Predsjednik Vlade: Nema skrivenih namjera, bit Konvencije je borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o  Prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koji je nakon sjednice upućen u proceduru ratifikacije u Hrvatski sabor.

Pojasnivši kako je ova Konvencija prihvaćena u okviru Vijeća Europe, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je jedan od glavnih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske 90-tih godina, nakon što je postala članica UN-a i članica tadašnje Konferencije za europsku sigurnost i suradnju, bilo članstvo u Vijeću Europe, što je ostvarila 1996.
 
Naglasio je da se ta organizacija temelji na četiri ključna stupa – slobodi, demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava.
 
„To su četiri noge stolice koja se zove Vijeće Europe“, poručio je Plenković, dodavši kako to treba imati na umu kada se sagledava brojni konvencijski sustav Vijeća Europe.
 
Jedna od tih konvencija je i ova Konvencija, koja se, kazao je, bavi  groznim društvenim fenomenom, a to je nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. „To je paneuropski problem, to je problem svih europskih država“, istaknuo je.
 
Napomenuo je kako se radi o politici kontinuiteta ranijih hrvatskih vlada, kao i svih relevantnih političkih opcija u zemlji.  Podsjetio je da je rad na toj Konvenciji počeo u vrijeme HDZ-ove Vlade između 2007. i 2009. te da su u njemu sudjelovali i hrvatski stručnjaci, s mandatom hrvatske Vlade da pregovaraju o toj Konvenciji.
 
„Za vrijeme isto tako HDZ-ove Vlade od 2009. do 2011. nastavljen je rad na toj Konvenciji i ona je dovršena. I u tom procesu sudjelovali s u hrvatski stručnjaci s mandatom hrvatske Vlade“, naglasio je.
 
„Ona je stupila na snagu nakon deset potrebnih ratifikacija po samoj Konvenciji 2014., i od tada je na snazi za one države koje su je potpisale“, pojasnio je.
 
Upozorio je kako je SDP-ova Vlada imala pune tri godine da Hrvatskom saboru predloži ratifikaciju ove Konvencije.
 
„Oni to nisu napravili, a danas su među najagilnijim koji zagovaraju ratifikaciju te Konvencije i na neki način politički pritišću Vladu Republike Hrvatske da to napravi“, kazao je predsjednik Vlade, ali i naglasio kako slanje Konvencije u ratifikaciju u Hrvatski sabor nije plod niti pritiska oporbe niti pritiska udruga civilnoga društva niti inicijative koalicijskih partnera.
 
„Slanje ove ratifikacije u proceduru je čvrsta, jasna i nedvosmislena politička volja moje Vlade da ratificiramo dokument temeljem našega izbornog programa, temeljem Programa Vlade, temeljem zakonodavnog programa aktivnosti iz prošle godine, temeljem rada međuresorne radne skupine koju je koordiniralo Ministarstvo za  demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i temeljem postignutog čvrstog uvjerenja da će ratificiranje ove Konvencije osnažiti i pravni, institucionalni i financijski okvir rješavanja problema koji se zove nasilje nad ženama i nasilje u obitelji“, istaknuo je Plenković.
 
Dodao je kako je tu Konvenciju ratificiralo 28 članica Vijeća Europe, a potpisalo 45, te 17 članica Europske unije.  Naglasio je kako priče o milijardu kuna financijskih obveza koje slijede iz Konvencije nisu točne. „Hrvatska ima svoj nacionalni program koji smo usvojili ove jeseni za sprječavanje nasilja, alocirano je 70 milijuna kuna u proračunu za ovu godinu, a dio tih sredstava predviđen je i za provedbu ove Konvencije'', pojasnio je.
 
Što se tiče tijela, odnosno skupine stručnjaka za borbu protiv nasilja nad ženama, tzv. Grevio, predsjednik Vlade razjasnio je ulogu takvih skupina u različitim konvencijama Vijeća Europe.
 
„Taj Grevio nije nikakvo neobično tijelo, ono je uobičajeno tijelo ovakve vrste konvencija koje postoje u Vijeću Europe. Imamo ih u, recimo, Konvenciji za borbu protiv korupcije, zove se Greco, zatim u Konvenciji za borbu protiv trgovine ljudima, a tijelo se zove Greta“, naveo je samo neka od njih.
 
Pojasnio je kako ovakva tijela povremeno nadziru provedbu konvencija u zemljama strankama. „Ništa manje i ništa više nego što je uobičajeno. Dapače, one zemlje koje su stranke Konvencije mogu kandidirati svoje stručnjake za članstvo u tom stručnom tijelu čije nadležnosti ni na koji način ne zadiru u bilo kakve elemente koji se mogu čuti, potpuno netočno, u javnoj raspravi u ovom trenutku“, naglasio je Plenković. 
 
Govoreći o biti ove Konvencije, predsjednik Vlade naveo je podatak da je ukupni broj ubojstava između 2013. i 2017. bio 195 osoba, od čega je ubijena 91 žena, a od toga broja čak 63 dolazi od bliskih osoba, a 46 od intimnih partnera.
 
„To je bit, to je problem i to je fenomen kojim se moramo baviti i kao Vlada i kao političke stranke koje smo dio vlasti u Hrvatskoj i zbog toga ova Konvencija treba biti potvrđena u Hrvatskom saboru i ona mora ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje ovoga negativnoga fenomena“, poručio je.
 
S obzirom da je u javnosti ova tema dobila svjetonazorske konotacije, koje se ponajviše odnose na pitanje roda i tzv. rodne ideologije, predsjednik Vlade Plenković je naglasio da je Vlada Republike Hrvatske odlučila, uvažavajući i respektirajući zabrinutosti određenih skupina u društvu, uz sami Prijedlog zakona o potvrđivanju dati i interpretativnu izjavu.
 
Pojasnio je da su interpretativne izjave instrumenti koje koriste države kada ratificiraju neki ugovor i žele pojasniti, odnosno precizirati doseg pojedinog međunarodnog ugovora.
 
„One nisu naš izum, one su uobičajeni način izražavanja stajališta države i dio su međunarodnoga običajnoga prava“, dodao je.
 
Stoga će, kazao je, uvažavajući osjetljivosti jednoga dijela hrvatskoga društva, Vlada danas usvojiti tri poruke kako bi pojasnila da ovom Konvencijom u hrvatski pravni poredak ne ulazi ništa što se kosi s vrijednostima jednoga dijela hrvatskoga društva.
 
„I zato ćemo u prvoj rečenici te interpretativne izjave vrlo jasno reći što je bit Konvencije, kako je shvaćamo i zašto je donosimo, a to je sprječavanje i borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“, poručio je predsjednik Vlade.
 
„U drugoj rečenici ćemo vrlo jasno kazati da Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni promjenu Ustavne definicije braka“, naglasio je i dodao kako se interpretativna izjava ne donosi naslijepo već nakon detaljnih i preciznih konzultacija s pravnim stručnjacima Vijeća Europe.
 
Istaknuo je kako su i analize pravnih stručnjaka Vijeća Europe jasne u tome da nema pravne obveze za priznanje trećeg odnosno neutralnog spola, za redefiniciju braka ili za uvođenje u naše nastavne programe sadržaja koji bi se kosili s onim što se smatra da možda nije u skladu s tradicionalnim vrijednostima.
 
„Na taj način razjašnjavamo dileme onih koji imaju rezerve“, poručio je predsjednik Vlade i pozvao sve one koji imaju rezerve da imaju povjerenja u Vladu, u Hrvatski sabor i institucije države koje će provoditi ovu Konvenciju s ciljem bolje zaštite žena od nasilja.
 
„Nema skrivenih namjera, pogotovo ih nema od hrvatske Vlade, nego ima želje da se i s ovim međunarodno-pravnim instrumentom riješi problem koji postoji u hrvatskom društvu i ja, kao predsjednik Vlade i HDZ-a, ne želim da na njega polaže pravo samo jedan dio političkoga spektra u Hrvatskoj. To je problem cijelog društva, horizontalan, univerzalan možemo reći, i svatko od nas ima pravo i zadaću da da svoj doprinos rješavanju tog problema“, poručio je predsjednik Vlade. 
 
Prethodno se predsjednik Vlade Plenković osvrnuo i na druge aktualne teme.
Govoreći o  Svjetskom danu osoba s Down sindromom, kojeg je jučer brojnim aktivnostima obilježila resorna ministarstva, kazao je kako je važno da država daje podršku osobama s jednim kromosomom više.
 
Kako  Svjetski dan voda Hrvatska ove godine obilježava suočena s poplavama, zahvalio je Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Hrvatskim vodama, pripadnicima Hrvatske vojske, vatrogastva, HGSS-a, Crvenoga križa, DUZS-a, policiji i svima ostalima na podršci i pomoći koju pružaju u nekoliko hrvatskih županija.
 
„Cijenim sve što pripadnici naših različitih službi čine na sprječavanju većih šteta na kućama naših sugrađana. Ukupni angažman cijeloga sustava, brzina djelovanja, koordinacija, pripravnost svih službi, podignuti su na najvišu razinu“, poručio je.
 
Središnjem državnom uredu za stambeno zbrinjavanje i Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja zahvalio je na angažmanu vezanom uz stambeno zbrinjavanje obitelji iz Hrvatske Kostajnice koje su zbog klizišta tla prošloga tjedna ostale bez domova. Naglasio je da će im se osigurati odgovarajući smještaj prije nego im se obnove kuće.
 
Od ostalih aktualnih tema, naveo je otvaranje novoizgrađene zgrade osnovne škole u Orebiću. U tom je kontekstu istaknuo važnost obnove škola, osobito sredstvima Razvojne banke Vijeća Europe koja ima posebne stavke predviđena za ovu vrstu društvene infrastrukture. Uz školu u Orebiću, kazao je, predviđeno je još 74 ovakva projekta, a na taj će se način stvoriti preduvjeti za kvalitetnije obrazovanje učenika diljem Hrvatske.
 
„To je odličan projekt. Orebić se pokazuje kao jedan od onih dijelova Hrvatske gdje su, možda i zahvaljujući takvom pristupu, pokazatelji koji se odnose na demografske podatke prilično ohrabrujući“, naglasio je.
 
Čestitao je i na još jednoj organizaciji „Dana malostonske kamenice“ koja je ponovo pokazala koliko su školjkari bitni za hrvatski turizam i uslužne djelatnosti.
 
Posebno je pohvalio aktivnosti niza ministara u suradnji s gospodarstvom, a kao jedan od takvih primjera je istaknuo je suradnju s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla, u kojoj je ranije ovoga tjedna predstavljena 5G tehnologija.
 
 „Kroz višedesetljetno partnerstvo sa Ericssonom iz Švedske, ova kompanija koja je u srcu hrvatske ICT industrije, razvija i prezentira petu generaciju mreža koja omogućuje velike koristi gospodarstvu. Idemo prema Internetu stvari, važno je da na taj način hvatamo korak s vremenom. Otvaranje njihovog znanstveno-istraživačkog centra u Osijeku sjajan je doprinos privatnog sektora realizaciji našega Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“, naglasio je Plenković, istaknuvši da će ovaj projekt omogućiti visokoobrazovanim stručnjacima i njihovim obiteljima ostanak u Osijeku i Slavoniji.
 
U tom je kontekstu spomenuo i posjet predsjednika Europskog istraživačkog vijeća Bourguignona, s kojim je razgovarao o većoj vidljivosti hrvatskih znanstvenih organizacija u Europskom istraživačkom prostoru. Pritom je naglasio da je trokut akademije, gospodarstva i vlasti jamstvo pravog razvoja zemlje.  
 
Osvrnuvši se na sastanak s Upravom HAZU-a, kazao je da Akademija igra važnu ulogu u hrvatskom javnom životu, znanosti, kulturi i umjetnosti. Osobito, kazao je, članovi Akademije mogu dati doprinos radu Vlade prilikom izrade Strategije razvoja Hrvatske do 2030. godine.
 
Što se tiče današnje sjednice Vlade, važnim je istaknuo Prijedlog zakona o tržištu kapitala, kazavši da je riječ o sustavnom zakonu, koji će bitno poboljšati situaciju na tržištu kapitala, definirati uloge i nadležnosti svih aktera i uskladiti naše propise s europskom pravnom stečevinom. 



Pisane vijesti | Andrej Plenković