Rejting agencija S&P podigla je rejting Hrvatske sa 'BB' na 'BB+' uz stabilne izglede, zahvaljujući daljnjem smanjenju javnog duga i poboljšanoj fiskalnoj poziciji zemlje kojoj doprinosi ekonomski oporavak, ali i strukturne mjere poput porezne reforme iz 2017. Osim toga, poboljšala se i inozemna pozicija zemlje te je zabilježen nastavak inozemnog razduživanja gospodarstva i snažan rast deviznih pričuva.
Nakon povećanja rejtinga od strane agencije Fitch iz siječnja ove godine, radi se o drugom povećanju rejtinga RH od strane vodećih svjetskih rejting agencija od 2004. godine.
Stabilni izgledi odražavaju poboljšane fiskalne i vanjske bilance, međutim i dalje visok javni dug i strukturne rigidnosti ugrožavaju izglede rasta rejtinga u narednih 12 mjeseci.
Rejting može biti povećan ukoliko Vlada provede strukturne reforme koje bi omogućile održiviju fiskalnu konsolidaciju i podigle potencijalni rast gospodarstva. U tom slučaju, snažnije smanjenje javnog duga od očekivanog potaklo bi pozitivno rejting djelovanje.
Nasuprot tome, rejting se može smanjiti ukoliko provođenje strukturnih reformi uspori, vodeći nižem gospodarskom rastu i višim fiskalnim deficitima od previđenih. Osim toga, na smanjenje rejtinga moglo bi djelovati i eventualno neuredno restrukturiranje Agrokora, iako se ono ne očekuje.
Agencija ocjenjuje kako su povoljno međunarodno okruženje i još jedna rekordna turistička sezona poduprle gospodarski oporavak u 2017. Provedene su reforme u području PDV-a i poreza na dohodak, parafiskalni nameti su smanjeni 30% u 2017., a restrukturiranje cestarskih kompanija napreduje. Restrukturiranje Agrokora dijelom je prigušilo domaću potražnju, no rast potrošnje i investicija ostao je snažan. Kraj 2017. obilježen je nešto slabijim ostvarenjem od očekivanog, no dijelom zbog jednokratnih učinaka (novi sustav trošarina i PDV-a odgodio je kupnju automobila). U projekcijskom razdoblju do 2021. godine očekuje se postupno usporavanje gospodarskog rasta na oko 2,5%.
Temeljni scenarij Agencije je da će restrukturiranje Agrokora proći uredno. Negativni rizici za gospodarstvo mogli bi proizaći ako bi eventualno neuredno restrukturiranje negativno utjecalo na dobavljače Agrokora, međutim, oni su trenutno ograničeni.
U 2017. Hrvatska je po prvi put ostvarila suficit proračuna opće države, uslijed snažnijih prihoda od očekivanih, dijelom zbog cikličkih faktora, ali i zbog provedene porezne reforme. U narednom projekcijskom razdoblju, očekuju se niski deficiti proračuna opće države (prosječno 0,8% BDP-a u razdoblju 2018.-2021.), budući da će korištenje EU fondova potaknuti kapitalne rashode. Proračun bi mogao pozitivno iznenaditi ukoliko se provedu potrebne strukturne reforme.
Javni dug nastavlja se smanjivati. Država koristi višak prihoda da smanji javni dug, kao i dugove u zdravstvu te nastavlja restrukturiranje dugova cestarskih kompanija. Agencija procjenjuje da je javni dug pao ispod 80% BDP-a u 2017. te se do 2021. očekuje njegovo daljnje smanjenje na ispod 70% BDP-a. Kontinuirano smanjenje javnog duga nužno je zbog njegove strukture (pretežno denominiran u stranoj valuti).
Agencija pozitivno ocjenjuje i refinanciranje države na domaćem tržištu po duljim dospijećima.
Profitabilnost bankovnog sektora je dijelom smanjena rezervacijama za Agrokor i njegove dobavljače, no nastavljena je visoka kapitaliziranost banaka i smanjenje loših plasmana. Manja profitabilnost bankovnog sektora povoljno je utjecala na suficit tekućeg računa, a devizne pričuve su snažno povećane tijekom 2017. Navedeno je utjecalo na snažno smanjenje neto inozemnog duga te poboljšanje neto inozemne investicijske pozicije zemlje.
Izvor: Ministarstvo financija
Pisane vijesti
