Naše su ambicije ulazak u Schengen i Eurozonu, jer se ondje odluke donose

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na Međunarodnoj konferenciji „Uloga prava i sudova u Europskoj uniji koja se mijenja“, kojom se obilježava pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, u organizaciji Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.  

Pozdravljajući nazočne, posebno predsjednika Suda Europske unije Koena Lenaertsa, istaknuo je značaj toga Suda za europski projekt.
 
„Postoji ljepilo koje drži cijelu Europu skupa, a ono se zove pravo“, poručio je predsjednik Vlade i pojasnio kako je, uz sve napore, političku volju i povijesni kontekst, vladavina prava ta koja drži europski projekt, čini ga pouzdanim, stabilnim i najpoželjnijim modelom u smislu regionalne integracije. 
 
Naglasio je kako hrvatski put prema Europskoj uniji nije započeo potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nego puno ranije, ambicijama svih hrvatskih ljudi koji su transformacijom 1990. iz jednopartijskog sustava u politički pluralizam, planske privrede u tržišno gospodarstvo, željeli da Hrvatska bude dio onoga čemu pripada, odnosno kulturnom i civilizacijskom krugu koji joj je inherentan.
 
Razvojni razmak koji, kazao je, objektivno Hrvatska ima u odnosu na druge članice Europske unije, može nadoknaditi samo obrazovnom reformom koja je temeljna zadaća Hrvatske narednih nekoliko godina.
 
Prvih pet godina hrvatskoga članstva u Uniji ocijenio je vrlo solidnim naglasivši kako je vidljivo da je Hrvatska ponovo počela gospodarski rasti od 2013., kada je postala članica.
 
„Kraj krize za nas je bio članstvo u Europskoj uniji“, poručio je.
 
Četiri slobode, slobodu kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, nazvao je najvažnijom privlačnošću članstva, dok se danas, u kontekstu demografskih problema, odnosno u problemu iseljavanja, te slobode paradoksalno smatraju gotovo minusom.
 
Naglasio je da su u vrijeme u kojem je Hrvatska počinjala pregovore za članstvo, druge zemlje istočne i srednje Europe postale članice, te kako su u tih deset godina sve one iskoristile ne samo sredstva, već i entuzijazam zapadne Europe da široko raširi ruke prema istočnoj Europi i pomogne odmah.
 
„To iskustvo tranzicije, brzine, prilagodbe, ekonomskih interesa, migracija i promijenjenih globalnih okolnosti, transformiralo se na to da smo ušli u drugo desetljeće ovoga stoljeća kad su te raširene ruke najedanput postale prekrižene. To moramo razumjeti, to se dogodilo“, kazao je.
 
Podsjetio je da je 2000. u Zagrebu održan Zagrebački summit, koji je ocijenio jednim od najkrupnijih političkih događaja ikada održanih u Hrvatskoj. Na tom je sastanku zemljama Jugoistočne Europe otvorena europska perspektiva. Idući takav sastanak održan je 2003., a tada je bila intencija da se ti sastanci održavaju svake tri godine, pojasnio je Plenković, istaknuvši da će se sljedeći takav sastanak održati tek sada, 17. svibnja 2018. u Sofiji, što jasno pokazuje što znače prekrižene ruke, odnosno izostanak dinamike političkog angažmana. „Politička volja, uz pravo, je ključ“, poručio je predsjednik Vlade.  
 
„Kad su ruke bile raširene, mi smo bili praktički na čekanju. Kad su se ruke skupile, mi smo pregovarali, sami. Nije isto pregovarati s EU kada vas je deset plus dva, ili kad ste sami“, rekao je i naglasio kako se radi o ogromnim strateškim razlikama i u brzini i u dinamici i u sadržaju.
 
Predsjednik Vlade procijenio je kako je Hrvatska, zbog neopravdanog miješanja s pravnom stečevinom nepovezanih bilateralnih pitanja, izgubila pet godina.

„I uz dužno poštovanje prema svim našim stranim kolegama nitko se nije ispričao za to. Mi smo se na naš razvoj iz 90. vratili 2004. Pa smo rasli, pa smo opet pali i sad smo se digli. I to moramo osvijestiti, jer to nije nikako izvlačenje na rat, to su činjenice. I mi, moramo kontekstualizirati naš današnji položaj u Europskoj uniji“, poručio je Plenković.
 
Istaknuo je činjenicu da Hrvatska danas gospodarski raste, da ima nisku stopu nezaposlenosti, veću stopu zaposlenosti, bolji kreditni rejting, proračunski suficit i da je postala akter europskih institucija.
 
Naglasio je važnost senzibiliziranja javnosti za europski projekt. U tom je kontekstu spomenuo Pelješki most, kao najbolji simbol koristi članstva.

„Nema te organizacije, te banke, te zaklade na svijetu koja će nam dati 357 milijuna eura bespovratnih sredstava. Taj novac nam nitko dati neće. Dat će nam kredite i pozajmice, ali novac neće. E, to treba  osvijestiti. To su plusevi europskoga projekta“, poručio je predsjednik Vlade.
 
Govoreći o daljnjim hrvatskim ambicijama, naveo je ulazak u Schengenski prostor.
 
„Nisam sretan što je s jedne strane naše EU granice ograda, a s druge žica. Mene to smeta, mislim da to nije dobro. Da smo u Schengenu i da smo mi čuvar vanjske granice EU, iskreno sumnjam da bi te žice i ograde bile potrebne. To je loša poruka i politički gledano loš simbol“, kazao je predsjednik Vlade.
 
Naglasio je ambiciju da Hrvatska bude tehnički spremna za Schengen do kraja iduće godine, prije predsjedanja Europskom unijom, upozorivši da se, iako u tehničkom i pravnom smislu ne vidi zapreka, politički uvijek nešto može dogoditi, što je lekcija koju je Hrvatska već naučila. 
 
Druga velika ambicija, kazao je, jest ulazak u Eurozonu.
 
„Namjerno smo čekali Europski tjedan da na Vladi jučer usvojimo Strategiju za uvođenje eura kao službene valute“, rekao je predsjednik Vlade i dodao kako je ona napravljena u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i brojnim financijskim stručnjacima.
 
Istaknuo je jasan hodogram za uvođenje eura te dodao da kriteriji Hrvatskoj idu u prilog, pojasnivši da brzina smanjivanja javnoga duga ide upravo kako treba.
 
„To su dvije velike piste na kojima će se bazirati europska politika, a sve to u htijenju da budemo u užem krugu zemalja u smislu procesa integracija“, poručio je predsjednik Vlade i istaknuo da je neka zemlja tek tada u punini članica koja ima glas i težinu.
 
U tom je kontekstu istaknuo i odluku Hrvatske da se pridruži PESCO-u, Stalnoj strukturiranoj suradnji u području obrambene politike unutar Europske unije.
 
„Nismo propustili tu priliku. Pratimo globalne procese, shvaćamo što se danas događa i moramo biti tamo gdje se odluke donose“, naglasio je.
 
Govoreći o reformi pravosuđa, te u tom kontekstu važnosti uloge sudova i sudaca koji dobro razumiju europsko pravo, kazao je kako je za to potrebno malo vremena.
 
„Ali, nemojmo zaboraviti, mi smo imali pravi, veliki zakonodavni tsunami u procesu ulaska u Europsku uniju. Usvojili smo više od 700 zakona u predpristupnom procesu. Sada smo to prošli i moramo vidjeti što, kako i kojim tempom transponirati, a što je najvažnije, sudjelovati u najranijim fazama zakonodavnoga procesa “, poručio je.
 
Gledajući evaluaciju zakona donesenih u 2017., kazao je predsjednik Vlade, povećan je broj zakona koji se donose u dva čitanja, povećane su procjene učinka, konzultirana je javnost, što je ocijenio zdravim za zakonodavne procese i državu jer će strukturiraniji i sustavniji postupak donošenja zakona olakšati i njihovu provedbu.
 
Na kraju je poručio kako nema dileme da se Europska unija mijenja. Postoje različiti akteri i različite silnice i koncepti.
 
„Zbog toga se moramo dobro pozicionirati kao Hrvatska“, poručio je i istaknuo važnost razumijevanja današnje Unije, i interakcije pravnih sustava, europskog i nacionalnog.
 
Uz predsjednika Vlade na konferenciju su sudjelovali ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.



Pisane vijesti | Andrej Plenković