Ulaganje od dvije milijarde eura u 2018. je najveće u jednoj godini u povijesti Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je sinoć u Dnevniku HRT-a nakon što je podnio Godišnje izvješće Vlade o drugoj godini mandata u Hrvatskom saboru.

Govoreći o Godišnjem izvješću Vlade o drugoj godini mandata, koje je predstavio u Hrvatskom saboru te raspravi koja je uslijedila, predsjednik Vlade je kazao da je istaknuto sve ono relevantno što je urađeno u protekle dvije godine.

"Precizno smo istaknuli na koji način provodimo reforme. Sve u bitnom trokutu: strukturne promjene, investicije i odgovorna fiskalna politika. Imali smo suficit prošle godine, imamo ga i nakon prvih šest mjeseci ove godine, no tu stavljam mali upitnik zbog jamstava za brodogradnju. Radimo odgovorno, rast je na zdravim temeljima. Strukturne su reforme u svim ključnim sektorima, porezna reforma u tri vala, mirovinska reforma u javnom savjetovanju, pravosudna reforma te spajanje ureda državne uprave sa županijama - važan dio reforme u sektoru javne uprave", naglasio je.

Poboljšavanje poslovnog okružja i nove investicije

Sve ono, nastavio je, što radimo za bolje poslovno okružje koje mora privući i investicije i jačanje svih institucija - bila je ključna poruka. "U konačnici, dvije milijarde eura ulaganja u ovoj godini najveće je ulaganje u jednoj godini u povijesti Hrvatske. To mora biti prilika za privlačenje novih investicija i novih radnih mjesta", kazao je.

Poručio je da se Vlada nosi sa svim problemima. "I onim što smo sebi zadali kao zadaću i onim što nam je došlo na dnevni red kao brojni tranzicijski problemi, kao što je kriza u Agrokoru. A sada je aktualna priča s brodogradnjom", dodao je.

Gospodarstvo i građane će se rasteretiti za 6,3 milijarde kuna

Predsjednik Vlade naglasio je da je ovo godina reformi te će se nakon 1. siječnja 2019. ukupno rasteretiti gospodarstvo i hrvatske građane za 6,3 milijarde kuna.

"Mirovinska reforma ima tri temeljna cilja. U okolnostima kada je omjer onih koji rade i onih koji su u mirovini 1:1,26 treba napraviti održivost sustava, povećati mirovine i spriječiti da zbog postojećih propisa oni koji uskoro budu išli u mirovinu budu diskriminirani - ili čak budu u situaciji da imaju manje mirovine od najniže. Idemo za tim da umirovljenici, ljudi treće dobi, koji su radili i trudili se većinu svoje karijere, dobiju pristojne mirovine od kojih se može živjeti. Znamo i sami da je prosječni staž u Hrvatskoj 30 godina, a u Njemačkoj 38", rekao je.

Ocijenio je da je temeljni uvjet za zaustavljanje trenda odlaska mladih ljudi obrazovanje te dodao da se radi na novim, kvalitetnim kurikulumima za konkurentno obrazovanje.

"Ušli smo u Europsku uniju prije više od pet godina. Sloboda kretanja jedna je od temeljnih sloboda. Iseljavanje se događa i zbog liberalizacije tržišta rada. To je dvosmjerna mobilnost. Mladi, oplemenjeni novim znanjima, sigurno će se vraćati u Hrvatsku", kazao je.

Brodogradnju učiniti održivom na načelima tržišne ekonomije

Govoreći o brodogradnji, podsjetio je da je Vlada u siječnju Uljaniku dala državno jamstvo od 716 milijuna kuna te da cijela grupa živi na državnom jamstvu cijelu ovu godinu.

"To je odgovor onima koji misle da Vlada ne čini ništa za brodogradnju. Slično smo napravili i s jamstvima koja su pomogla riješiti plaće za srpanj i kolovoz. Naši napori su da u tijesnoj suradnji s Upravom Uljanika, radnicima, sindikatima, drugim potencijalnim strateškim partnerima, drugim zainteresiranima i Europskom komisijom pronađemo održivo rješenje - da ljudi i dalje rade te se riješe akumulirani problemi", poručio je.

Dodao je da brodogradnju treba učiniti održivom na načelima tržišne ekonomije.

Vezano za rafineriju Bosanskom Brodu i jučerašnju eksploziju, kazao je da je plinofikacija te rafinerije Vladin projekt već više od godinu dana. Obnova produktovoda, koji bi omogućio plinofikaciju, projekt je na kojem Vlada radi, a potpisan je odgovarajući sporazum.

"Za to je nadležan ministar Tomislav Ćorić, a vodili su se razgovori i s vlasnicima rafinerije. Razgovori koje je danas predsjednica Republike Hrvatske održala u Slavonskom Brodu su dobri. Nadam se da će se projekt realizirati u idućih godinu dana. Ako dođe do plinofikacije, rad rafinerije trebao bi znatno manje onečišćavati zrak u Slavonskom Brodu. Na taj način pomogli bismo našim sugrađanima. Bio sam jučer u intenzivnoj komunikaciji s gradonačelnikom i županom, svima mjerodavnima u Slavonskom Brodu te nadležnim ministrima. Čekali smo treba li pomoći, no medicinske službe u Bosanskom Brodu su zbrinule ozlijeđene", rekao je.

Pelješki most - strateški projekt

Plenković se osvrnuo i na rezultate Općih izbora u Bosni i Hercegovini. Kazao je da je Željko Komšić izabran u sredinama u kojima je jako malo Hrvata.

"Njega su izabrali Bošnjaci u BiH i smatram da je to zlorabljenje duha i ciljeva Daytonskog sporazuma. Smisao Federacije BiH i uopće daytonsko-pariškog dogovora bio je da u Predsjedništvu BiH budu tri člana. Ne zato da bi jedan narod birao dva u Federaciji BiH, to jest u jednoj izbornoj jedinici, nego da i Hrvati i Bošnjaci imaju svog politički legitimnog člana Predsjedništva. Razgovarat ćemo s BiH, ali smo jako zabrinuti da se uopće dolazi u ovakvu situaciju na temelju jednog orkestriranog glasovanja - koje nije dobro ni za položaj Hrvata u BiH, ni za cijelu zemlju", naglasio je.

Komentirao je i izjave Željka Komšića o Pelješkom mostu. "To što je Željko Komšić govorio o tome iznad čijeg se mora gradi Pelješki most pokazuje temeljno nepoznavanje sadržaja sporazuma o granici kojeg su potpisali predsjednici dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović 1999. godine. Taj se sporazum privremeno primjenjuje. Nema nikakve dileme da je Hrvatska odlučila izgraditi Pelješki most - to je naš strateški projekt. Most će se izgraditi te će se nakon 300 godina teritorijalno povezati jug Hrvatske s ostatkom države. Europska komisija je ozbiljna institucija. Nema adrese s kojom nisam osobno razgovarao o tome da Hrvatska za izgradnju Pelješkog mosta dobije nepovratnih 357 milijuna eura", poručio je.
 
Odgovarajući na pitanje o okupljanju u Vukovaru, predsjednik Vlade je naglasio da je u vrijeme ove Vlade i ovog ravnateljstva policije osnovana posebna radna skupina te je pokrenuto nekoliko konkretnih slučajeva.

"Prvo, ratni zločini ne zastarijevaju i drugo - hrvatska pravosudna tijela su procesuirala brojne ratne zločine, dio zločina koji se zbio u Vukovaru ili na Ovčari procesuiran je pred Haškim sudom, a dio je procesuiran i pred specijaliziranim sudom u Srbiji. Apel g. Penave da se ratni zločini procesuiraju - apsolutno da! Ovo u što se to pretvara u smislu onih političkih aktera koji najavljuju svoj odlazak u Vukovar, jasan je signal da će biti vrlo teško napraviti finu liniju između apela za zaštitu žrtava i kažnjavanja počinitelja od politizacije toga skupa", kazao je Plenković.

Govoreći o aferi SMS, predsjednik Vlade poručio je da očekuje da se ona rasvijetli do kraja i da onaj tko je kriv, za to i odgovara.



Pisane vijesti