Predsjednik Vlade: Idućeg tjedna kreće isplata milijardu kuna poticaja za 100 tisuća hrvatskih poljoprivrednika

Jučerašnje razgovore s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika o ključnim europskim temama, predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je detaljnim i sadržajnim.
 

Kazao je da se radi o nastavku dinamičnih europskih aktivnosti, koje su započele prošloga tjedna kada je govorio o budućnosti Europe na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta, dok ga sljedeći tjedan očekuje neformalni sastanak Europskoga vijeća i sastanak s glavnim tajnikom NATO-a.
 
Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Plenković osvrnuo se na pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru EU, koji će krenuti u svibnju te je u tom kontekstu najavio posjet povjerenika za proračun i ljudske resurse Günthera Oettingera Zagrebu u ožujku.
 
Pojasnio je da će ključ rasprave, s obzirom da će ovo biti proračun bez Ujedinjene Kraljevine, biti kako ostati u okvirima prihoda koji mogu na rashodovnoj strani namiriti sve političke prioritete Europske unije. Pritom drži da više nije održiva raspodjela u kojoj dvije trećine sredstava odlaze samo na politiku kohezije i poljoprivrednu politiku te, prije svega, vidi prostor za teme koje moderniziraju prioritete Europske unije, a to su znanost, istraživanje, inovacije, mladi, zapošljavanje, pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti te globalne uloge EU.
 
Hrvatska, kazao je, u tom kontekstu treba kapitalizirati svoje članstvo i svojim građanima približiti koristi pripadnosti najrazvijenijoj svjetskoj organizaciji te je stoga izrazila svoju načelnu spremnost na povećanje davanja država članica. Dodao je da će istodobno EU raditi na novim načinima generiranja izvornih prihoda unije čime bi se olakšalo ukupno punjenje proračuna.
 
Druga tema o kojoj je jučer bilo riječi, a koja je također važna za Hrvatsku, je pitanje proširenja. Predsjednik Vlade kazao je da se na Hrvatsku u tom kontekstu gleda kao na vrlo bitnu državu koja svojim iskustvom i blizinom svih šest država koje su u procesu proširenja može odigrati ulogu poveznice, poticaja i transfera znanja. Pritom je naglasio da sve te zemlje trebaju biti vrednovane na temelju individualnih postignuća i ispunjavanja kriterija.
 
„To je okvir u kojem ćemo voditi našu odgovornu politiku i nastojati da sve nama susjedne zemlje što učinkovitije i brže ispune kriterije i postupno postanu članice EU, jer smatramo da je to i u njihovom interesu i u interesu Hrvatske. Upravo takva politika, uključivši i rješavanje otvorenih graničnih pitanja, je primljena s puno razumijevanja od cijelog kolegija Europske komisije“, poručio je Plenković.

Što se tiče aktivnosti na pripremama za pridruživanje schengenskom prostoru, predsjednik Vlade kazao je da je Hrvatska pokazala da je zrela i odgovorna članica Europske unije koja će biti u stanju kontrolirati vanjske granice.
 
Govoreći o digitalnoj ekonomiji, u kontekstu posjeta potpredsjednika Europske komisije za jedinstveno digitalno tržište Andrusa Ansipa, predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako ona treba biti projicirana kroz tri temeljna stupa. Prvi je jačanje digitalnih vještina u društvu općenito, pri čemu je osobito važna uloga obrazovnoga sustava. Drugi je razvoj pametnih tehnologija u gospodarstvu, čime ćemo ojačati našu konkurentnost. A treći je organizacija javne uprave koja će unaprijediti usluge svih državnih institucija.
 
„Sve ćemo to objediniti u digitalnoj strategiji koja mora biti gotova do kraja ove godine“, najavio je Plenković i dodao da je potrebno ukorijeniti kulturu korištenja jednostavnijeg, bržeg i jeftinijeg djelovanja za hrvatske građane i institucije.
 
Što se tiče gospodarskih rezultata, Plenković je izrazio zadovoljstvo povećanjem izvoza za 13,9 posto. S obzirom da je i hrvatski izvoz i hrvatski uvoz u velikoj mjeri orijentiran na članice Europske unije, ponovio je ambiciju Hrvatske za pridruživanje eurozoni.
 
Istaknuo je da, nakon isplaćenih avansa od 950 milijuna kuna u studenome, od idućeg tjedna kreće isplata dodatnih milijardu kuna za 100 tisuća poljoprivrednih gospodarstava.
 
Spomenuo je i da je projekt „Zaželi“, namijenjen poticanju zapošljavanja žena, sada na milijardu kuna, što će omogućiti da se na skrbi za starije zaposli 5 do 6 tisuća žena diljem Hrvatske.
 
Najavio je da će se idućeg tjedna u Virovitici održati četvrta sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, a posebne dvije teme bit će poljoprivreda i gospodarstvo. 

Pisane vijesti