Elektroničkim izdavanjem računa u javnoj nabavi štedi se 2,6 milijardi kuna

Vlada je s današnje sjednice 107. sjednice uputila u saborsku proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača i Konačni prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Usvojila je i nekoliko uredbi iz djelokruga MUP-a radi priprema za ulazak u schengenski prostor, a dana je i suglasnost na Odluku o isplati trećine neto dobiti Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2017. godinu.

Bolja zaštita potrošača

Vlada je u Sabor uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, koji omogućuje potpuno usklađivanje s europskom Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi te unaprjeđenje pojedinih odredbi važećega Zakona, na što je ukazala praksa tijekom dosadašnje primjene. 

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat obrazložio je ovaj prijedlog zakona, naglasivši da se njime jasnije propisuje kako se, za vrijeme posebnih oblika prodaje, obveza isticanja redovne i snižene cijene odnosi isključivo na prodaju unutar poslovnih prostorija te da se ta odredba ne odnosi na oglašavanje. 

Nadalje, budući da je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da su poslovi zaštite potrošača u samoupravnom djelokrugu jedinica lokalne samouprave, predlaže se osnivanje savjetodavnih tijela samo pri jedinicama lokalne samouprave koja odlučuje o pravima i obvezama potrošača javnih usluga definiranim Zakonom o zaštiti potrošača. Radi  bolje informiranosti potrošača odnosnokorisnika javnih usluga, potrebno je povećati transparentnost ovih odredbi na način da udruge za zaštitu potrošača objavljuju na svojim mrežnim stranicama popis jedinica lokalne samouprave i popis trgovaca – pružatelja javnih usluga, u radu čijih savjetodavnih tijela odnosno povjerenstva sudjeluju njihovi predstavnici. 

U istu se svrhu predlaže da Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora objavljuju na svojim mrežnim stranicama popis povjerenstava za reklamacije u kojima sudjeluju predstavnici udruga za zaštitu potrošača koja su osnovana pri predmetnim komorama za pojedine djelatnosti koje obavljaju trgovci koji imaju do pet zaposlenih. 

Također, uzimajući u obzir kompleksnost i multidisciplinarnost područja zaštite potrošača, kao i učestale promjene u zakonodavstvu, osigurava se kvaliteta pružanja savjeta potrošačima. S tim u vezi, predlaže se obveza polaganja stručnog ispita za osobe koje obavljaju poslove savjetovanja potrošača temeljem javnog natječaja za koji su osigurana sredstava u državnom proračunu.  

Saboru upućen Konačni prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi

Vlada je u Hrvatski sabor uputila i Konačni prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, kojim se u hrvatski pravni poredak prenosi Direktiva 2014/55 Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije.

Uvođenjem obveze izdavanja eRačuna u javnoj nabavi ubrzat će se poslovni procesi javne nabave, smanjiti troškovi poslovanja javne uprave i gospodarskih subjekata te povećati transparentnost. Javni se sektor transformira za uvođenje digitalnih procedura u postupak fakturiranja te se uklanjaju prepreke u prekograničnoj trgovini na području Europske unije. Time se uspostavlja cjelovit proces integrirane elektroničke javne nabave, od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, e-Računa i e-Plaćanja. 
 
Ministar Darko Horvat naglasio je da je donošenje ovoga Zakona jedna od mjera Nacionalnoga programa reformi za 2018. godinu, te dodao da se uspostavom eRačuna i ePlaćanja u javnoj nabavi smanjuju administrativni troškovi pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminira trošak poštarine, a račun se dostavlja u puno kraćem vremenu i pohranjuje u sigurnu i nadziranu elektroničku arhivu. Primjena Zakona u odnosu na direktivu proširena je i na postupke nabave „male“ vrijednosti, odnosno na nabave roba i usluga ispod 200.000 kuna te nabavu radova ispod 500.000 kuna.
 
Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti uštede od 6% do 13% ukupnog iznosa javne nabave, istaknuo je ministar Horvat što za Hrvatsku znači više od 2,6 milijarde kuna.
 
Ministar je napomenuo da je za razmjenu eRačuna na državnoj i lokalnoj razini, potrebno osigurati transportnu infrastrukturu u obliku centralne platforme za komunikaciju i za interkonekciju informacijskih posrednika te razmjenu eRačuna, što iziskuje znatnija ulaganja i velike tehnološke napore. Za provedbu Zakona stoga su osigurana sredstva u Državnom proračunu. 
 
Zakonom se također proširuje uloga Financijske agencije, jednog od središnjih djelitelja usluga, kao centralnog informacijskog posrednika koji obavlja uslugu zaprimanja i slanja elektroničkih računa. Očekuje se minimalno 12,5 milijuna interkonekcija samo između javnih i sektorskih naručitelja.  
 
Veća pristupačnost mrežnih stranica i bolja programska rješenja za pokretne uređaje

Svrha donošenja zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnoga sektora, kojim se preuzima Direktiva 2016/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća Europske unije, jest učiniti takve mrežne stranice i programska rješenja pristupačnijim i dostupnijim svim korisnicima, a osobito osobama s invaliditetom. Oni će, primjerice, u otežanim uvjetima vidljivosti imati olakšani pristup sadržaju. Također se starijim osobama omogućuje zadržavanje aktivne uloge u društvu, što uključuje i produženje njihova radnoga vijeka, ako to žele. ​​

Četiri su načela osiguranja veće pristupačnosti sadržaju: mogućnost percepcije, operabilnost, razumljivost i stabilnost. Navode se i tehnički standardi kojima mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje tijela javnoga sektora postaju dostupniji, primjerice postojanje teksta koji opisuje slike, pregledavanje mrežnih stranica bez miša, čime je osobito olakšano korištenje sadržaja osobama s invaliditetom.

Ukratko, programska rješenja moraju biti takva da i osobe s invaliditetom mogu s lakoćom opažati, razumjeti i komunicirati. Direktiva koja se ovim zakonom prenosi u hrvatsko zakonodavstvo zahtijeva od država članica i redovito praćenje provedbe svih odredbi i podnošenje izvješća Europskoj komisiji.      

Predsjednik Vlade posebno je istaknuo važnost ovoga zakona za osobe s invaliditetom kao i za veću dostupnost različitih sadržaja u javnom sektoru.
  
Preustroj MUP-a: daljnji iskorak prema schengenskomprostoru

Ministar Davor Božinović naglašava da će se preustrojem napraviti dodatni iskorak u ispunjavanju preporuka napodručju nadzora vanjskih granica, što je ključan uvjeta za članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru.

Prilikom usvajanja prijedloga nekoliko uredbi iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova, i predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar Davor Božinović uputili su čestitke policiji na besprijekorno obavljenom poslu osiguranja dočeka hrvatske nogometne reprezentacije, te građanima na dostojanstvenom dočeku Vatrenih.

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, donesenom radi ispunjavanja obveza iz schengenskeevaluacije u 2018. godini i postizanju tehničke spremnosti za ulazak u schengenski prostor preustrojavaju se u granične postaje dosadašnje policijske postaje Imotski, Vrgorac, Gruda, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Tovarnik, Županja, Vrbanja, Vrpolje i Korenica. U jedinstvenu postaju spajaju se postaje pomorske policije i aerodromske policije u Zadru, a granična postaja Donji Srb i policijska postaja Gračac u jedinstvenu postaju granične policije Gračac.

Ustrojavaju se također dvije nove ustrojstvene jedinice:Mobilna jedinica granične policije –Jug i Mobilna jedinica granične policije – Istok. Ove ustrojstvene jedinice bit će ustrojene u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj i u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj, u okviru Službe za granicu u tim Policijskim upravama.

Nadalje, u sjedištu Ministarstva unutarnjih poslova predlaže se da se u okviru Službe Nacionalnog koordinacijskog centra i analize rizika ustroje dva odjela, i to Odjel za analizu rizika i Odjel Nacionalnog koordinacijskog centra.

Ustrojava se i 45 novih radnih mjesta vodiča službenih pasa, radi jačanja nadzora vanjske granice.

Ovim izmjenama i dopunama ukupni broj uspostavljenihustrojstvenih jedinica u Ministarstvu unutarnjih poslova povećava se za četiri (u razini odjela), što međutim neće dovesti do povećanja ukupnog sistematiziranog broja izvršitelja, s obzirom na to da će se novoustrojena radna mjesta popuniti preraspodjelom policijskih službenika.

Dodatci na plaću policijskih službenika vraćeni na prethodnu razinu

Uredbom o izmjeni Uredbe o plaćama policijskih službenika predlaže se vraćanje na raniju razinu iznosa dodataka na plaću policijskih službenika, ranije nepotrebno i nepravedno umanjenih, najavio je ministar.
Kazao je da će to povećanje u rasponu od 2% do 4% obuhvatiti 6300 policijskih službenika više i visoke stručne spreme.

U izradi je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu MUP-a, koji ministar unutarnjih poslova mora donijeti radi usklađivanja s predloženim izmjenama i dopunama ustrojstva Ministarstva unutarnjih poslova te plaća policijskih službenika koji bi trebao biti na snazi od 1. kolovoza 2018. godine, kako bi se predložene promjene odrazile na plaći koju će policijski službenici primiti u rujnu 2018. godine.

Bez oružnog lista za oružje kojem se ne zna porijeklo 

Vlada je u Sabor uputila i Konačni prijedlog zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da se predloženim zakonom uređuju postupci nabave i registracije oružja i produženja roka valjanosti isprava o oružju, kao i način postupanja s oružjem i streljivom koje građani nabavljaju za civilne potrebe, odnosno, radi bavljenja lovom, sportskim streljaštvom ili radi osobne sigurnosti. 

Procedura po zahtjevu građanina za izdavanje odobrenja za nabavu vatrenog oružja pojednostavljuje se i ubrzava na način da se u propisanim evidencijama provjerava je li osoba osuđena ili se protiv nje vodi postupak za određena kaznena djela i prekršaje koji su zapreka za posjedovanje oružja. Više se neće provoditi operativne provjere koje su znatno produžavale trajanje postupka, a obično nisu uspijevaleprikupiti značajnije informacije. Također, policijski službenici neće u stambenim prostorima osobe koja nabavlja oružje provjeravati postoje li osigurani uvjeti za sigurno čuvanje oružja, nego će ta osoba o tome dati izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću prilikom podnošenja zahtjeva. Utvrdi li se suprotno, protiv nje će se provesti odgovarajući postupci, a oružje oduzeti. Građanin će kod nabave oružja morati priložiti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja, ali nakon toga neće morati ići na zdravstvene preglede sve do navršenih 70 godina, te svakih pet godina nakon toga. 

Policijska uprava ili postaja izvijestit će izabranog liječnika primarne zaštite osobe koja podnosi zahtjev o osobama kojima je izdan oružni list, a svakih pet godina u službenim će se evidencijama provjeravati uvjet o kaznenom i prekršajnom nekažnjavanju. 

Zakonom se regulira i odbijanje izdavanja oružnog lista za oružje kojemu se ne može dokazati porijeklo, koje nije obilježeno kako je to propisano, koje nije tehnički ispravno ili je neupotrebljivo i dotrajalo. 

Trećina neto dobiti braniteljskoga Fonda ide za stipendije

Vlada je dala suglasnost na Odluku o isplati trećine neto dobiti Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2017. godinu. Ministar hrvatskih branitelja Medved obrazložio je da je Zakonom o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji propisano da je trećina neto dobiti od ulaganja namijenjena za razvojne, socijalne i humanitarne mjere u svrhu poboljšanja statusa hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. 

Također je propisano da će Upravni odbor Fonda u suglasnosti s Vladom utvrditi namjenu ovog dijela dobiti. 

Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji je na svojoj sjednici od 4. lipnja 2018. godine utvrdio da je neto dobit 23,3 milijuna kuna, što je 3,5% više nego prethodne godine te je donio Odluku da se trećina neto dobiti Fonda za 2017. godinu, u iznosu od 7,8 milijuna kuna, dodijeli Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i djece hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata radi ostvarivanja prava na stipendiju,  sukladno Zakonu o Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Na taj će način djeca članova obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja i djeca Hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata dobiti stipendije za srednjoškolsko obrazovanje i studiranje na fakultetu.

Vlada je usvojila Godišnje izvješće o radu Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2017. godinu          

Ukupni prihodi Fonda za stipendiranje u 2017. godini iznosili su 16.052.323,63 kuna.

Troškovi poslovanja Fonda za stipendiranje smanjeni su odnosu na 2016. godinu za 1.403.264,37 kuna što je posljedica smanjenja broja isplaćenih stipendija, reorganizacije poslovanja te postignutih ušteda na smanjenju izdataka za zaposlene.

U izvješću se zaključno navodi da je u 2017. godini ostvarena osnovna svrha Fonda, a to je olakšavanje školovanja hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i djeci hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji se nalaze u teškoj socioekonomskoj situaciji.

Politika otvorenih podataka 

Vlada je donijela zaključak o prihvaćanju dokumenta „Politika otvorenih podataka“. Naime, Hrvatska je od 2011. godine članica inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, čime se obvezala na izradu akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Hrvatskoj. Partnerstvo za otvorenu vlast multilateralna je inicijativa čiji je cilj osigurati konkretan napredak na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, uključivanja i osnaživanja građana i civilnoga društva, borbe protiv korupcije te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima.

Svrha politike otvorenih podataka jest izgraditi i trajno razvijati okruženje poticajno za stvaranje nove društvene i gospodarske vrijednosti korištenjem podataka javnog sektora. 

Digitalizacija društva i njegova preobrazba kroz razvoj digitalnog gospodarstva i digitalizacija javne uprave kroz orijentaciju na razvoj inovacija i stvaranje novih radnih mjesta te efikasnost, dostupnost i zadovoljstvo korisnika, predstavljaju ključne poluge povećanja konkurentnosti gospodarstva i učinkovitosti javne uprave. Ostvarenje navedenih ciljeva u velikoj mjeri ovisi o mogućnosti iskorištavanja društvenih i gospodarskih potencijala informacija javnog sektora, odnosno podataka koje u okviru svoga djelokruga prikupljaju, obrađuju ili stvaraju tijela javne vlasti, a koji se daju na korištenje društvenim i gospodarskim subjektima za razvoj novih usluga i proizvoda.

Ovim se dokumentom utvrđuju načela, prioritetna područja i skupovi podataka, mjere politike otvorenih podataka, institucionalni i vremenski okvir za provedbu i praćenje mjera te očekivani rezultati. Donošenje predloženog dokumenta jedna je od mjera za jačanje konkurentnosti gospodarstva iz Nacionalnog programa reformi 2018.

Plodna aktivnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Vlada je usvojila Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2017. godini. HAZU je u prošloj godini organizirala 438 događanja, od čega 114 znanstvenih skupova, simpozija i okruglih stolova, te 133 događanja u okviru Dana otvorenih vrata. Akademija je bila domaćin dodjele priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija Za žene u znanosti, sudjelovanje u manifestacijama Noć knjige i Noć muzeja. Predsjedništvo HAZU-a donijelo je Stajalište o izradi prijedloga cjelovite kurikularne reforme te je Ministarstvo znanosti i obrazovanja na recenziju u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti uputilo prijedloge nacionalnih kurikuluma za nastavne programa Povijest i Hrvatski jezik. Državne nagrade za znanost za životno djelo dobilo je četvero redovitih članova Akademije. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je aktivno sudjelovala u radu krovnih međunarodnih znanstvenih organizacija te kao nacionalni koordinator programa HERA (Humanities in the European Research Area), objavila 103 publikacije, od čega 21 knjiga i 35 svezaka časopisa, a ugovorena su još tri projekta financirana u sklopu Hrvatske zaklade za znanost, te je nastavljen rad na sedam ranije ugovorenih projekata. 

Konačni financijski rezultat poslovanja u 2017. godini je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 652.849,04 kuna.

Predsjednik Vlade Plenković zahvalio je akademiku ZvonkuKusiću i svim članovima Akademije na plodnim aktivnostima i izvrsnoj suradnji  u brojnim segmentima aktivnosti Vlade. "Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u posljednje je vrijeme sve prisutnija u hrvatskoj javnosti, dogodila se prava interakcija, važno je da koristimo mudrost, znanje, iskustvo i pamet naših akademika", poručio je premijer AndrejPlenković.

Vlada je donijela odluke o pokretanju pregovora o izmjenama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. 

Proširila je također sastav članstva Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem uvrštenjem i  ministra zdravstva i ministra turizma, te predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore i ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. 

Vlada je Gradu Vinkovci darovala nekretninu, tzv. Mađarsku školu s pratećim zgradama i zemljištem, u vrijednosti od 14,2 milijuna kuna u svrhu smještanja Arhivskoga sabirnoga centra te osnovne i srednje Glazbene škole Josipa Runjanina.

Općini Kršan radi osnivanja Proizvodno poslovne zone Kršan Istok s Centrom Agropoduzetništva darovane su nekretnine u procijenjenoj vrijednosti od 13,4 milijuna kuna.

Hrvatskome saboru Vlada je uputila negativna mišljenja na prijedloge zakona različitih predlagatelja: o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima,  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, zakona o dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije te na prijedlog zakona o izmjenama Zakona o strancima.

Snimku 107. sjednice Vlade Republike Hrvatske preuzmite OVDJE.



Pisane vijesti