Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković rezimirao je reformske mjere koje je Vlada donijela ili predložila Hrvatskome saboru prošle godine. Istaknuo je kako će prva točka sjednica Vlade biti donošenje Akcijskoga plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koji donosi novih 626 milijuna kuna rasterećenja u 2019., odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta.
Prije svega je izdvojio recentnije mjere, kao što je treća faza porezne reforme koja je donijela daljnje rasterećenje i za građane i za poslodavce, što je pridonijelo povećanju zaposlenosti i povećanju plaća i potrošnje te ukupnog rada gospodarstva.
Povećana minimalna plaća i mirovine
,,Mirovine su povećane za šest posto, a sada je na snagu stupila nova mirovinska reforma koja treba sustav učiniti održivim i u narednih 20-ak godina uštedjeti značajna sredstva za državni proračun, ali i ispraviti određene nepravde koje bi se dogodile da ta reforma nije donesena'', poručio je Plenković, dodavši da je povećana i minimalna plaća na 3.000 kuna, uz kompenzacijske mjere za poslodavce, osobito za one sektore u kojima je minimalna plaća najučestalija.
Deblokirano 50 tisuća građana, snižen PDV na hranu i bezreceptne lijekove
Također, Vlada je deblokirala preko 50 tisuća građana, a prije dva dana je stupio na snagu i Zakon o stečaju potrošača koji će dodatno olakšati situaciju blokiranima.
Obrazovna reforma ide dalje, poručio je premijer Plenković dodavši da stručne radne skupine rade na novim nacrtima kurikuluma kako bi se pripremili za novu školsku godinu, a obrazovni sustav dugoročno uskladio s potrebama tržišta rada.
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem novog granskog kolektivnog ugovora u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kojeg je ocijenio kvalitetnim.
Naglasio je i da je izmjenama u sustavu PDV-a snižena cijena upravo onih namirnica koje su najčešće u potrošačkim košaricama, kao što su svježe meso, povrće, voće, riba, jaja i dječje pelene, ali i bezreceptni lijekovi.
Izdvojio je i dvije uspješne mjere u demografskoj politici. Prva je dizanje neoporezivog dijela naknade za novorođenče s 3.362 na 10.000 kuna, a druga dizanje neoporezivog dohotka s 2.500 na 7.500 kuna. Te su mjere omogućile dodatne prihode za preko 400 tisuća ljudi, u iznosu od preko milijardu kuna za prošlu godinu, prema zadnjim podacima.
„Sve su te mjere pridonijele boljem životu naših ljudi“, poručio je premijer Plenković.
Dodao je da je kroz mjeru iz Programa ruralnog razvoja financirana izgradnja odnosno obnova 113 dječjih vrtića u mjestima manjim od 5 tisuća ljudi.
„Hrvatska trenutno obnavlja ili oprema 500 dječjih vrtića“, naglasio je premijer Plenković.
Daljnje uštede i rasterećenje gospodarstva
Nastavlja se ukidanje odnosno spajanje agencija s javnim ovlastima, a dosad ih je ukinuto odnosno spojeno 40-ak, što će dovesti do daljnjih ušteda i racionalizacije poslovanja.
Govoreći o potporama u poljoprivredi, naglasio je da Vlada u pregovorima o idućem Višegodišnjem financijskom okviru želi nastaviti rasterećenje državnoga proračuna i omogućiti više europskih sredstava.
„Nastavit ćemo s našom politikom strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije“, poručio je predsjednik Vlade.
Zahvalio je policajcima koji čuvaju hrvatske granice na svemu što rade te svima koji rade na ukupnim naporima za ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengenski prostor.
Dodao je da će Vlada nastaviti i s daljnjim pripremama za uvođenje eura te napomenuo da će stručna javna rasprava pridonijeti razumijevanju koje će hrvatski građani od toga imati.
Ukupno 2 milijarde kuna smanjenja raznih nameta
Što se tiče ugovaranja europskih sredstava, podsjetio je da su oni podignuti s početnih 9 posto na 60 posto, a do kraja ove godine bit će na preko 85 posto.
„Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjem“, naglasio je Plenković, najavivši prvu točku današnje sjednice Vlade, odnosno donošenje Akcijskoga plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. Dodao je da se radi o trećem takvom planu.
„Do sada smo takvim planovima u 2017. i 2018. uštedjeli milijardu i 600 milijuna kuna za hrvatsko gospodarstvo ukidanjem i pojednostavljenjem različitih procedura. Ovaj plan sada je težak 626 milijuna kuna, a kada se on provede bit će to više od 2 milijarde kuna rasterećenja odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta“, poručio je.
Odluka o borbenim zrakoplovima nakon očitovanja Izraela i SAD-a
Osvrnuo se potom na nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova te naglasio kako očekuje konačna i jasna očitovanja Izraela i SAD-a. Najavio je da će Vlada nakon toga donijeti odluku o sudbini tog natječaja.
Podsjetio je kako postoje poteškoće između Izraela i SAD-a u kontekstu dobivanja tzv. suglasnosti za transfer tehnologija trećoj strani, pri čemu je u konkretnom slučaju Hrvatska treća strana.
"Suprotno onome što smo imali kao informaciju u cijelom procesu koji je vođen u posljednje skoro dvije godine, sada je došlo do određenih problema, gdje očito sa strane SAD-a postoje rezerve u pogledu transfera tehnologije koja je izvorno američka, a nadograđena je izraelskom tehnologijom", rekao je predsjednik Vlade.
„Vlada vrlo čvrsto stoji kod svoje odluke da možemo ići u fazu realizacije isključivo onakve ponude kakva je bila prihvaćena i predložena od stručnog tima Ministarstva obrane. Sve ostalo zahtijevat će našu odluku da se taj proces poništi“, naglasio je premijer Plenković.
„U svakom slučaju, nije nam drago što je do ovoga došlo, ali sada nastojimo identificirati točno razloge problema, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke“, poručio je.
Pisane vijesti
