„To su ciljevi koji su utemeljeni na Programu Vlade i u skladu su s preporukama iz Izvješća Europske komisije. Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovici 2019.“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković i naveo da program sadrži 59 mjera u 11 područja.
Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja.
Podsjetio je da je u ponedjeljak potpisan ugovor o gradnji Pelješkoga mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija, kojeg predvodi China Road&Bridge Corporation.
„Nakon dugog niza godina Hrvatska je došla u poziciju da njeno kopno postane jedinstveno“, poručio je predsjednik Vlade.
Naglasio je da je spajanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje bio strateški cilj niza hrvatskih vlada, inicijativa iz Sabora, Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, te dodao da je potpisivanje tog ugovora sjajan trenutak za Hrvatsku, investicije, hrvatske kompanije koje će sigurno biti uključene kao podizvođači te za prometno povezivanje i turizam.
„Međutim, taj je projekt strateški važan i za naše članstvo u Europskoj uniji. Pelješki most ostat će trajni spomenik prvih sedam godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, kao sigurno najvidljiviji i najkonkretniji projekt, a u konačnici i financijski najizdašniji s 357 milijuna eura nepovratnih sredstava“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Dodatnu priliku za Hrvatsku predstavlja i nova stranica u gospodarskim odnosima s Kinom, kazao je.
„Gradnja mosta ni na koji način ne utječe na pitanje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, naglasio je predsjednik Vlade i ponovio da gabariti mosta omogućuju bilo kojoj vrsti plovila nesmetani prolaz.
Osvrnuo se i na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku i Eurostata.
„Unatoč našim konzervativnim procjenama, Hrvatska je u prošloj godini zaradila više nego što je potrošila“, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković i dodao da se radi o sjajnoj vijesti koja je rezultat fiskalne politike i odgovornog vođenja javnih financija, kontrole rashodovne strane proračuna i odličnih prihoda.
Istaknuvši da se radi o višku od 2 milijarde i 754 milijuna kuna, za usporedbu je naveo podatak kako je u 2015. Hrvatska imala golemi manjak od 11 milijardi i 687 milijuna kuna, a u 2016. manjak od 3 milijarde i 275 milijuna kuna.
Da je 2017. s aspekta fiskalne konsolidacije izvrsna godina potvrđuje i ubrzano smanjenje javnoga duga, koji je trenutno na 78 posto BDP-a, kazao je Plenković.
Govoreći o obilježavanju 73. obljetnice proboja iz logora Jasenovac, istaknuo je da je na državnoj komemoraciji dostojanstveno obilježen taj događaj i prisjećanje na zločine u ustaškom koncentracijskom logoru.
„Izrazili smo pijetet prema svim žrtvama nacizma i fašizma. Stav Vlade je tu vrlo čvrst i vrlo jasan, ponovili smo ga još jednom i u nedjelju, a to ćemo činiti u budućnosti. Pozivamo sve aktere, a osobito političke aktere u Hrvatskoj, da poštuju državne komemoracije, da se na njih odazivaju i dolaze te da u budućnosti učinimo napore i iskorake da postoji jedna jedinstvena manifestacija i komemoracija u Jasenovcu“, poručio je Plenković.
Spomenuo je i notu, koju je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo Republici Srbiji nakon izjava njenog ministra obrane Vulina, kojom je rečeno da do daljnjega ministar Vulinnije dobrodošao u Hrvatskoj.
„Smatrali smo da njegov dolazak ne bi pridonio smanjivanju tenzija i izgradnji dobrosusjedskih odnosa“, poručio je Plenković.
Naglasio je kako je Hrvatska dokazala da želi suradnju, posjetima na državnoj razini, ali i podsjetio na incident koji se dogodio prigodom posjeta predsjednika Hrvatskoga sabora Beogradu koji, kazao je, sigurno nije pridonio daljnjem uspostavljanju suradnje.
„Hrvatska ostaje otvorena za suradnju, ali isto tako čvrsto stoji na obrani svog dostojanstva, digniteta i zaštite nacionalnih interesa“, poručio je Plenković.
Što se tiče ostalih aktualnih tema, predsjednik Vlade izdvojio je sastanak Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi koji je održan prije dva dana u Brdu kod Kranja.
Ocijenivši sastanak kvalitetnim kazao je kako je on bio nova prigoda za suradnju s nizom susjednih zemalja.
Podsjetio je i na sastanak s predsjednikom Vlade Savezne zemlje Baden-Württemberg Winfriedom Kretschmannom kazavši da se radi o važnoj njemačkoj zemlji koja ima tradicionalno dobru suradnju s Hrvatskom, a tamo živi i preko 120 tisuća Hrvata.
Jučerašnju sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća ocijenio je odličnim uvodom za prve dvije točke koje su danas na dnevnom redu sjednice Vlade, Nacionalni program reformi i Program konvergencije.
Predsjednik Vlade naglasio je kako dijalog sa socijalnim partnerima nije samo obveza nego i želja Vlade da u partnerskom duhu razgovara o svim temama od zajedničkog interesa. Apelirao je još jednom na sve ministre da budu aktivni i angažirani u tom dijalogu, kako bi i sindikati i poslodavci bili pravodobno uključeni u izradu ključnih zakonskih akata.
Govoreći o Nacionalnom programu reformi, naglasio je kako on sadrži tri ključna cilja, a to su jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
„To su ciljevi koji su utemeljeni na Programu Vlade i u skladu su s preporukama iz Izvješća Europske komisije. Želimo da ovaj dokument bude pokretač brojnih reformi u 2018. godini i u prvoj polovici 2019.“, poručio je Plenković.
Naveo je da program sadrži 59 mjera u 11 područja i dodao kako smatra da je ovaj dokument pravi okvir za provođenje strukturnih reformi.
Predsjednik Vlade ocijenio je da je ovo pravi trenutak za provođenje tih reformi, s obzirom da ministri sada imaju dobar osjećaj za upravljanje procesima u svojim resorima, znaju koji su strateški prioriteti, a Hrvatska bilježi gospodarski rast i vrlo povoljne makroekonomske pokazatelje.
„Smatram da je sada trenutak da u ovoj godini u kojoj nisu predviđeni izbori napravimo ključne iskorake i da dođe do sinergije naših aktivnosti, kvalitetnije apsorpcije europskih sredstava i zamaha privatnih investicija“, zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
