Danas je u Banskim dvorima održana 87. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je petnaest točka dnevnog reda.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je Odluku o nabavi višenamjenskoga borbenog aviona, istaknuvši da je riječ o jednoj o najvećih oduka u obrambenom resoru nakon završetka Domovinskog rata.
Podsjetio je da je borbeno zrakoplovstvo u Domovinskom ratu imalo prevagu i donosilo pobjede, naglasivši da je današnja odluka investiranje u sigurnost Republike Hrvatske, što je preduvjet stabilnosti države i gospodarskog razvoja.
Potpredsjednik Krstičević pojasnio je da s borbenim avionima Hrvatska ima sposobnost prevenirati rat, spriječiti sukob i razaranje, zaštititi granice, ljude i čuvati mir. "To je stvar nacionalnog ponosa i naša odgovornost prema budućim generacijama", istaknuo je.
Kazao je kako je cilj da 2020., kada prvi put Hrvatska predsjeda Europskom unijom i slavi 25 godina od vojno-redarstvene operacije Oluja, prvi moderni zrakoplovi četvrte generacije budu u rukama hrvatskih pilota.
Potpredsjednik Vlade ponovio je da je riječ o odluci o zadržavanju sposobnosti samostalnog nadzora i zaštite zračnog prostora Republike Hrvatske i tradicije borbenog zrakoplovstva, koja je odgađana 15-ak godina.
U Odluci stoji da Vlada Republike Hrvatske prihvaća završni prijedlog Stručnog tima Ministarstva obrane za provedbu pripremnih radnji oko nabave višenamjenskoga borbenog aviona i preporuku Vijeća za obranu i određuje da je najpovoljnija ponuda, ponuda Države Izrael.
Vlada zadužuje Ministarstvo obrane da provede sve potrebne radnje vezano za sklapanje ugovora između RH i Izraela o nabavi višenamjenskog borbenog zrakoplova.
Potpredsjednik Vlade izvijestio je da se Odlukom osniva radna skupina radi pripreme ugovora o posebnoj gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Izraela u vezi s nabavom višenamjenskog borbenog aviona te povjerenstvo za praćenje poslovno- gospodarske suradnje o njezinoj realizaciji.
"Ovo je povijesni dan za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, zadržali smo sposobnost nadzora zračnog prostora i tradiciju borbenog zrakoplovstva. Ova odluka je priuštiva i u ovom trenutku najbolja za nas", poručio je.
Istaknuo je da Hrvatsko ratno zrakoplovstvo od danas ima svijetlu budućnost, a Hrvatska vojska radi veliki tehnološki iskorak u korak sa Zapadom.
Potpredsjednik Krstičević je ocijenio da je donesena najbolja odluka za cijelo hrvatsko društvo jer se imalo razumijevanja za sve segmente društva - školstvo, zdravstvo, poljoprivredu.
"Mi smo u ovaj projekt investirali puno i cijelo vrijeme provodili ga transparentno. Svi ponuditelji su imali iste uvjete", zaključio je.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je analiziran financijski aspekt svih pristiglih ponuda i pronađen optimalan model financiranja u idućih 10 godina.
"Vodila se briga o ukupnoj slici javnih financija i fiskalnoj politici tako da smo već ove godine u prijedlogu državnog proračuna za 2018. s projekcijama za 2019,. predvidjeli iznose od po 350 milijuna kuna u svakoj od te dvije godine kao pretpostavka plaćanja određenih rata već u ovom trenutku", pojasnio je.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da ova Odluka povijesni dan za Republiku Hrvatsku.
Vlada je na sjednici dala suglasnost hrvatskim cestarskim tvrtkama za kreditno zaduženje kod banaka u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura te odobrila državna jamstva, čime se nastavlja refinanciranje dugova cestarskog sektora, a najavljeno je i daljnje poslovno restrukturiranje tog sektora.
Riječ je o kreditima u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura kredita, i to 1,141 milijardu eura za Hrvatske autoceste, 467 milijuna eura za Hrvatske ceste i 202 milijuna eura za Autocestu Rijeka Zagreb.
Krediti su odobreni na rok do 31. ožujka 2030. godine, uz kamatu koja se utvrđuje na temelju referentne stope u visini šestomjesečnog Euribora, uvećane za maržu od 1,95 postotnih bodova godišnje, a u slučaju da je vrijednost Euribora negativna, vrijednost referentne stope se izjednačava s nulom.
Prve tri godine krediti se polugodišnje otplaćuju ukupno 5 posto od glavnice kredita, a preostalih 95 posto glavnice otplaćuje se u idućih 18 polugodišnjih rata.
Vlada je odobrila i izdavanje jamstava u korist Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste&Steiermaerkische banke, Hrvatske poštanske banke, Splitske banke, OTP banke, Croatia banke i Istarske kreditne banke za kreditno zaduženje cestarskih tvrtki.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da se navedenim društvima daje suglasnost za kreditno zaduženje kod zajednice banaka uz državno jamstvo.
"Donošenjem ovih odluka osigurat će se u idućih 15 godina stabilnost cestarskog sektora, čiji dug postaje napokon održiv. Autoceste smo zadržali u rukama hrvatskih građana, a sustav kroz reformu činimo održivim i isplativim", kazao je ministar Butković, naglasivši da je dosad ukupno refinancirano oko 60 posto ukupnih cestarskih dugova.
"Ovim stabiliziramo dug cestarskog sektora i možemo reći da ćemo ga učiniti samoodrživim", poručio je ministar Butković, dodavši da se očekuje da će se do 2030. u potpunosti otplatiti dug cestarskog sektora.
Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da sve te transakcije koje su napravljene ne povećavaju javni dug. Naveo je da cestarski sektor otprilike čini 13 posto ukupnog javnog duga.
Podsjetio je i kako se prije par godina govorilo da nema alternative monetizaciji ili prodaji cesta ili autocesta, istaknuvši da je Vlada sada pronašla puno bolji model jer su iskorištene povoljnije okolnosti financijskih tržišta i napravljen je puno kvalitetniji set mjera koji pokazuje da taj sektor i dalje ostaje u hrvatskim rukama.
Vlada Republike Hrvatske dala je očitovanje Hrvatskom saboru na Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja dr. sc. Martini Dalić, potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske i ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta u Vladi Republike Hrvatske, kojeg je predložilo 37 zastupnika u Hrvatskome saboru.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da Vlada Republike Hrvatske odbija sve navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja kao neutemeljene i neosnovane.
Na sjednici je donesena i Odluka o jednokratnoj robnoj pomoći u prehrambenim proizvodima Caritasu Križevačke eparhije, a odobrava se iz raspoloživih strateških robnih zaliha, u financijskoj protuvrijednosti 3 milijuna i 543 tisuće kuna.
Vlada je donijela i odluke o isplati materijalnih prava i drugih naknada za zaposlenike u djelatnosti socijalne skrbi i ustanovama kulture.
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić pojasnila se da se da se ovom odlukom utvrđuje se da će se materijalna prava i druge naknade ugovorene Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi isplatiti za mjesec ožujak i travanj 2018. godine, u visini i na način na koji su ugovoreni.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izvijestila je da će se materijalna prava i druge naknade ugovorene Granskim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna isplatiti za mjesec ožujak 2018. godine, u visini i na način na koji su ugovoreni.
Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima predviđa se proširivanje članova Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima na ukupno 20 članova.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Prijedlog uredbe o objavi Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području poljoprivrede.
Sporazum su potpisali u Zagrebu, dana 13. studenoga 2017. godine za Vladu Republike Hrvatske, Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede Republike Hrvatske i za Vladu Države Izraela, Uri Ariel, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Države Izraela.
Ministar Tolušić kazao je da su ovim Sporazumom definirana područja suradnje u području poljoprivrede od obostranog interesa, uključujući razmjenu znanja i tehnologija u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, očuvanje genetskog potencijala u poljoprivredi, istraživanje i razvoj, tehnologije vezane uz očuvanje tla i upravljanje vodama i slično.
Vlada je prihvatila i Nacrt 2. zahtjeva za produljenje roka razminiranja Republike Hrvatske Odboru Ujedinjenih naroda za implementaciju članka 5. Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da se zadužuje Ured za razminiranje Vlade Republike Hrvatske da putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova podnese navedeni Zahtjev nadležnom tijelu. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 31. ožujka 2018. godine.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad obilježavanjem 400. godišnjice početka Tridesetogodišnjeg rata, koja će održati u Zagrebu, 9. i 10. travnja 2018. godine.
Izvor: Vlada RH/Hina
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade |
Andrej Plenković
