Nakon govora o budućnosti Europske unije u Europskome parlamentu u Strasbourgu i trosatne debate koja je uslijedila, predsjednik Vlade Plenković i predsjednik Europskoga parlamenta Antonio Tajani dali su izjavu za medije.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je njegova glavna poruka zastupnicima u Europskome parlamentu da je hrvatska Vlada proeuropska te je uvjerena da je zajednički zadatak jačanje mainstreampolitika u borbi s populizmom i euroskepticizmom.
„Svjedočili smo ovim trendovima u izborima za Europski parlament 2014. godine, svjedočimo ih u nizu nacionalnih izbora u različitim državama članicama i moj je poseban zadatak nastojanje da izbjegnemo takve tendencije u mojoj zemlji. To i činim - trajnom, temeljitom i informiranom raspravom o ključnim europskim temama, kao i o onima na nacionalnoj razini", kazao je Plenković.
Pojasnio je da nakon svakog zasjedanja Europskoga vijeća s hrvatskim saborskim zastupnicima satima raspravlja o istim pitanjima koja su ondje bila na dnevnom redu.
„Europske vrijednosti i europski projekt po sebi, nerazmrsivo su povezani s aspiracijama hrvatskoga naroda. Naroda koji je nakon više od devet stoljeća, prije samo 26 godina, ostvario svoje međunarodno priznanje i postao međunarodni subjekt. Europa je bila naš san, u devedesetima, u vrijeme kad smo bili žrtva agresije, bila je naša ambicija kad smo htjeli reformirati i transformirati svoje društvo, poduzeti gospodarske, političke i društvene korake prema naprijed", podsjetio je Plenković.
Dodao je kako sada, nakon petogodišnjega članstva u Europskoj uniji, možemo po prvi puta rezimirati, jesmo li zadovoljni postignutim, u kojim se područjima možemo poboljšati, što nismo učinili onako kako smo htjeli i također, u kojem bismo dijelu europskoga projekta željeli biti u budućnosti.
,,Zato je moja poruka: volio bih da Hrvatska bude u užem krugu. Za to je potrebno ući u Schengensko i europodručje. Vjerujem da će nam ovakve rasprave omogućiti bolju razmjenu raspoloženja i stavova o ključnim pitanjima, poput Spitzenkandidata, transnacionalnih lista, multinacionalnog financijskog okvira sljedeći mjesec ili politikama za koje bismo voljeli da budu financirane iz europskoga proračuna u budućnosti te kako možemo fino iznijansirati europske kompetencije i pitanja subsidijarnosti i proporcionalnosti.
Naglasio je da je do sada Hrvatska profitirala od članstva u Europskoj uniji te će nastaviti u tom smjeru.
Predsjednik Vlade Plenković potom je zahvalio predsjedniku Europskoga parlamenta Tajaniju na pozivnici na ovu plenarnu sjednicu, kao i na tome što je ubrzo nakon izbora za predsjednika EP-a posjetio Zagreb te na sudjelovanju u kampanji u Hrvatskoj prije godinu i pol dana.
Naglasio je da u predsjedniku Tajaniju Hrvatska ima pouzdanog i bliskog prijatelja u vodstvu Europskoga parlamenta.
Na novinarski upit može li se Europska unija održati i nakon Brexita, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je opetovano upozoravao, još od 2013. kad je ta ideja najavljena, da se radi o velikom gubitku.
„Radimo i raspravljamo na dnevnoj bazi o ovom nezgodnom i po mojem mišljenju nepotrebnom procesu.“
Stava je da će se europsko zajedništvo održati.
„Sudjelujem u radu sjednica Europskoga vijeća, nažalost, u formatu dvadesetsedmorice. Također, nije nimalo lijepa i ugodna situacija kad netko od tvojih kolega na neki način odlazi i Vijeće se mijenja. Važno je što je prva faza pregovora sada iza nas sa solidnim elementima u sva tri aspekta - slobodi kretanja, Irskoj i financijskim pitanjima. Sada smo u drugoj fazi, no kritični je element što ćemo napraviti s tim novim odnosom. Ako želite napustiti projekt i istodobno uspostaviti neki očigledno novi ugovorni odnos, to će biti nešto slično ostalim zemljama koje s nama surađuju, a nisu članice. Zato se nadam da ćemo u godinama koje dolaze pronaći dobar kompromis i da će cijeli proces proći sa što manje negativnih elemenata“, naveo je predsjednik Vlade Plenković.
Predsjednik Europskoga parlamenta Antonio Tajani kazao je da su Europski parlament, Europska komisija i Europsko vijeće jedinstveni kad se radi o Brexitu te da sve članice zajednički rade na postizanju dobroga rješenja. „Naravno, za nas su najvažnija tri pitanja - prava europskih građana koji žive u Ujedinjenoj Kraljevini, granica između Sjeverne Irske i Republike Irske i financijski okvir. Nakon prvog sporazuma, potrebno je implementirati taj okvir i konkretizirati što bolje rješenje za glasanje o Brexitu“, kazao je Tajani.
Na pitanje o raspravi o granici između Hrvatske i Slovenije, Tajani smatra da je rasprava bila vrlo jasna.
„Naravno, pozicije slovenskih i hrvatskih zastupnika se razlikuju. Hrvatski je premijer bio vrlo jasan. Radimo na postizanju dobrog rješenja problema i na boljoj suradnji Hrvatske i Slovenije uz poštivanje pravila, naglasio je.
Predsjednik Vlade Plenković smatra da su razjašnjena tri različita stajališta: hrvatsko, slovensko, kao i dobra volja prijatelja u Europskoj uniji da se problem riješi.
„To je manje-više okvir s kojim smo već dobro upoznati. Mislim da se cijelo pitanje mora dedramatizirati. Jednostrane akcije ne bi smjele prenositi probleme između dviju država u konkretne poteškoće lokalnih građana. Na tome sam inzistirao i žalim zbog činjenice da ribari imaju problema zbog jednostrane implementacije arbitražne presude na kojoj radi Slovenija. Mi kao država, niti u ovom parlamentu i u ovoj Vladi, kao ni u prethodne dvije Vlade, ne priznajemo takav način postupanja u međunarodnim odnosima, koji se protivi međunarodnom pravu i nisam nimalo zadovoljan s ovakvom situacijom“, odgovorio je Plenković.
Napomenuo je da Hrvaska reagira onako kako i treba ozbiljna i odgovorna zemlja te ostaje otvorena za dijalog i pronalaženje rješenja.
,,To je, ukratko, ono što smo ponudili našim slovenskim prijateljima“, kazao je predsjednik Vlade i dodao da je apsurdno da naš jedini susjed s kojim kroz stoljeća naše povijesti nismo imali ozbiljno i otvoreno pitanje, ima taj problem.
Naveo je da bi čak i s ovom, od nas nepriznatom arbitražnom odlukom, samo
84 slovenska državljana ostala na hrvatskoj strani, a niti jedan Hrvat na slovenskoj strani.
„Za mene to nije nesretna strana granice, nego sunčana strana Alpa, kako glasi nekadašnji turistički slogan. U stvarnome životu, možemo minimizirati dramu i negativne posljedice za naše građane našom gestom dobre volje. U to sam sto posto uvjeren“, zaključio je.
„Rekao sam da poštujemo pravila i da radimo na tome da suradnja između Slovenije i Hrvatske bude što bolja te da se postigne dobro rješenje i izbjegne sukob dviju europskih zemalja. Naš je posao smanjiti udaljenost između dviju Vlada. Pravila se moraju poštitvati, a naš je posao popločiti put dobrom rješenju problema“, istaknuo je predsjednik Europskoga parlamenta Tajani.
Na pitanje o ulozi talijanske manjine u Hrvatskoj, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je jedan od pet potpredsjednika Hrvatskoga sabora, pripadnik talijanske manjine Furio Radin, najduže djelujući član hrvatskoga parlamenta.
„Uvijek se odnosim prema manjinama kao prema dobitku za hrvatsko društvo i kulturu i uvijek ću inzistirati na trajnom poboljšanju tolerancije u tkivu hrvatskoga društva. Naravno, talijanska manjina može poslužiti kao most u rješavanju bilo kojeg pitanja između Hrvatske i Italije", rekao je Plenković.
Kazao je da se nedavno sastala mješovita međuvladina komisija u Rimu na kojoj su obrađena sva pitanja, od suradnje na Jadranskome moru, kulturne suradnje, gospodarske, znanstvene, trgovinske.
„Italija je značajan hrvatski trgovinski partner i saveznica u europskim projektima“, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.
Predsjednik Europskoga parlamenta Antonio Tajani, potvrdio je riječi hrvatskog premijera Plenkovića te dodao da čak i činjenica da se danas europskim zastupnicima obratio, između ostalih, i na talijanskome jeziku, ukazuje na značaj talijanske manjine koja živi u Hrvatskoj.
„Talijanska manjina daje potporu predsjedniku Vlade Plenkoviću i njegovoj Vladi“, ustvrdio je na kraju.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
