Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da su na dnevnom redu današnje sjednice Vlade dvije važne teme, financijskog i strateškog karaktera. Prva se odnosi na nabavu višenamjenskog borbenog aviona, a druga na restrukturiranje cestovnoga sektora.
Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na odluku kreditne agencije Standard & Poor's koja je Hrvatskoj podigla kreditni rejting s BB na BB+, uz stabilne izglede.
Naglasio je kako su dvije od tri svjetske rejting agencije prepoznale napore Hrvatske u smanjenju javnoga duga i poboljšanju fiskalne pozicije zemlje, gospodarski oporavak, pozitivne trendove, učinke porezne reforme i odgovorne fiskalne politike.
„Poslali smo važnu poruku i hrvatskom gospodarstvu i svim potencijalnim ulagačima u Hrvatsku. Ova ocjena S&P-a treba biti poticaj za daljnje napore i u fiskalnoj konsolidaciji i u ostalim gospodarskim naporima Hrvatske, osobito glede provođenja strukturnih reformi“, poručio je predsjednik Vlade.
Govoreći o sastanku Europskoga vijeća, na kojem je krajem prošloga tjedna sudjelovao u Bruxellesu, predsjednik Vlade Plenković kazao je da su na njemu dominirale gospodarske teme. Naglasio je kako je odlukom SAD-a o iznimci u carinama na uvoz čelika i aluminija iz zemalja članica EU riješen veliki trgovinski problem.
„Politička tema koja je dominirala Europskim vijećem bila je napad nervnim otrovom u Ujedinjenoj Kraljevini. Rezultirala je snažnim konsenzualnim zaključkom Vijeća, odlukom da se veleposlanik EU povuče na konzultacije iz Moskve u Bruxelles i kasnijim odlukama gotovo dvije trećine članica Europske unije koje su proglasile jednog ili više diplomata Ruske Federacije u svojim zemljama kao nepoželjne osobe“, kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je kako je takvu odluku donijela i Hrvatska, koja se solidarizirala s Ujedinjenom Kraljevinom s obzirom na informacije koje je dobila.
„To je jedna važna i jasna politička poruka pripadnosti Hrvatske i Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. To su oni okviri savezništva u kojima smo pozicionirali zemlju i u kojima djelujemo, sukladno načelima i vrijednostima koje utemeljuju ove dvije organizacije“, poručio je.
Naglasio je da Hrvatska zna voditi računa o svojim gospodarskim i političkim interesima te da nastavlja voditi dijalog i odnose s Ruskom Federacijom.
Što se tiče ostalih tema, kazao je da je vanjskopolitička aktivnost Vlade prošloga tjedna bila dinamična. U tom je kontekstu naveo posjet povjerenice Europske komisije za digitalno gospodarstvo i društvo Mariye Gabriel.
„Važno je da se nove generacije pravodobno i cjelovito informiraju o svemu onome što nam donosi digitalna transformacija. Iz razgovora s povjerenicom shvatio sam da je impresionirana i znanjem i kreativnošću i znatiželjom naših studenata“, rekao je.
Dodao je da su u posjetu Hrvatskoj ovoga tjedna boravili i rumunjski ministar obrane te alžirski ministar vanjskih poslova.
Ovoga tjedna predsjednik Vlade primio je i hrvatske paraolimpijce koji su ostvarili sjajan uspjeh na Zimskim paraolipijskim igrama u Pyeongchangu, na čemu im je i ovom prigodom čestitao.
Govoreći o današnjoj sjednici Vlade, naglasio je da su na dnevnom redu dvije važne teme, financijskog i strateškog karaktera. Prva se odnosi na nabavu višenamjenskog borbenog aviona, a druga na restrukturiranje cestovnoga sektora.
Odluka o nabavi višenamjenskog borbenog aviona, kazao je, odgađana je niz godina i brojne ranije vlade nisu preuzele političku odgovornost za njezino donošenje. Podsjetio je da je Vijeće za obranu prošle godine temeljito raspravilo ovu temu i ocijenilo kakve su stvarne potrebe Oružanih snaga i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u kontekstu sigurnosnog ozračja u Europi, svijetu i hrvatskom okruženju.
„Donijeli smo konsenzualnu odluku da je Hrvatskoj potrebno ratno zrakoplovstvo te da njegovo postojeće stanje ne udovoljava kriterijima i nije dugoročno rješenje“, rekao je predsjednik Vlade Plenković.
Naveo je da je Ministarstvo obrane vodilo transparentni proces, koji je trajao skoro godinu dana, a ponude, koje je temeljito i sa svih aspekta analizirao stručni tim, stigle su iz četiri zemlje – Grčke, Izraela, Švedske i SAD-a. Na temelju preporuka stručnog tima, Vijeće za obranu odabralo je ponudu Države Izrael, a predsjednik Vlade poručio je kako je odabir zrakoplova F-16 4. generacije kvalitetan iz nekoliko razloga.
Naglasio je da se radi o borbenim zrakoplovima koji će u Hrvatsku doći u u potpunosti prilagođeni NATO standardima. U cijenu troškova će, kazao je, u cijelosti biti uračunato sve što je potrebno da ti zrakoplovi budu na raspolaganju hrvatskom zrakoplovstvu najmanje sljedećih 25 godina.
„To je strateška odluka, donosimo je s punom odgovornošću i željom da na taj način osnažimo sposobnosti Hrvatske vojske da pridonese sigurnosti u našem širem području i da budemo još respektabilnija članica NATO-a i EU“, poručio je Plenković.
Pojasnio je da su troškovi nabave predviđeni sljedećih deset godina i da će Hrvatsku godišnje stajati najviše 50 milijuna dolara, a vrlo vjerojatno i manje.
„Odluka predstavlja našu političku volju i želju da na ovaj način dodatno jačamo strateško političko partnerstvo i s SAD-om i s Izraelom“, dodao je i naglasio kako ovakva odluka sa sobom donosi i mogućnosti suradnje u brojnim drugim područjima.
Druga važna tema na današnjoj sjednici je projekt modernizacije i restrukturiranja cestarskog sektora. Predsjednik Vlade naglasio je kako su Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvo financija i prošle godine refinancirali dug toga sektora u vrijednosti od 1,275 milijardi eura po, kako je rekao, nikada boljoj kamati i ročnosti do 2030. godine.
„Sada je refinanciran kredit od 1,8 milijardi eura, također na rok od 12 godina, s kamatom od 1,95 posto“, pojasnio je.
Istaknuvši da je tim refinanciranjima riješeno nešto više od tri od ukupno pet milijardi eura duga u cestarskom sektoru, dodao je kako je time do zaborava dovedena inicijativa bivše SDP-ove Vlade o monetizaciji hrvatskih autocesta. Rekao je kako se, nakon financijskog restrukturiranja, sada radi na poslovnom restrukturiranju te da će ta društva svojim poslovanjem moći sama servisirati dug.
Naglasio je da je ovim restrukturiranjima godišnja ušteda samo na kamatama 50 milijuna eura te kako ona ne stvaraju nikakva nova zaduženja.
Foto: Hina
Pisane vijesti
