Govor predsjednika Vlade u Europskome parlamentu o budućnosti Europe >
Objavljeno: 06.02.2018.
Govor predsjednika Vlade u Europskome parlamentu o budućnosti Europe
Predsjednik Vlade Andrej Plenković: "Hrvatska je ušla u EU da zajedno jačamo europski projekt, naši su idući ciljevi Schengen i eurozona"
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio seeuropskim zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta o budućnosti Europe, 6. veljače 2018. u Strasbourgu. Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
Drago mi je vidjeti prijatelje i osjetiti pozitivnu atmosferu Strasbourga.
Zadovoljstvo mi je i kao predsjedniku Vlade Republike Hrvatske govoriti danas o budućnosti Europe.
Ove godine Hrvatska će obilježiti petu godinu članstva u Europskoj uniji.
To je prigoda za prisjećanje na naš zahtjevan proces pristupanja, kao i na činjenicu da je Europska zajednica 15. siječnja 1992. međunarodno priznala Hrvatsku.
Ona se time, nakon 9 stoljeća, kao neovisna država vratila na političku kartu svijeta, na raskršću Srednje Europe i Mediterana.
Hrvatski narod taj dan, kao i dan pristupanja Europskoj uniji, i danas pamti s puno emocija.
Pad Berlinskoga zida označio je odbacivanje komunizma i pobjedu demokracije u cijeloj Srednjoj i Istočnoj Europi.
Premda smo i mi težili povratku u okrilje demokratske Europe, to razdoblje i događaji početkom 1990.-ih bili su za Hrvatsku izrazito nepovoljni i teški.
Na kraju 20. stoljeća u srcu Europe bili smo, nažalost, prisiljeni braniti svoju slobodu od vojne agresije.
Opsada i razaranje Vukovara, prvog europskog grada uništenog nakon Drugog svjetskog rata, bombardiranje srednjovjekovnog Dubrovnika, tisuće ubijenih, ranjenih, te stotine tisuća raseljenih, trajno su obilježili to bolno razdoblje.
U ratu koji je završio 1995., Hrvatska je pretrpjela štete koje su dosegle 150% od predratnoga BDP-a.
Možete samo zamisliti koliko je to usporilo našu društvenu i gospodarsku preobrazbu.
Premda smo prije rata bili među razvijenijim tranzicijskim gospodarstvima, tijekom 1990.-ih, zbog svega navedenog, izgubili smo korak u odnosu na druge i ušli u Europsku uniju 2013., umjesto, da nije bilo toga rata, vjerojatno 2004.
Trebalo je proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila, promijenila i razvila, obnovila se, izgradila i danas postala jedna od europskih najatraktivnijih turističkih destinacija koju je prošle godine posjetilo 18 milijuna gostiju.
Turizam danas predstavlja skoro 20% našeg BDP-a i prvi smo u Europi po broju turista po stanovniku.
Kao istaknute elemente naše kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija podsjetit ću da Hrvatska ima 23 upisana dobra na popisu svjetske baštine, na Rijeku koja će 2020. biti europska prijestolnica kulture, na hrvatsku kravatu koja je osvojila svijet još odavna, na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, bez čijih izuma bismo danas ovdje sjedili u mraku.
U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila na svijetu.
Jedna hrvatska tvrtka omogućava da 4 milijarde ljudi u svijetu digitalno komunicira putem SMS-a.
Istodobno, svjestan sam da su pred nama brojne zahtjevne strukturne reforme, koje našim građanima trebaju omogućiti kvalitetniji život.
Moja vlada odlučna je u njihovoj provedbi. Imamo pozitivne makro-ekonomske pokazatelje., bilježimo gospodarski rast od 3%, rast industrijske proizvodnje, ulaganja i izvoza, kao i rast zaposlenosti, plaća i socijalnih naknada.
Značajno smo smanjili javni dug, ostvarili proračunski višak te imamo najnižu nezaposlenost do sada.
Uz napore Vlade, to odražava i pozitivne učinke hrvatskoga članstva u Europskoj uniji.
Tim više, kao Vlada koja je izbore 2016. godine dobila na pro-europskom programu, aktivno promišljamo budućnost naše zajedničke unije.
Dame i gospodo,
Posvetio sam 25 godina svojeg političkog djelovanja i profesionalne karijere da bih europske vrijednosti ugradio u modernu Hrvatsku.
Hrvatski narod, nažalost, bio je suočen s ratom, i zbog toga danas još više cijeni mir.
Ne tako davno demokracija je bila tek daleka težnja, dok danas živimo europske vrijednosti i slobode.
Jasno se sjećamo što to znači nemati iste prilike za gospodarski i socijalni razvoj, slobodu kretanja, razmjenu studenata ili tehnoloških inovacija.
Zbog toga danas jasno shvaćamo svu dodanu vrijednost i prednosti koje nam donosi članstvo u Europskoj uniji.
I osobno to tim bolje vidim, jer sam i sam aktivno sudjelovao u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji te vodio referendumsku kampanju za naš ulazak u Uniju.
To je bila prilika da cijele godine radim na terenu i svojim sugrađanima objašnjavam prednosti hrvatskog članstva.
Sa svojim dvostrukim iskustvom – onim hrvatskog i europskog zastupnika te iskustvom hrvatskog premijera i člana Europskog vijeća – u potpunosti sam svjestan različitih interesa koji nastoje oslabiti i razmrviti europski projekt.
Ne gubeći osjećaj za političku realnost, smatram ključnim da zajedno obnovimo europske ideje, pri tome jačajući naše zajedničke politike i pametno koristeći naša proračunska sredstva.
Cilj je da naši sugrađani ne budu indiferentni prema Europi, a još manje da budu protiv nje.
Naprotiv, oni trebaju osjetiti sve njezine prednosti, prigrliti je i aktivno sudjelovati u nastavku njezine izgradnje.
To je, prije svega, u njihovom interesu.
Naši sugrađani trebaju jasnije percipirati prednosti koje im u njihovoj svakodnevnici donosi članstvo u Europskoj uniji.
Trebaju također bolje razumjeti smisao našeg djelovanja, kao i način i svrhu tog djelovanja na europskoj razini.
Naposljetku, građani trebaju shvatiti da je konačna svrha tog djelovanja bolje služiti općem interesu, što se ostvaruje kroz naše zajedničko djelovanje.
Trebamo pokazati konkretnim djelima da europske institucije djeluju za sve naše sugrađane.
To se može postići samo uz potporu Europskog parlamenta.
Zato ću iskoristiti ovu priliku da vam iznesem svoju viziju budućnosti naše Europe.
Htio bih se osvrnuti na izazove s kojima se moramo suočiti, na potrebu jačanja našeg demokratskog legitimiteta, na naše vanjske prioritete te na ključne unutarnje politike koje trebamo podržati odgovarajućim proračunskim sredstvima.
Dame i gospodo,
Sastanak u Rimu 25. ožujka, na kojem smo obilježili 60. obljetnicu Rimskih ugovora i usvojili Deklaraciju koja je putokaz za našu zajedničku budućnost, bio je vrlo važan za raspravu o budućnosti Europe.
Prije gotovo godinu dana, mi smo se, kao europski vođe, sastali sa Svetim Ocem koji nas je potaknuo i ohrabrio u nastojanjima da našim građanima vratimo nadu i nastavimo raditi na njihovu dobrobit.
Tom prilikom i predsjednik Tajani održao je sjajan govor na kojemu mu još jednom želim čestitati!
Sigurnost, terorizam, kibernetički napadi, sukobi u susjednim regijama, demografske promjene i povećane migracije, također klimatske promjene, društvena nejednakost, te digitalni jaz, to su sve izazovi s kojima se svakodnevno suočavamo i traže od nas da prilagodimo naše strateške odluke.
Ti izazovi u današnje vrijeme dobivaju novu dimenziju i stavljaju pred nas novu zadaću – da budemo ujedinjeni u odgovoru na njih.
Zajedništvo pritom ne smije biti samo numerički zbroj država članica, nego treba biti ojačano našim nacionalnim posebnostima i individualnim dosezima.
To se jedinstvo mora odražavati u našim zajedničkim politikama i proračunskim sredstvima, kao i u aktivnostima i sinergijskom djelovanju europskih institucija i država članica.
Proteklih godina izborne procese diljem Europe dobrim su dijelom obilježili rast populizma i euroskepticizma, što je izravna posljedica izazova o kojima sam govorio.
Nakon što smo pokazali da se s tim izazovima uspješno možemo nositi, važno je da nastavimo tim putem kako bismo spremni dočekali izbore 2019. i učvrstili vjeru u europski projekt.
Gospodine predsjedniče, dame i gospodo,
Zajedno moramo odgovoriti i na izazove koje postavlja povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.
Kao što sam opetovano govorio u svojim nastupima prije referenduma: ovo smatram lošom odlukom.
To je situacija u kojoj svi gube. Gubi Ujedinjena Kraljevina. Gubi Europska unija u cjelini. Kao Europljanin, tu odluku poštujem, ali zbog nje žalim.
Izlazak Ujedinjene Kraljevine je rezultat populizma i kampanje dezinformacija što je ukazalo na posljedice koje nedostatak informacija o Europskoj uniji ima na građane.
Nadam se da će proces u okviru članka 50. dovesti do dogovora o urednom povlačenju kako bi se osigurala pravna sigurnost i jasnoća građanima i poslovnim zajednicama na obje strane.
Posebno je važno uređenje prava građana na načelu jednakosti.
To znači da i hrvatski građani moraju biti tretirani jednako u pristupu tržištu rada Ujedinjene Kraljevine.
Moramo zadržati jedinstvo u pregovorima.
Naš budući odnos treba se temeljiti na obostranim interesima.
Dame i gospodo,
U daljnjoj izgradnji europskog projekta važno je osigurati demokratski legitimitet.
Europski parlament predstavlja najsnažniju poveznicu između odluka na europskoj razini i naših građana, a tu poveznicu trebamo dodatno jačati.
Stoga podržavam nastavak primjene koncepta Spitzenkandidata kroz koji građani mogu lakše prepoznati lice i ideje budućeg predsjednika Europske komisije – kao što je to bio moj prijatelj, Jean-Claude Juncker, kao Spitzenkandidat, na pobjedničkoj listi EPP-a 2014. godine.
U kontekstu rasprave o izmjeni izbornog zakonodavstva, trebamo se zapitati jesmo li na razini država članica, s obzirom na vremensko ograničenje, dovoljno organizacijski, zakonski pa i financijski spremni za uspostavu transnacionalnih lista.
Pozdravljam prijedlog koji je Europski parlament pripremio o njegovom novom sastavu prema kojemu Hrvatska dobiva dodatnog zastupnika.
U jačanju demokratskog legitimiteta EU važno mjesto imaju i nacionalni parlamenti.
Stoga sam, nakon povratka u Zagreb, u Hrvatskom saboru uveo praksu plenarne rasprave nakon svakog formalnog sastanka Europskog vijeća.
To mi daje priliku da zastupnike i svoje sugrađane upoznam s najvažnijim europskim temama, pridonoseći na taj način europskom trendu dijaloga s građanima, kojeg izrazito podržavam.
U našem daljnjem radu mislim da trebamo ojačati primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti i odluke donositi što bliže našim građanima te stoga pozdravljam uspostavu posebne radne skupine.
Nekoliko riječi o politici proširenja.
Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u Europskoj uniji, ali i dokaz da je unija mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja.
Upravo tu privlačnu snagu trebamo iskoristiti kako bismo svoje okruženje učinili boljim i otpornijim, a time i sebe jačim, sigurnijim i prosperitetnijim.
Europska unija je i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti.
I to mojih šest susjednih država jugoistoka Europe, najbližih susjeda, ali i Turska, ali ne samo oni već i dio našeg šireg susjedstva.
Znam za ambicije naših prijatelja u Ukrajini, zemlje koju sam tako svakodnevno pratio dok sam radio ovdje, zajedno s Vama.
Obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima trebamo ispuniti, jednako kao što te države trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća svake od tih država.
Poštovane dame i gospodo,
Drago mi je da Europska komisija upravo danas predstavlja svoju novu strategiju proširenja za Zapadni Balkan.
U toj strategiji posebnu pažnju valja posvetiti Bosni i Hercegovini koja, isto tako kao i Hrvatska, iza sebe ima težak put.
Radi se o državi specifičnog unutarnjeg uređenja sastavljenoj od tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – u kojoj njihova puna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti.
Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost.
To želi značajan dio njezinih građana.
I to na temelju pravičnog izbornog zakonodavstva.
U našem europskom susjedstvu – u istočnom i južnom dijelu Europe – stojimo pred velikim sigurnosnim i političkim izazovima.
Zato je strateški interes svih država članica svojim susjedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sustava koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski.
To je naš ulog u zaštitu i sigurnost europskih građana.
Dame i gospodo,
Brojni izazovi i prijetnje traže snažniju, angažiraniju i asertivniju ulogu EU u globalnim odnosima.
Predanost međunarodnom poretku temeljenom na poštovanju demokracije, međunarodnog prava, vladavine prava i ljudskih prava ključna je investicija u jačanje uloge Unije kao globalnog čimbenika i promicatelja multilateralizma.
Za ostvarenje naših globalnih ambicija trebamo snažniju i djelotvorniju zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
Jednako važna je naša razvojna pomoć kojom kao globalni lideri pridonosimo ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
Resurse za to imamo, a vjerujem i političku volju da to i ostvarimo.
Teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva, te da se o svojoj sigurnosti treba brinuti unutar, ali i izvan svojih granica.
Tome će doprinijeti daljnje jačanje naših obrambenih sposobnosti i suradnje na sigurnosno-obrambenom polju.
Stoga pozdravljam uspostavu stalne strukturirane suradnje u čijim će projektima, i to pet konkretnih, Hrvatska sudjelovati.
Jačanje suradnje i koordinacije sa Sjevernoatlantskim savezom ostaje ključno, uz osiguranje kompatibilnosti, sinergije i učinkovitosti zajedničkog djelovanja.
Zaštita vanjskih granica Unije jedna je od naših najvažnijih zadaća.
Mjere koje s tim ciljem donosimo na europskoj razini trebaju osigurati jednaki tretman svih država članica i svih građana.
Puna provedba sustavnih provjera na granici između članica kada je samo jedna od njih u Schengenskom prostoru – a to je primjer Hrvatske i Slovenije ili Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja unutar Europske unije.
No, otvorenom i iskrenom suradnjom i partnerstvom između ove tri zemlje te probleme smo uspješno riješili.
Hrvatska već sada daje svoj doprinos zaštiti vanjskih granica, a naš sljedeći veliki ključni europski cilj je ulazak u Schengenski prostor.
Stoga u tome podržavamo naše prijatelje iz Bugarske i Rumunjske.
Naša je ambicija ispuniti Schengenske kriterije što skorije i time otvoriti put za odluku Vijeća, a pritom očekujem i Vašu podršku ovdje u Europskom parlamentu.
To je važno za Hrvatsku, važno za sigurnost cijele Europske unije, i ta pitanja ne smiju biti povezivana s bilo kojim drugim nevezanim procesima ili temama.
Poseban izazov prošlih godina je onaj migracijski koji nema samo sigurnosnu, nego i humanitarnu dimenziju.
Iako bilježimo smanjeni broj ulazaka na područje Europske unije, i dalje moramo biti na oprezu te nastaviti ulagati u vlastite kapacitete za nošenje s tim izazovom, kao i pomagati državama izvora migracija.
Za uspješan odgovor na ovaj izazov potrebno je završiti reformu Europskog sustava azila.
Solidarnost, po mom dubokom mišljenju, treba ostati jedan od temelja našeg zajedničkog djelovanja.
U tom duhu, u kojem je prije 25 godina svaki šesti stanovnik u mojoj zemlji bio prognanik ili izbjeglica, Hrvatska provodi svoj dio odgovornosti za politiku premještanja i preseljenja.
Gospodine predsjedniče,
1960. svaki 7. stanovnik svijeta živio je na području današnje Europske unije, dok danas u njoj živi tek svaki 15. stanovnik svijeta.
Prema Eurostatu, 2060. na tom području živjet će tek svaki 20. stanovnik svijeta, i dokaz je to sve lošije demografske slike Europe, što uzrokuje brojne izazove za naše države, uključivo na području rada i socijalne politike.
Jedno od naših postignuća je i naš socijalni model, koji trebamo dodatno unapređivati, njegujući pritom dijalog sa socijalnim partnerima i socijalnu koheziju.
Pred nama je primjena načela Europskog stupa socijalnih prava, kao temelj uspostave pravednog tržišta rada i sustava socijalne sigurnosti, kao i brige o našim umirovljenicima.
Moramo nastaviti graditi Europsku energetsku uniju i osigurati našim građanima pristup održivoj, sigurnoj i cjenovno dostupnoj energiji, stoga nam je važno razvijati strateške energetske projekte usmjerene k diversifikaciji i sigurnosti opskrbe.
Za Hrvatsku posebno izdvajam projekt LNG terminala na Krku, koji je strateški projekt i moje Vlade i koji je već dobio financijsku potporu Europske unije čime se Hrvatska pozicionira na energetskoj karti Europe.
S druge strane, ispunjavat ćemo sve obveze iz Pariškoga sporazuma te nastojati nastaviti na našoj tradiciji zemlje koja je 1895. imala prvu hidroelektranu u Europi, razvijati onu proizvodnju električne energije koja dolazi iz obnovljivih izvora, a u potrošnji u Hrvatskoj udio iz obnovljivih izvora već je na razini od 29 posto, čime smo praktički deset godina ranije ispunili europske ciljeve u 2030.
Glede prometa, izdvojit ću za nas strateški projekt, najvidljiviji projekt financiran sredstvima Europske unije u ovom višegodišnjem financijskom okviru – projekt Pelješkog mosta, koji fizički povezuje južnu Hrvatsku, Dubrovnik za koji svi znate, s ostatkom Hrvatske i EU-a.
Dragi prijatelji,
svi naši ciljevi, politike i ambicije, odnosno sve ono što radimo zahtijeva odgovarajuća financijska sredstva.
U planiranju sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira trebamo poći upravo od toga kakvu Europsku uniju želimo. Za mene je to Unija koja osigurava gospodarski rast i rast i razvoj svojih članica, koja je globalno konkurentna, u kojoj raste zaposlenost, a osobito perspektiva mladih.
Unija koja potiče uravnotežen razvoj država članica, koja izgrađuje ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju naših regija.
Unija koja pruža sigurnost svojima građanima, štiti svoje vanjske granice, i sposobna je odgovoriti na sve sigurnosne ugroze.
Unija koja ulaže u obrazovanje, kulturu i stvaralaštvo, istraživanje i razvoj, koja se prilagođava suvremenim izazovima i digitalnoj ekonomiji.
Unija koja je financijski stabilna, održiva i koja je sposobna građane zaštititi od mogućih financijskih kriza vodeći se pritom načelom solidarnosti.
Konačno, Unija koja je ključni politički akter u globalnom upravljanju, s obrambenim sposobnostima, promotor slobodne trgovine, lider u razvojnoj pomoći, zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
U sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru temeljni princip financiranja treba biti europska dodana vrijednost.
Stoga elemente postojećeg sustava vlastitih sredstava koji dobro funkcioniraju i koji odražavaju načela jednostavnosti i transparentnosti trebamo zadržati, a u kontekstu uvođenja novih vlastitih sredstava, trebamo izbjeći stvaranje dodatnog poreznog opterećenja za građane.
Premda Hrvatska još nije članica euro-područja, Hrvatska želi pridonositi daljnjem razvoju Ekonomske i monetarne unije.
U lipnju 2017. izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, te nastavljamo provedbu Nacionalnog programa reformi s ciljem ubrzanja realne konvergencije prema europodručju i otklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Pridruživanje europodručju strateški je cilj Hrvatske.
Vlada i Hrvatska narodna banka prezentirali su Strategiju uvođenja eura, čime je otvoren proces javnih konzultacija.
Hrvatska već danas ispunjava skoro sve kriterije za uvođenje eura te je naš cilj najprije ući u tečajni mehanizam ERM II i to što prije.
Hrvatski sabor je u siječnju ove godine ratificirao Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji, a ja sam imao čast u prosincu prošle godine sudjelovati kao prvi predstavnik Hrvatske na Eurosummitu.
Gospodine predsjedniče, uvaženi zastupnici,
Zaključno želim istaknuti da dijalog koji vodimo o budućnosti Europske unije držim važnim toliko koliko i ishod ovog procesa.
Vidjeli smo dokumente za promišljanje koje je izradila Europska komisija.
Osluškujemo naše građane, razgovaramo na razini parlamenata i vlada.
O mnogim idejama se razgovara i različiti scenariji se razmatraju.
Naš put u budućnost treba biti put prema naprijed, ne prema natrag.
Hrvatska je ušla u Europsku uniju da tu ostane i da zajedno s drugim partnerima dalje gradi i razvija europski projekt.
Hrvatska koja je toliko težila povratku u okrilje Europe danas želi biti dio njezinog najužeg kruga.
Zato smo odlučili sudjelovati u PESCO-u i zato su naši sljedeći ciljevi Schengen i europodručje.
Na tome svakodnevno predano radim uvjeren da je to najbolje za hrvatske građane.
U daljnjoj izgradnji naše budućnosti za nas je važna jednakost – jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika.
Za kredibilitet europskog projekta i naš ugled u svijetu nužno je da djelujemo kao obitelj prožeta međusobnim povjerenjem.Izuzetno je važno da države članice koje imaju različita otvorena bilateralna pitanja njihovom rješavanju pristupe u dobroj vjeri i konstruktivno.
Kompromis je temelj na kojem je sazdana Europska unija.
Hrvatskoj je važna uključivost – koliko god brzo ili daleko išli u našim integracijskim procesima, svaki proces treba biti otvoren svim članicama pod jednakim uvjetima.
Naša postignuća naše su najjače oruđe u izgradnji daljnje budućnosti. Ona nas trebaju ujedinjavati jer možemo ići naprijed samo ako smo zajedno.
Snažna Europa prije svega podrazumijeva snažne države članice.
Istovremeno, okupljanje suvereniteta na razini Europske unije osnažuje naše države na njihovu dobrobit i dobrobit naših sugrađana.
Isto tako želimo snažne europske institucije koje – temeljem svojih ugovornih ovlasti – rade na dobrobit svakog građanina Unije.
U tom smislu, Hrvatska se raduje predsjedanju Vijećem 2020. što vidi kao priliku za daljnju izgradnju i promociju europskog projekta.
Naši su prioriteti rast, razvoj, povezivanje i proširenje.
Radujem se suradnji s Rumunjskom i Finskom u okviru Trija te intenzivnoj suradnji s Europskim parlamentom.
Hrvatska će preuzeti Predsjedništvo nakon ustrojavanja novih institucija i naš će zadatak biti daljnji razvoj europskog projekta.
Sa svojim vrijednostima i slobodama, jednakosti i načinom živote te visoko konkurentnim socijalnim tržišnim gospodarstvom, Europa se treba ponovno afirmirati kao uzor koji će inspirirati ljude diljem svijeta u izgradnji bolje budućnosti.
