Z. Marić: Vlada vodi odgovornu fiskalnu politiku, višak prihoda ide u smanjenje javnog duga i porezno rasterećenje

U obraćanju zastupnicama i zastupnicima, kazao je da je prihodna strana proračuna planirana u iznosu od 136,1 milijardu kuna, od čega je najizdašniji prihod porez na dodanu vrijednost, 51,8 milijardi kuna.

"Nakon toga, najznačajnija je stavka doprinosa. Za 2019. godinu se planira doprinos za mirovinsko osiguranje u okviru trećeg kruga poreznog rasterećenja, koje je izglasano u Hrvatskom saboru prije nekoliko dana. Znate da su ukinuta dva doprinosa pa tako, između ostalog, i doprinos za zapošljavanje i ozljede na radu. Ukupni iznos za iduću godinu doprinosa za mirovinsko je 24,1 milijardu kuna", izvijestio je.

Što se tiče posebnih  poreza i trošarina, planirani su u iznosu od 15,7 milijardi kuna, a porez na dobit - 8,8 milijardi kuna.

Dogovor sa sindikatima, korekcija osnovice od 1. siječnja za 3 posto

"Rashodna strana proračuna planirana je u iznosu od 140,3 milijarde kuna", kazao je ministar financija.

Vezano za pojedine stavke, napomenuo je da su rashodi za zaposlene 29,1 milijardu kuna.

"Dakle, korekcija osnovice od 1. siječnja za 3 posto, a isto i određena prava koja smo ispregovarali sa socijalnim partnerima, predsjednicima sindikata državnih i javnih službi, što se tiče pojedinih odredbi kolektivnih ugovora", pojasnio je.

Dodao je da postoji i stavka vezana za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije jer se određena sredstva trebaju planirati od iduće godine.

"Materijalni rashodi su 14,4 milijarde kuna, a najveći se dio odnosi na sufinanciranje sredstava europskih fondova. Treba napomenuti metodološku razliku unutar Ministarstva znanosti i obrazovanja vezano za programsko financiranje u iznosu od 325,6 milijuna kuna - po novoj klasifikaciji oni spadaju u materijalne rashode", rekao je.

Smanjeni troškovi financiranja rashoda za kamatu

Vezano za financijske rashode, Marić je izdvojio da su u dvije i pol godine smanjeni troškovi financiranja rashoda za kamatu, za preko 3 milijarde kuna.

"Želimo nastaviti tim trendom i smjerom. Rezultati fiskalne politike, povećanje kreditnog rejtinga, ali i opća situacija na svjetskim i domaćim financijskim tržištima daju nam razlog ne samo vjerovati, nego i imati dodatne pozitivne rezultate", poručio je.
Dodao je da su subvencije planirane u iznosu od 7 milijardi kuna.

Pomoći su, rekao je, planirane u iznosu od 17 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Naknade građanima i kućanstvima su predviđene u iznosu od 48,9 milijardi kuna. Za mirovine i mirovinska primanja planirano je 40 milijarda kuna.

Izdvajanja za doplatak za djecu su planirana u iznosu od 1,7 milijardi kuna, dok je za prava iz sustava socijalne skrbi, koja uključuju i izdvajanja za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu, planirano 924 milijuna kuna. Zakon o subvencioniranju stambenih kredita predviđa i dodatnih 38 milijuna kuna.

"Što se tiče ostalih rashoda, najviše su zastupljene mjere ruralnog razvoja te transfer prema Hrvatskim autocestama te Hrvatskim željeznicama i infrastrukturi, a iznos je 8,6 milijardi kuna za cjelokupnu stavku", dodao je.

Oko 20 posto iznad originalnog plana

Marić je istaknuo da sve razine opće države, bilo da se govori o proračunu, izvanproračunskim korisnicima ili lokalnoj samoupravi, u ovom projekcijskom razdoblju bilježe ono što je Vlada zacrtala na samom početku mandata.

"Strategija upravljanja javnim dugom počiva na tri osnovna stupa – gospodarski rast, fiskalna konsolidacija i aktivacija državne imovine. U prvih 10 mjeseci ove godine efekt zakonskih izmjena, koje je Sabor izglasao vezano za financiranje jedinica lokalne i područne samouprave, označio je 1,8 milijardi kuna više prihoda u odnosu na prošlu godinu. Što znači da smo oko 20 posto iznad originalnog plana kojeg smo zacrtali za cijelu godinu", zaključio je.

Ministar Marić je nakon sjednice u izjavi medijima izjavio kako je vrlo važno za proračun da je konsolidiran te da Vlada nije probijala rashodovne limite.

" Ova Vlada se odlučila na vrlo jasno vođenje fiskalne politike jer sav višak prihoda ide u smanjenje javnog duga i daljnje porezno rasterećenje", dodao je.