U svojoj uvodnoj riječi, pozdravivši sve prisutne i zahvalivši domaćinima, predsjednik Vlade podsjetio je da je prvi takav sastanak održan u prosincu 2016. godine u Zagrebu, prije točno godinu dana u Požegi, te u prosincu prošle godine u Šibeniku.
Zahvalio je županu Primorsko-goranske županije Zlatku Komadini na pozivu te kazao da se veseli idućem susretu u Rijeci, u prosincu ove godine.
Strukturiran i redovit dijalog
Premijer je naglasio da se ovaj format sustavnog, strukturiranog i redovitog dijaloga između Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave pokazao izrazito korisnim i dobrim te je znatno pridonio dinamici i sadržaju suradnje između svih resora u Vladi i Vlade u cjelini sa svim dijelovima Hrvatske te se u potpunosti uklopio u politiku ove Vlade i racionalan odabir zajedničkoga rada na ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske.
„Dodana vrijednost ovih susreta posebno je vidljiva kada tu perspektivu gledaju mnogi među vama koji su dugi niz godina župani, koji su vidjeli i neka druga vremena, čak i nedostatka komunikacije između županija, gradova, općina i Vlade“, kazao je premijer.
„Mislim da smo već sada ostvarili dinamiku koja pokazuje ne samo ispruženu ruku, nego, rekao bih, vrlo konkretnu projektnu suradnju koja se reflektira u brojnim zakonskim prijedlozima, postupku decentralizacije i fiskalne decentralizacije i koja se vidi u boljoj bržoj apsorpciji sredstava iz fondova Europske unije“, ocijenio je predsjednik Vlade.
Četiri glavne teme
Naveo je da su za današnji sastanak pripremljene četiri teme, važne za sve krajeve Hrvatske: jedna se odnosi na korištenje sredstava u cestovnom sektoru, u okviru kojeg će ministar prometa Oleg Butković govoriti o županijskim upravama za ceste; druga tema odnosi se na europske fondove i regionalni razvoj, na sve ono što Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU u suradnji s drugim resorima radi kako bi svima omogućilo lakšu pripremu projekata, njihovo sufinanciranje, realizaciju i bolju kontrolu te preveniranje eventualnih pogrešaka koje bi kasnije pojedine projekte moglo dovesti u pitanje.
„Mislim da je dobro da svi osvijestimo da smo, prema zadnjim informacijama od strane ministrice Žalac i njezinoga ministarstva, već sada prošli 46% ukupno ugovorenih sredstava iz ove financijske omotnice, što znači da je taj rad s kojim smo krenuli na početku mandata kad je bilo ugovoreno 9% sredstava, u skladu s planom da do kraja ove kalendarske godine, ovom dinamikom, postignemo i više od 60%. U situaciji smo da s optimizmom možemo gledati na ukupnu apsorpciju sredstava u ovoj financijskoj perspektivi“, poručio je predsjednik Vlade.
Treća tema današnjega sastanka odnosi se na Ministarstvo uprave i na zakonska rješenja koja će predstaviti ministar uprave Lovro Kuščević. „Ministar je u redovitom dijalogu sa svima vama i već je donio i vodio nekoliko zakonskih inicijativa koje su sve išle u prilog jedinicama lokalne i područne samouprave“, naglasio je premijer te dodao da se četvrta tema odnosi na budućnost i na zajedničke aktivnosti usmjerene ka pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2021–2027. godine.
„Kao što znate, nakon što je Europska komisija obznanila svoje prijedloge, predstoje vrlo zahtjevni pregovori i na razini Vijeća, međuinstitucionalni pregovori Komisija – Vijeće – Europski parlament. Zato je dobro da u taj proces bude uključeno što više aktera da na vrijeme prepoznamo što je za Hrvatsku važno i kako da se pozicioniramo“, kazao je uvodno predsjednik Vlade.
Efikasniji servis građanima
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk u svom je obraćanju podsjetio na mnogobrojne rezultate koji su postignuti suradnjom jedinica lokalne i regionalne samouprave s resornim ministarstvima i cijelom Vladom te iskazao uvjerenje u nastavak još dinamičnije suradnje.
Izrazio je zadovoljstvo posljednjim zakonskim promjenama u financiranju jed
inica lokalne i regionalne samouprave, zahvaljujući kojima je postignut pozitivan neto efekt od 1,4 milijarde kuna. ''U ovom potezu vidi se početak realizacije fiskalne decentralizacije koju svi zagovaramo i smatramo da je preduvjet za gospodarsko osnaživanje županija,'' naglasio je župan Pauk, dodavši pritom da fiskalnu decentralizaciju mora pratiti i ona funkcionalna, koja će omogućiti županijama da budu brži i efikasniji servis građanima.
''Na svim smo se razinama vlasti usuglasili oko potrebe decentralizacije zemlje koja je bitan i nezaobilazni put do ravnomjernog regionalnog razvoja, a to pokazuje i da Vlada u nama vidi partnera kompetentnog za formiranje gospodarski konkurentnih i snažnih regija,'' zaključio je Pauk.
Varaždinski župan Radimir Čačić, poželjevši dobrodošlicu prisutnima, kazao je da najveći dio problema s kojima se suočavaju župani nema političku boju te je potvrdio dobru komunikaciju s Vladom.
Nabrojio je otvorena pitanja među kojima i nagodbu o naplati duga poslije javno-privatnog partnerstva, odluke o prihvaćanju centara kompetencija za Srednju školu "Arboretum Opeka" u Vinici i Medicinsku školu
Varaždin, koje su, rekao je župan, najbolje u svojim područjima.
Varaždin, koje su, rekao je župan, najbolje u svojim područjima.
U Županiji očekuju i definiranje jasnih rokova za cestu Varaždin–Ivanec–Krapina te Podravsku magistralu kao i ubrzanje projekta brze pruge Zagreb–Krapina–Lepoglava–Varaždin–Čakovec, te jasan stav Vlade u vezi sa sanacijskim odlagalištem Piškornica, kao regionalnim projektom.
Na regionalnoj razini, rekao je župan, očekuje se formiranje savjeta za sjeverozapadnu i središnju Hrvatsku.
U 2018. godini župan Čačić pohvalio se europskim projektima u vrijednosti od 245 milijuna kuna te je, kao najvažnije za sve jedinice regionalne i lokalne samouprave, izdvojio donošenje Vladine odluke o uspostavi jasnog i jednostavnog modela sufinanciranja europskih projekata.
I gradonačelnik Varaždina, Ivan Čehok, pohvalio se činjenicom da je upravo jučer u izvješću ''Doing Business'' Varaždin proglašen najpogodnijim gradom za poslovanje u Hrvatskoj, što će im biti poticaj u daljnjem radu.
