Povećane kvote za zapošljavanje stranih radnika, istodobno se maksimalno radi na aktivaciji domaće radne snage >
Objavljeno: 20.12.2018.
Povećane kvote za zapošljavanje stranih radnika, istodobno se maksimalno radi na aktivaciji domaće radne snage
U Banskim dvorima održana je 133. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljene su 32 točke dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, Prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji, Konačni prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ministar uprave Lovro Kuščević podsjetio je da je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano da pripadnici nacionalnih manjina biraju svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave.
Postupak izbora članova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina bio je uređen Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je prestao važiti donošenjem Zakona o lokalnim izborima 2012. godine.
Ministar Kuščević ustvrdio je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže na cjelovit način urediti izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina.Njime se regulira, kazao je ministar, vrijeme održavanja izbora, izborna promidžba, prvo na naknadu troškova iz izborne promidžbe te da su tijela za provedbu izbora Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori. "Propisan je početak i kraj mandata. Dakle, u cijelosti se uređuje ovaj iznimno važan izborni proces", naveo je ministar, dodavši da je Nacrt zakona usuglašen između svih resora, kao i s pripadnicima nacionalnih manjina.
Bolje definiranje programa rada Pravosudne akademije
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je Prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji. Istaknuo je da je riječ o neovisnoj pravnoj ustanovi kojoj je osnivač Republika Hrvatska, ocijenivši je iznimno važnom za naš sustav jer svi pravosudni dužnosnici, da bi obnašali svoje funkcije, moraju imati završen inicijalni ispit u Pravosudnoj akademiji.
"Novim zakonom težište sada stavljamo na bolje definiranje programa rada Pravosudne akademije, jer ono mora biti na usvajanju praktičnih znanja i vještina za obnašanje tih funkcija", kazao je ministar.
Radi redefiniranja značaja i uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike, a naročito sustava polaganja završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, predlaže se propisati obvezu pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela.
Predloženo je unapređenje i nadogradnja sustava kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika iz područja pravosuđa te proširenje djelatnosti stručnog usavršavanja na druge ciljane skupine polaznika, uključujući i druge sudionike u postupcima pred pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, čime je Pravosudnoj akademiji dana šira mogućnost stjecanja vlastitih prihoda.
Ministar je naveo da se zakonom predlaže i smanjenje broja članova Upravnog vijeća i povećanje broja članova Programskog vijeća. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju mogućih sukoba interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije, pa je predložena ograničena mogućnost istovremenog obnašanja funkcija člana različitih tijela Akademije.
Registar stvarnih vlasnika tvrtki bit će javno dostupan
Vlada je Saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Predviđeno je da će registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj biti javno dostupan.
Obrazlažući prijedlog izmjena i dopuna, ministar financija Zdravko Marić kazao je da su dva najvažnija pitanja koji se uređuju ovim prijedlogom zakona, prvo da se u hrvatsko zakonodavstvo uvode nove definicije i obveznici - definicije virtualnih valuta, virtualne imovine i pružatelja skrbničke usluge novčanika - i drugo rješava pitanje registra stvarnih vlasnika.
"Novi obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca financiranja terorizma postaju pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga bilo razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, bilo pružanjem skrbničke usluge novčanika. Drugo je pitanje registra stvarnih vlasnika", pojasnio je.
Naglasio je da će u cilju osiguranja transparentnosti u pogledu stvarnog vlasništva i kontrolnih struktura trgovačkih društava javnosti, sukladno zakonu, biti dostupni podaci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba.
"Ti podaci će se nalaziti u registru stvarnih vlasnika", dodao je.
Ti će podaci biti na raspolaganju javnosti uz uvjet registracije putem Interneta i plaćanjem naknada.
"Sve će to biti propisanom pravilnikom koji očekujemo da će se donijeti do kraja 2019. godine", kazao je ministar Marić, dodavši da će registar sadržavati podatke o stvarnim vlasnicima ne samo trgovačkih društava, nego i udruge, zaklade, fondacije, ustanove kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne samouprave nisu jedini osnivač te trustove i s njima izjednačene subjekte stranog prava ukoliko su obveznici OIB-a.
Status kulturnog dobra za knjige i ostalu tiskanu građu nastalu do 1850.
Govoreći o Konačnom Prijedlogu zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da se ovim zakonom uređuje osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, propisuje se da se javne knjižnice mogu osnovati kao ustanove, a privatne knjižnice će se, za razliku od trenutne situacije, moći osnovati bez ograničenja u pogledu pravnog oblika, pa se tako mogu osnovati kao ustanove, trgovačka društva, zaklade, udruge i zadruge, uređuje se sadržaj knjižnične djelatnosti koja obuhvaća digitalizaciju knjižnične građe i organizaciju on-line knjižničnih usluga, proširuje se opseg rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, njezine zadaće te uređuje ustroj i upravljanje.
Također, uređuju se zadaće Hrvatske knjižnice za slijepe, kao središnje javne ustanove od interesa za Republiku Hrvatsku koja proizvodi i nabavlja knjižničnu građu u pristupačnim formatima za potrebe osoba koje ne mogu čitati standardni tisak, kao i status kulturnog dobra za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe, te status kulturnog dobra za knjige i ostalu tiskanu građu (novine, časopisi, plakati i dr.) nastalu do 1850. godine te svu rukopisnu građu javnih knjižnica. Propisuje se obuhvat, svrha prikupljanja i postupanje s obveznim primjerkom, uzimajući u obzir promjene u tehnologiji proizvodnje i objavljivanja knjižnične građe.
Što se tiče razlika u odnosu na prvo čitanje zakona, ministrica Obuljen Koržinek je navela da su dodatno uređeni pojam digitalne knjižnice, uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice i voditelja javne knjižnice u sastavu. Izmjenom prijelaznih odredbi definirano je da se uvodi novi režim prikupljanja obveznog primjerka s danom stupanja na snagu ovoga zakona, tako da nema odgode primjene navedenih odredbi do 2021. godine.
Vlada je donijela i Odluku o dodjeli sredstava bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izvijestio je da se ovom odlukom dodjeljuju 244 milijuna kuna bolnicama u državnom vlasništvu.
"Kriteriji su jasni – izvršenost posla, limiti, dospjelost dugova i korekcije računa", kazao je.
Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u 2019.
Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019.
Najveći broj dozvola o godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje stranaca za iduću kalendarsku godinu odnosi se na djelatnosti graditeljstva, turizma i ugostiteljstva te prometa zbog najizraženijeg nedostatka radne snage u tim djelatnostima.
Od 50.100 dozvola za boravak i rad njih 41.810 je za novo zapošljavanje, 6.540 je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu te poljoprivredi i šumarstvu (do 6 mjeseci), 250 dozvola je u okviru premještanja unutar društva, a 1.500 dozvola je za provedbu strateških investicijskih projekata za koje u ovom trenutku nisu poznata zanimanja potrebna za njihovu provedbu.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je kako se tom odlukom povećavaju kvote za zapošljavanje stranih radnika za 20.331 dozvolu više u odnosu na ovu godinu, od kojih je gotovo 13.000 za sektor turizma i građevine.
Poručio je da se time želi osigurati stabilnost dotoka rade snage gospodarstvu te poduprijeti gospodarski rast koji je za iduću godinu procijenjen na 2,9 posto.
"Istodobno radimo na tome da maksimalno aktiviramo domaću radnu snagu, i to prvenstveno kroz kampanje poput 'Zaposli se'. Od trenutačno 147.860 registriranih nezaposlenih na burzi imamo 20.211 otvorenih radnih mjesta", kazao je.
Podsjetio je kako je za aktivaciju 147.000 nezaposlenih osigurano 4,5 milijarde kuna. "Nezaposlene anketiramo i pozivamo 18. siječnja iduće godine na Dane poslova u turizmu, na kojima ćemo spajati domaću radnu snagu s poslodavcima, a to ćemo raditi i za ostale grane", najavio je ministar Pavić.
Program Trija
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izvijestila je da se Vladi dostavlja se na znanje Informacija o Osamnaestomjesečnom programu Vijeća EU za razdoblje od 1.siječnja 2019. do 30. lipnja 2020.
Pojasnila je da je Program Trija osamnaestomjesečni program predsjedanja Vijećem EU koji su kroz proces usuglašavanja i konzultacija pripremale države članice Trija – Republika Hrvatska, Rumunjska i Republika Finska te Glavno tajništvo Vijeća, Europska služba za vanjsko djelovanje i Europska komisija.
Konačni Program Trija raspravljen je na sastanku Odbora stalnih predstavnika (COREPER II) 5. prosinca 2018. godine, te potvrđen od strane država članica EU na sastanku Vijeća za opće poslove (GAC) 11. prosinca 2018. godine. Vlada je odobrila Program Trija prilikom usvajanja stajališta
Republike Hrvatske za sastanak Vijeća za opće poslove 11. prosinca 2018. godine.
Zadužuje se Međuresorno koordinacijsko vijeće za Predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU 2020. da slijedom usvojenog Programa Trija, a temeljem nacionalnih prioriteta pripremi i do kraja 2019. godine Vladi dostavi na usvajanje Program predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. godine te pritom konzultira zainteresiranu javnost kao i nadležna tijela.
Obnovljivi izvori energije
Vlada je donijela i Uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom se propisuje da će opskrbljivači biti dužni od Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) po reguliranoj cijeni preuzimati 70 posto 'zelene' energije, dok će 30 posto biti stavljeno na burzu električne energije.
"Uredbom o udjelu neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača kojeg su opskrbljivači dužni preuzeti od HROTE određen je udio od 70 posto neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača, koje su opskrbljivači dužni preuzeti od HROTE po reguliranoj otkupnoj cijeni. S preostalih 30 posto ukupno planirane proizvodnje iz obnovljivih izvora će HROTE trgovati preko burze", istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija uz ostalo je propisana klasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno vrsti izvora, tehnologiji i priključnoj snazi, sustav poticaja tržišnom premijom i zajamčenom otkupnom cijenom, metodologija za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti i maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena, kao i naknada koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe.
Ministar Ćorić istaknuo je da se naknada za članove EKO bilančne grupe, odnosno za povlaštene proizvođača u sustavu poticaja, definira kroz nekoliko kategorija - za proizvodnju iz sunčanih elektrana ona iznosi jednu lipu po kilovatsatu (kWh) neto isporučne električne energije, za vjetroelektrane 1,5 lipa po kWh te za ostale tehnologije 0,3 lipe po kWh.
"Uspostava rada EKO bilančne grupe nužna je zbog stabilnosti sustava, jer više neće svu proizvedenu energiju otkupljivati opskrbljivači već dio ide na tržište odnosno burzu, te se mora uspostaviti ravnoteža između ponude i potražnje", rekao je Ćorić.
Prema uredbi, HROTE će najmanje jednom godišnje provoditi natječaj za dodjelu tržišne premije i/ili poticanje zajamčenom cijenom prema raspoloživim kvotama. Prvi takav natječaj HROTE treba provesti najkasnije u prvih šest mjeseci 2019. godine.
Uredbom o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova propisuje se visina, metodologija izračuna i način naplate te posebne naknade.
Time se, rekao je ministar Ćorić, želi doprinijeti ispunjavanju obveza Hrvatske odnosno dostizanju cilja od najmanje 10 posto udjela konačne potrošnje energije u prometu iz obnovljivih izvora te smanjenju za 6 posto emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici goriva koja koriste cestovna vozila.
Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje
Donesen je Zaključak u vezi s potpisivanjem Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje i Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je nekoliko elemenata iz Kolektivnog ugovora:
"Prije svega, to je zaštita mladih znanstvenika gdje u odnosu na trenutno stanje od novih materijalnih prava je novougovoreno pravo na povrat troškova vezanih za izradu, tisak i opremu doktorske disertacije. Jednako tako i na troškove vezane za poslijediplomske i doktorske studije, ukoliko to na neki drugi način nije osigurano", rekla je.
Ugovoreno je i niz prava vezanih za specifičnosti sustava znanosti i visokog obrazovanja.
"Posebna novost je prepoznavanje znanstvenog rada kao dio norme nastavnika, profesora i znanstvenika", napomenula je.
Izdvojila je da se u Dodatku Kolektivnom ugovoru uređuje dodatak na plaću za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada u sustavu znanosti.
Ministrica je zahvalila pregovaračkom timu Vlade i sindikata te je istaknula da je rezultat zadovoljavajući i dobar za sustav znanosti i visokog obrazovanja.
