Na novinarski upit o danas objavljenoj elektroničkoj komunikaciji u vezi s Agrokorom, predsjednik Vlade je kazao:
„Ponovit ću: cijelu svoju karijeru, cijeli svoj politički život, cijeli svoj društveni angažman, baziram na čestitosti, poštenju i nekorumpiranosti i s te strane sam, po ovoj temi i svim drugima kojima sam se u životu bavio, miran. To je prvo.
Drugo, slušam sada toliko puno generala poslije bitke. Ovo što danas vidimo je jedna ex post priča u kojoj akteri koji su sad glasni, koji dolaze iz oporbe i iz raznih interesnih skupina, nastoje portretirati to razdoblje kao da je sve bilo u najboljem redu, otprilike, kao da imate press konferenciju nakon jednoga summita. Nije baš bilo tako, i hajdemo to ponoviti još jednom, da cijela javnost to jasno i glasno čuje.
Prvo, problem Agrokora, njegovo prezaduživanje, model funkcioniranja hrvatskoga gospodarstva u ovisnosti o jednoj kompaniji nije odgovornost ni moje Vlade, ni mojih suradnika, ni mene osobno. To je još jedan od naslijeđenih tranzicijskih problema s kojima se suočavamo od prvog dana rada Vlade.
Kada se dogodilo da je u siječnju Moody's snizio kreditni rejting Agrokoru, pa kompanija nije uspjela dobiti kredit od 100 milijuna eura, što za kompaniju takvog financijskog značaja ne bi trebao biti problem, kad su počele pristizati informacije o ozbiljnoj prijetnji stečajem kompanije, kada je naš tadašnji partner Most na gotovo usplahireni način, u osobi Bože Petrova, stalno dolazio s time da će sve propasti, da moramo hitno nešto napraviti, tada smo, kao odgovorna vlada razmišljali koji su nam sve scenariji na raspolaganju i što mi možemo napraviti“, naglasio je predsjednik Vlade dodajući:
„I sada, ponavljam još jednom, u trenutku kad kompanija šuti, prisjetite se, tjednima nije bilo nikakvih informacija, kao da se ništa ne događa, svi akteri u tom gospodarskom, financijskom i poslovnom tržištu idu s informacijom da prijeti krah.
Ako prijeti krah Agrokora, a nađete se u poziciji da ste u Vladi, onda imate tri scenarija – jedan je ne napraviti ništa, reći - privatno vlasništvo, tržište, pad, što možemo, da ima stečajeva, predstečajeva, da država tri mjeseca daje radnicima koji će ostati bez posla određene naknade, a nakon toga - žao mi je, propada Agrokor, puno kompanija u njegovom sastavu, 60.000 ljudi bez posla, sve skupa gledano, izgledno još 200.000 ljudi, dobavljača, OPG-ova, svih ostalih, vrlo izgledno u seriji stečajeva, kao kula od karata. Kad bi se to dogodilo, što mislite koji bi bili efekti na hrvatsku ekonomiju?
Dalje, opcija nacionalizacije – o kojoj se također raspravljalo, za mene nikada nije dolazila u obzir, to je bila najgora opcija jer bi dugovi prezadužene kompanije, a vidjeli ste, to je 6,2 milijarde eura dugova, prešli na državu. Naš bi javni dug skočio za otprilike 13 postotnih bodova, s ovih aktualnih 78, na 91, sve suprotno onome što radimo.
Opcija koja se u tom analiziranju različitih scenarija u vrlo kratkom roku, a vodite računa, mi tu praktički govorimo o razdoblju od manje od dva mjeseca, na kraju je iznjedrila ovaj zakon o izvanrednoj upravi.
Sad gledam koliko je polemika oko toga tko je sve konzultiran i tko je pomogao da se taj zakon napiše.
Dio vanjskih stručnjaka angažiran je u dogovoru između HDZ-a i Mosta. Most je dao predstavnike u tu skupinu i to moraju reći, to i kaže gospodin Petrov, zna točno koga i kako, možda Grmoja ne zna, bilo bi dobro da mu ovaj kaže. To je vrlo važno.
Drugo, u tim trenucima javno objaviti da mi radimo zakon jer će ovo sve skupa propasti, mi ga sto posto ne bismo stigli donijeti, jer u trenutku kad se zakon donio, već su postojale blokade Agrokora i to od velikih dobavljača, onih zbog kojih smo mi reagirali da ne propadnu.
Sjetite se: Orbico, Kraš i Porezna uprava. Nema namirnica u Konzumu, fali kruha, fali povrća, fali različitih artikala, Uskršnji je tjedan... To su okolnosti o kojima mi tada govorimo, to treba imati na umu.
Činjenica da je zakon, sada kad gledate, proglašen u skladu s Ustavom, daleko je najbitnija stvar. Ustavni sud je rekao da je Zakon o izvanrednoj upravi u skladu s Ustavom, odbacivši niz inicijativa za ocjenu ustavnosti.
Drugo što je bitno, je da je taj zakon postao, praktički ovoga tjedna, dio pravne stečevine Europske unije. Uvršten je u Uredbu koja govori o insolvencijskim pravnim propisima, na razini Europske unije i taj zakon je, na prijedlog Hrvatske, potvrđen i od Vijeća i od Europskoga parlamenta. Dobili smo međunarodnu legitimaciju kvalitete toga zakona.
To je ono što je najbitnije. Uostalom i Sabor ga je usvojio.
Je li on u svojim odredbama u cijelosti idealan, vjerojatno nije. Da smo imali više vremena, to sam rekao nekoliko puta, jedno devet mjeseci koliko treba za izradu zakona, ja sam siguran da bi on bio puno bolji. Bilo bi tu puno drugih ljudi koji bi bili uključeni, analiziralo bi se još možda desetak komparativnih situacija, i vjerojatno bi u jednom, možda dva čitanja, taj zakon bio perfektan i dočekao bi na soft landing bilo koju kompaniju koja bi se našla u ovakvoj krizi.
Međutim, tada nije bilo vremena za to i mi smo napravili ono što se u tom trenutku moglo.
Ono što je meni krivo i žao je da se sada, bavimo sa problemima u procesu koji su manje ozbiljni nego da to nismo napravili.
Stoga, želim da nadležne institucije sve rasvijetle, baš sve.
Što se tiče načina na koji je zakon donesen, mislim da se u tim okolnostima nije moglo bolje napraviti. Svi su nadležni resori dali svoje mišljenje, zakon je nakon toga došao na Vladu i Sabor ga je usvojio.
Što se tiče onoga što se događalo nakon imenovanja izvanredne uprave i kasnije izbora savjetnika jedino problematično pitanje po meni je izbor podizvođača savjetnika. Ja tu pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom neka naprave jednu gestu i neka, osim troškova i naknade koju je dobio g. Ramljak, vrate ili kompaniji ili Alix Partnersu sve ono što smatramo da je suvišno i da odagnamo jednom zauvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva, koje sa mnom nema veza, niti me itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođači, a još manje kolike će im biti nagrade.
I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada ili HDZ, trpi štetu ili odgovara zbog takve situacije“, kazao je predsjednik Vlade Plenković.
Predsjednik Vlade ponovio je da želi da se sve činjenice rasvijetle, jer je došlo do toga da se iz različitih interesa, političkih i ekonomskih, dovodi u pitanje cijeli proces restrukturiranja.
Naglasio je da se radilo u velikoj brzini te da su „svi ti ljudi ponudili svoju ekspertizu, a u konačnici je potpredsjednica Vlade Martina Dalić dobila zadaću da koordinira taj cijeli proces“.
Dodao je da je on prvi put za skupinu Borg čuo tek ovoga tjedna: „Nisam uopće čuo za to, niti mi je to bilo bitno, niti me to zanimalo, niti je to relevantno. Ono što je relevantno je da smo mi ostvarili cilj.“
Objasnio je da su u procesu konzultirane razne osobe, da ih je u najvećoj mjeri konzultirala potpredsjednica, a s obzirom da ih je bilo mnogo i da nije bilo formalnih odluka o radnim skupinama, odlučeno je da se to pitanje ne komunicira.
„Problematična je samo činjenica da su neki od njih kasnije bili angažirani na drugi način. Meni je sada žao, da sam znao i da me se to tada pitalo, trebali su se svi zaposliti u Agrokoru“, poručio je predsjednik Vlade.
Što se tiče sastanaka, predsjednik Vlade je kazao kako je normalno da povremeno bude upoznat što se događa: „Bilo bi neprirodno da saznam 5 minuta do 12“.
Naglasio je da se u izvanrednim okolnostima moraju tražiti rješenja koja su brza i učinkovita, a što se tiče izbora savjetnika za restrukturiranje, podsjetio je da je Agrokor angažirao tvrtku Alvarez&Marsal. „Dakle, nije da ovakav tip problema rješava baš bilo tko, da ekspertiza postoji i da u Hrvatskoj svaki dan imamo situaciju da kompanija tih gabarita dolazi u problem. Ne, takve kompanije i takvi eksperti kod nas ne postoje“.
Kazao je da su ukupni troškovi koje će izvanredna uprava objavit, puno manji nego što je to inače u mnogim drugim zemljama.
"Premda su oni još uvijek visoki u apsolutnim iznosima. Ali, nažalost, takve usluge u ovakvim situacijama koštaju puno", dodao je.
Ponovio je da su troškovi rješavanja krize u Agrokoru za državni proračun iznosili nula kuna.
"Umjesto da smo imali enormni porast javnoga duga, prelijevanje krize, gubitke radnih mjesta i seriju stečajeva, mi smo napravili restrukturiranje, koje od 9. travnja, za razliku od veljače, ima ekonomske aspekte nagodbe, ovoga tjedna imat ćemo i pravni tekst nagodbe", rekao je predsjednik Vlade.
Istaknuo je da izvanredna uprava ima zadaću pokušati smanjiti troškove savjetnika, ali i učiniti sve da se preostala otvorena pitanja s pojedinim dionicima ovog procesa riješe u zakonskom roku.
"I to je ono što je meni kao predsjedniku Vlade najbitnije i najvažnije", naglasio je.
Što se tiče izrade Zakona o postupku izvanredne uprave, predsjednik Vlade ponovio je da je bilo teško u različitima resorima naći ljude koji bi iznjedrili rješenje za takvu vrstu ekspertize u kratkom roku.
"Svi oni koji danas ex post govore o ovome, kompletno zaboravljaju kakva bi panika nastala, što bi se događalo, a ja bih bio optužen, kao što je rekao Ustavni sud, da sam postupio neustavno, ako ne bih ništa činio", pojasnio je.
Kazao je da nije bio uključen u elektronički prepisku vezanu uz izradu Zakona, dodajući da kao predsjednik Vlade ima i drugih zadaća te ne može niti upoznat sa svakim detaljem.
Istaknuo je da mu je cilj bio da proces koji je vodio prema krizi hrvatske ekonomije i financijskoga sustava ne poluči negativan efekt na cijelo društvo.
"Ovaj Zakon je to spriječio, cilj je za mene ostvaren, a ako u okviru procesa ima nekih detalja koji nisu bili dobri, treba ih rasvijetliti i riješiti. Da je Zakon problematičan ne bi ušao u pravnu stečevinu Europske unije niti bi Ustavni sud stao iza njega ", zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
