Danas je u Banskim dvorima održana 113. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je sedamnaest točaka dnevnog reda.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.
Ovim zakonskim Prijedlogom uređuju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode (potres, požar, poplava, suša, tuča i ledena kiša, mraz, izvanredno velika visina snijega, snježni nanos i lavina, nagomilavanje leda na vodotocima, klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, jak vjetar i dr.), procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području Republike Hrvatske, Registar šteta od prirodnih nepogoda, te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
Ministar Marić pojasnio je da se novi zakon predlaže budući da postojeći kriteriji omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći, bez obzira na veličinu oštećenog posjeda, pa se javlja velik broj oštećenika, a osigurana sredstva u proračunu nedostatna su da bi se udovoljilo svim zahtjevima koji zadovoljavaju uvjete što rezultira niskim iznosima krajnjim korisnicima.
Kao potvrdu naveo je da je od 2013. do 2017. godine ukupno prijavljeno štete od 12,2 milijarde kuna, od toga se 60 posto odnosilo na štete u poljoprivredi, a u isto vrijeme isplaćeno je za štete svega 174 milijuna kuna.
U proračunu se za tu namjenu u pravilu godišnje planira oko 20 milijuna kuna, a prošle je godine kroz preraspodjelu i rebalans osigurano 100 milijuna kuna.
"Sa svrhom učinkovitije dodjele sredstava pomoći predlaže se novo zakonsko rješenje kojom bi se iz nadležnosti Državnog povjerenstva ograničila dodjela sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta u poljoprivredi do 50 posto ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu", kazao je ministar Marić.
Novim se zakonom, dodao je, naglašava i potreba za osiguranjem imovine te se predlaže da se pomoć za štete "ne dodjeljuje u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana, ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 posto vrijednosti imovine".
"Budući da je već prisutno provođenje mjera subvencioniranja polica osiguranja u poljoprivredi, razvidno je kako se na taj način ukazuje poljoprivrednicima na nužnost osiguranja poljoprivrednih dobara sa svrhom zaštite imovine uslijed sve učestalijih prirodnih nepogoda", rekao je ministar.
Prema prijedlogu novog zakona, pomoć iz proračuna ne bi se dodjeljivala za štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama. "Navedeno ukazuje na nužnost u postupanju kontrole unosa podataka o imovini na koju oštećenici prijavljuju štetu", ističe Marić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković vjeruje da će zakon unaprijediti sustav ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša. Ministar Tomislav Ćorić pojasnio je da izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, sukladno Zaključku Vlade od 2. kolovoza 2018. godine, prestaje s radom 1. siječnja 2019. godine Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, čije će poslove i službenike preuzeti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša donose se i radi usklađivanja sa Zakonom o zaštiti prirode, koji je stupio na snagu u veljači 2018. godine, te jasnijeg definiranja odredaba vezanih uz ovlaštenika koji obavlja stručne poslove iz područja zaštite okoliša i prirode. Također, dorađene su odredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategija, planova i programa na okoliš te odredbe vezano uz sprječavanje velikih nesreća.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji se usklađuje s Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017. godine, kojim su utvrđene mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu.
Predloženim izmjenama i dopunama smanjuje se učestalost održavanja redovnih sjednica Odbora zaštite na radu s najmanje jednom u 3 mjeseca na najmanje jednom u 6 mjeseci.
Odredbe iz Zakona neće se primjenjivati na obrtnika koji obrt obavlja sam kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca.
Smanjuje se i potreban broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći na ukupan broj radnika, umjesto najmanje 1 do 20 radnika, najmanje 1 do 50 radnika.
Radi provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, kojim se prihvaća Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, predloženim izmjenama i dopunama se ukida Zavod za unapređivanje zaštite na radu, a poslove iz njegove nadležnosti, radnike, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, preuzima Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Zbog ukidanja Zavoda očekuju se uštede jer neće trebati osigurati sredstva za naknade članovima Upravnog vijeća te se očekuje smanjenje administrativnih troškova.
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu zdravstva, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2019. do 2023. godine, u ukupnom iznosu od 19.3 milijuna kuna (s godišnjim iznosom od 3.8 milijuna kuna ), za sklapanje Ugovora o javnoj nabavi roba za nabavu linearnog akceleratora i sustava za planiranje radioterapije za Klinički bolnički centar Zagreb.
Također, dana je suglasnost i Ministarstvu znanosti i obrazovanja za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini u ukupnom iznosu od 11 milijuna kuna za sklapanje Sporazuma o sufinanciranju nastavka izgradnje nove građevine Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec.
Vlada je dala suglasnost i na Odluku Upravnog vijeća Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera" o prijenosu prava vlasništva 158 stambenih jedinica iz područja posebne državne skrbi naselja Mukinje i naselja Jezerce Republici Hrvatskoj, te o prijenosu prava upravljanja i raspolaganja stambenih jedinica na Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je Upravno vijeće Javne ustanove "Nacionalni park Plitvička jezera" 13. travnja 2018. godine donijelo Odluku kojom se prijenosi pravo vlasništva 158 stambenih jedinica iz područja posebne državne skrbi naselja Mukinje i naselja Jezerce Republici Hrvatskoj, ukupne tržišne vrijednosti preko 50 milijuna kuna. Isto tako ujedno se prijenose prava upravljanja i raspolaganja stambenih jedinica na Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
"Ova će Odluka omogućiti okvir za ekonomičnije i pravednije postupke kojih je predmet stambeno zbrinjavanje postojećih korisnika/najmoprimaca predmetnih stambenih jedinica, uključujući i kategoriju hrvatskih branitelja", kazao je ministar Ćorić.
Donesena je i Odluka o sudjelovanju policijskog časnika za vezu u aktivnostima suradnje s policijama država članica Europske unije i drugih država. Republika Hrvatska uputit će jednog policijskog časnika za vezu u Grčku.
Obrazlažući Odluku, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić kazao je da sigurnosni izazovi s kojima smo u posljednje vrijeme suočeni zahtijevaju, prije svega, kvalitetnu i učinkovitu međunarodnu suradnju.
"Upućivanje policijskog časnika za vezu u Helensku Republiku, u tom smislu, korisno je, posebice, u kontekstu pribavljanja i razmjene informacija u području suzbijanja svih vrsta kriminaliteta, nezakonitih migracija i učinkovitog nadzora državne granice", dodao je.
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad izložbom "Hrvatska glagoljica", koja će održati u Zagrebu, od 6. studenoga do 15. prosinca 2018. godine.
Izvor: Vlada RH/Hina
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
