U Banskim dvorima održana je 124. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 40 točaka dnevnog reda. Na sjednici je usvojen Prijedlog državnoga proračuna za 2019. baziran na projekciji gospodarskog rasta od 2,9 posto te tehnički rebalans proračuna za ovu godinu.
Vlada je u Sabor uputila devet poreznih zakona, među kojima i Zakon o porezu na dodanu vrijednost, kojima je predviđeno proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivoga povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.
Pozitivni efekti porezne reforme na gospodarski rast
Ministar financija Zdravko Marić je obrazlažući Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. i projekcija za 2020. i 2021. istaknuo da se proračun za iduću godinu temelji na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto. Napomenuo je pritom da treba stremiti i raditi na tome da te
stope rasta budu i više.
"Važno je spomenuti da je, pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga i dalje glavni pokretač, zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim, izvoz roba i usluga i dalje pokazuje jednu dosta visoku ovisnost o uvozu. Ukupni doprinos neto izvoza, kada zbrojimo izvoz i uvoz, je, zapravo, u ovom projekcijskom razdoblju, čak i blago negativan, što znači da je domaća potražnja glavni pokretač ovog rasta", kazao je ministar.
Naglasio je da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.
"Da nema porezne reforme, projicirana bi stopa rasta za iduću godinu bila za 0,3 posto niža", pojasnio je.
Inflacija se projicira u 2019. godini ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti. "Više stope gospodarskog rasta generirat će i više stope zaposlenosti", dodao je.
Od PDV-a 4,4 posto više
Na prihodnoj strani proračuna, koji se u u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, najveći se prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu.
Od poreza i trošarina očekuju se 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna.
Prihodi od poreza na dobit iznosili bi iduće godine 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu.
"To je, prije svega, temeljeno na očekivanju ukupnog gospodarskog rasta, ali i rezultatima poslovnih subjekata prethodne godine. To je jedan od pokazatelja koji treba posebno apostrofirati", ocijenio je ministar.
Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz EU fondova, dosegnuli 17,5 milijardi kuna.
"Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine očekuje 780 milijuna kuna" kazao je.
Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijardi kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun.
Pritom se rast rashoda se dijeli na dvije komponente, kazao je Marić, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr.) u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijardi kuna odnosi najviše zbog očekivanog povećanja sredstava iz EU fondova.
Od tih 2,8 milijardi kuna, najviše ili gotovo polovina odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina.
Za dječji doplatak 336 milijuna kuna više
Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018.
"U proračunu za 2109. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijardi kuna ili 1,2 milijardi kuna više", istaknuo je Marić.
Subvencije su planirane u iznosu od 7 milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos proračunu Europske unije od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.
Nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u
Proračunski deficit u idućoj godini bit će, rekao je ministar, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna.
"Rezultati koje imamo zadnjih 2,5 godine daju nam puno pravo, vjerodostojnost i kredibilitet kazati da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji", rekao je.
To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.
"Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a", zaključio je.
Rebalans proračuna za 2018. - rashodi smanjeni za 1,6 milijardi kuna
Prema prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu ukupni će prihodi biti povećani za 144 milijuna kuna u odnosu na originalno planirane te će iznositi 129,2 milijarde kuna.
Ministar Marić je kazao da je situacija u vezi rebalansa slična kao lani - i ove je godine prikupljeno više prihoda od originalno očekivanih, a taj višak prihoda se neće trošiti nego se zadržava rashodovna stranu proračuna, koja se financira iz općih izvora.
Dodao je i kako treba apostrofirati činjenicu da je najznačajnija promjena u rebalansu pitanje protestiranih jamstava danih Uljanik grupi.
"Da tog elementa nema, u ovom trenutku bi bez problema mogli konstatirati da će i ova godina, kao i prošla, biti završena s viškom proračuna opće države", rekao je, spomenuvši kako se efekt plaćanja po protestiranim jamstava procjenjuje na minimalno 2,5 milijardi kuna do kraja godine.
Dodatnih 269,2 milijuna kuna za mirovine
Istaknuo je da se rebalansom na poreznim prihodima planira prikupiti 2,1 milijarda kuna ili 2,7 posto više nego se originalno planiralo proračunom za 2018.. Pritom se planiraju prihodi od PDV-a od 51,1 milijardu kuna ili 3,1 posto viši, zahvaljujući pozitivnim kretanjima u gospodarstvu i povećanju raspoloživog dohotka.
Prihodi od poreza na dobit bit će za 1,3 posto veći, odnosno u visini od 8,4 milijarde kuna, prihodi od doprinosa 2,6 posto veći ili ukupno 24,9 milijarde kuna, dok bi prihodi od administrativnih i upravnih pristojbi trebali biti 18,2 posto veći, na 4,4 milijarde kuna.
Što se tiče rashoda, oni su ukupno za ovu godinu rebalansom planirani na 131,7 milijardi kuna, što je smanjenje od 1,6 milijardi u odnosu na tekući plan. Smanjenje je u cijelosti ostvareno na rashodima koji se financiraju iz ostalih izvora i to iz EU sredstava i vlastitih i namjenskih prihoda.
Iz navedenih ušteda rebalansom se planiraju osigurati dodatna sredstva za mirovine u iznosu od 269,2 milijuna kuna, za ostale rashode za zaposlene 183,7 milijuna kuna (primjena kolektivnih ugovora), za doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu od 104,5 milijuna kuna, za dodatni porodiljni dopust od 92,9 milijuna kuna, za Fond za sufinanciranje EU projekata od 80,9 milijuna kuna te za plaće u ministarstvima unutarnjih poslova, demografije, vanjske i EU poslove i kulture od 63,1 milijun kuna (zbog pune primjene kolektivnih ugovora).
Deficit 0,5 posto BDP-a
Ujedno jamstvena pričuva povećava se s originalno planiranih 265 milijuna kuna za 2,6 milijardi kuna, pa će ukupno iznositi 2,865 milijardi kuna uslijed očekivanog aktiviranja državnih jamstava odobrenih Uljanik grupi.
Marić je naglasio da je ukupni rezultat za ovu godinu - manji deficit državnog proračuna.
"Imamo više prihode, jednake rashode. Međutim po pitanju europske metodologije, kada se sve skupa zbroji i stavimo u obuhvat opću državu, s obzirom na situaciju s Uljanikom, projekcija ovog rebalansa je na razini originalne projekcije proračuna za ovu godinu, a to je deficit ili manjak od 2 milijarde kuna ili ukupnih 0,5 posto BDP-a", rekao je.
Unatoč situaciji s Uljanikom, zaključno je kazao, i činjenici da ćemo sav taj dio prepoznati u statistici proračuna odnosno javnog duga već ove godine svakako očekujemo nastavak trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u na iznos od 74,6 posto.
PDV od 5 posto na sve lijekove
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je i paket devet poreznih zakona, među kojima su konačni prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodanu vrijednost, o porezu na dobit, o porezu na dohodak, kao i izmjene i dopune zakona o doprinosima, o porezu na promet nekretnina, Općeg poreznog zakona, Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prijedlog zakona o trošarinama te izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.
"Vlada u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u predlaže stopu od 5 posto na sve lijekove, to jest one koji se izdaju na recept i bez njega", rekao je ministar. Trenutno je stopa PDV-a na lijekova na recept 5 posto, a za bezreceptne lijekove 25 posto.
"Vlada predlaže i smanjenje stope PDV-a na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika s 25 na 13 posto", dodao je.
Pored toga, ostaje Vladin prijedlog iz prvog čitanja kojim se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene.
To su, rekao je Marić, dobra koja čine najznačajniji dio potrošačke košarice.
Predlaže se i da porezno tijelo može od poreznog obveznika tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva iz EU-a. "To je bitno zbog sprječavanja poreznih prijevara", objasnio je ministar financija.
Podsjetio je i da se predviđa da porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak, a taj je prag 300 tisuća kuna, a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.
Ukida se i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna za priznavanje predporeza od 50 posto kod nabavke i održavanja automobila.
Neoporezivi primici povećavaju se na 7.500 kuna
Uz izmjene devet poreznih zakona, Marić je najavio da će ih pratiti i odgovarajuće izmjene pravilnika, a najavio je da će se pravilnikom regulirati i povećanje ukupnog godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka, i to za tri puta - sa sadašnjih 2.500 na 7.500 kuna.
"Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica i regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio - bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati", rekao je.
Marić je najavio da će promjena tog pravilnika ići odmah, kako bi stupio na snagu već 1. prosinca ove godine.
Tako se, kako je rekao, daje prilika poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike, bilo u obliku božićnice, 13. plaće, kako god to htjeli nazvati i nagrade njihov rad 2018. godine i svima zažele dobre božićne i novogodišnje blagdane".
Predsjednik Vlade Andrej Plenković to je ocijenio posebno dobrom viješću.
"To je jedan novi prostor koji su mnogi poslodavci priželjkivali i signalizirali, zato mislim da smo tu otvorili jako dobru mogućnost, a nije ni tajming loš, dapače", kazao je premijer.
Oporezivanje opcijskih dionica stopom od 24 umjesto 36 posto
Nekoliko je novina u odnosu na prvo čitanje ministar Marić najavio kod izmjena Zakona o porezu na dohodak.
Za uzdržavane članove se ne mogu ostvariti olakšice ako ostvaruju primitak veći od 15.000 kuna godišnje, ali je već u prvom čitanju predloženo da se to ograničenje ne odnosi na stipendije učenika i studenata, kako na domaće tako i inozemne stipendije. Tako bi roditelji za njih i dalje mogli ostvarivati poreznu olakšicu, rekao je ministar Marić.
Vlada je već u prvom čitanju pojednostavila oporezivanje tzv. opcijskih dionica odnosno radničkog dioničarstva, i to tako da to ne bi bio dohodak od rada već od kapitala koji bi se oporezivao po stopi od 36 posto, dok u drugo čitanje ide s prijedlogom da se oporezuje po nižoj stopi od 24 posto.
Inače, zadržava se izmjena vezana uz proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto, i za nju bi umjesto dohotka od 17.500 kuna prag bio 30.000 kuna mjesečno, a na sve iznad toga primjenjivala bi se stopa od 36 posto.
Vlada je u konačnom prijedlogu regulirala i što ako lokalne jedinice ne donesu odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu.
Zakonskim je izmjenama, naime, reguliran raspon tog paušala, i on ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna, a Vlada sada regulira da u gradovima i općinama koji sami ne utvrde iznos tog paušala on iznosi 750 kuna.
Kao novine u drugom čitanju izmjena Zakona o trošarinama, ministar je naveo da bi se, uz cargo prijevoz, sada povrat trošarine do minimalne proširio i na putnički prijevoz, što je označio posebno važnim za prijevoz učenika i studenata, odnosno autoprijevoz u slabije razvijenim područjima.
Izmjene Općeg poreznog zakona predvidjele su proširenje uporabe čuvanja računa u elektroničkom obliku, što se konačnim prijedlogom još proširuje, pa se daje i mogućnost da se račun odmah izdaje u elektroničkom obliku, osim ako primatelj ne traži baš račun na papiru.
U drugo su čitanje Saboru upućene i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju dva doprinosa - za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. "To će za poslodavce značiti uštedu od 900 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna", podsjetio je ministar financija.
Bitnih novina u drugom čitanju nema kod izmjena zakona o porezu na dobit, kao ni poreza na promet nekretninama, koji bi se od iduće godine plaćao po stopi od tri posto umjesto sadašnjih četiri posto.
Ministar Marić kazao je kako predloženi paket poreznih zakona predstavlja treći krug poreznog rasterećenja.
"To je porezno rasterećenje do sada iznosilo 3,8 milijardi kuna, a u trećem je krugu riječ o 2,8 milijardi kuna, što je onda ukupno rasterećenje od 6,4 milijarde kuna", istaknuo je.
Državnom uredu omogućuje se provedba revizije HNB-a
Obrazlažući Prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da se njime podrobnije uređuje nadležnost Državnog ureda za reviziju, upravljanje Uredom, provedba naloga i preporuka, kaznene odredbe i neusuglašenost odredbi drugih zakona s odredbama ovoga zakona.
"Uz reviziju financijskih izvješća i cjelokupnog poslovanja, koju prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci obavljaju neovisni vanjski revizori, i Državnom uredu omogućuje se provedba revizije Hrvatske narodne banke", istaknuo je Marić.
Kazao je da je način obavljanja revizije Hrvatske narodne banke usklađen s mišljenjima Europske središnje banke o načinu obavljanja revizije središnjih banaka, a to znači bez upliva u neovisnost i suverenitet monetarne politike. Ministar je dodao da je riječ o reviziji financijskih izvješća i cjelokupnog poslovanja.
Poticanje zakladništva i bolji rad zaklada
Hrvatskom saboru upućen je i Konačni prijedlog zakona o zakladama, kojim se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, upis, ustrojstvo, djelatnost, imovina, statusne promjene i prestanak zaklada te nadzor nad radom zaklada.
Ministar uprave Lovro Kuščević istaknuo je da je riječ o kvalitetnom zakonu, kazavši da se njime propisuje jednostavniji i kraći postupak osnivanja i registracije zaklada pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove opće uprave, prema sjedištu zaklade, umjesto pri Ministarstvu uprave kako je do sada propisano.
Ministar je, također, pojasnio da je prema važećem Zakonu potrebno donijeti tri rješenja da bi zaklada mogla početi djelovati, a sada se donošenjem samo jednog rješenja u roku od 30 dana od uredno podnesenog zahtjeva pojednostavljuje taj postupak.
Dodatno se naglašava da je zaklada neprofitna pravna osoba bez članova, za razliku primjerice od udruge.
"Usvajanjem predloženog Zakona bit će učinjeni bitni pomaci koji će pridonijeti boljem radu zaklada, većoj transparentnosti i potaknuti zakladništvo kao jednu uopće korisnu djelatnost u Hrvatskoj", naglasio je ministar Kuščević.
U sektoru poljoprivrede ostat će dvije od šest agencija
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je paket od 14 zakona koji se odnose na smanjenje broja agencija i zavoda i obavljanje inspekcijskih poslova.
Podsjetio je da se prijedlozi izmjena zakona upućuju u Sabor sukladno Vladinom zaključku iz kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te sukladno prijedlogu Zakona o državnom inspektoratu koji je u pripremi za drugo saborsko čitanje, a kojim Državni inspektorat preuzima poslove koje trenutačno obavljaju inspekcije različitih ministarstava, u ovom slučaju Ministarstva poljoprivrede.
Riječ je o izmjenama Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, izmjenama zakona o akvakulturi, o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, o zaštiti biljnih sorti, o održivoj uporabi pesticida, kao i o izmjenama zakona o šumama, o hrani, o veterinarstvu, poljoprivrednom zemljištu i nizu drugih.
Potpredsjednik Tolušić pojasnio je da će temeljem tih izmjena zakona Ministarstvo poljoprivrede imati samo dvije agencije, u odnosu na prvotnih šest - Agenciju za plaćanje u poljoprivredi te Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu koja će svoje sjedište imati u Osijeku.
"Osim milijunskih ušteda, nadam se, imat ćemo i bolju, efikasniju upravu, što mislim da je najbitnije za poljoprivrednike", kazao je.
Isto očekuje i u pogledu Državnog inspektorata koji će preuzeti poslove poljoprivredne, šumarske, lovne, veterinarske i fitosanitarne inspekcije.
Izvor: Hina /Vlada RH
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
