Saboru upućeno Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske >
Objavljeno: 17.01.2019.
Saboru upućeno Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske
U Banskim dvorima održana je 138. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 15 točaka, među kojima Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.
Vlada je prihvatila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava. Obrazlažući prijedlog zakona, ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da se uvodi nova kategorija dužničkih instrumenata - nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti.
"To su i obveznice i ostali oblici prenosivog duga te instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug te ispunjavaju propisane uvjete. Glavna je svrha izdavanja nove kategorije dužničkih instrumenata ispunjavanje minimalnog zahtjeva pomoću podređenih obveza", kazao je.
Pojasnio je da bi u stečajnom postupku tražbine imatelja nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata ulazile u viši isplatni red, u odnosu na tražbine imatelja regulatornog kapitala.
"Ali u niži isplatni red u odnosu na tražbine kod kojih između vjerovnika i institucije nije ugovoreno da su podređene", dodao je.
Izdvojio je da se određivanjem položaja tražbina imatelja novih kategorija dužničkih instrumenata značajno olakšava primjena instrumenta unutarnje sanacije.
"Smanjuje se rizik pravnog pobijanja od strane vjerovnika s osnove većih gubitaka vjerovnika u sanaciji od gubitaka koje bi pretrpjeli da je nad institucijom proveden stečajni postupak", zaključio je.
Za izravna plaćanja u poljoprivredi u 2018. preko dvije milijarde kuna
Usvojena je Uredba o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja u 2018. godini. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da se ovom uredbom uređuje struktura raspodjele sredstava osiguranih u državnom proračunu kojima se financira program izravnih plaćanja za 2018. godinu, u okviru zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.
"I to u dijelu hrvatskog učešća, odnosno tzv. dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja", dodao je.
Za financiranje mjera iz programa izravnih plaćanja u 2018. godini na raspolaganju je iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi maksimalno 2.077.115.721 kuna. Iz državnog proračuna za mjere iz programa izravnih plaćanja u 2018. godini planiran je iznos od 635.849.305 kuna.
"Ukupni pak iznos financiranje programa izravnih plaćanja u 2018. godini je 2.712.965.026 kuna, koji će se isplatiti poljoprivrednicima do lipnja 2019., sukladno propisima Europske unije", kazao je, napomenuvši da je, kao i zadnje dvije godine, isplaćen avans 1,1 milijardu kuna.
Sveobuhvatni pristup - okosnica sustava domovinske sigurnosti
Vlada je Saboru uputila Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević napomenuo je da Vlada jednom godišnje izvješćuje Sabor o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Ovo izvješće obuhvaća razdoblje od donošenja Strategije u srpnju 2017. do podnošenja Izvješća Saboru te je izrađeno prema nacionalnim interesima i devet strateških ciljeva te na temelju izvješća državnih tijela koji donose strateške dokumente radi zaštite nacionalne sigurnosti.
"Izvješćem se daje sažet i vjerodostojan pregled dosadašnjih zajedničkih napora i ostvarenog napretka u promicanju nacionalnih interesa i provedbi strateških ciljeva. U sadržaju Izvješća ističe se uravnotežen pristup svim interesima i ciljevima definiranim Strategijom, koja reflektira temeljnu spoznaju u širokom zahvatu pojma nacionalna sigurnost", kazao je.
Pojasnio je da pojam nacionalne sigurnosti obuhvaća pitanje sigurnosti stanovništva, zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Hrvatske, osiguranje snažnog obrambenog sustava u suočavanju s izravnim izazovima i prijetnjama sigurnosti.
Dodao je da nacionalna sigurnost obuhvaća aktivnost Republike Hrvatske u suočavanju s netradicionalnim izazovima, kao što su kibernetičke i hibridne prijetnje. Obuhvaća i napore u postizanju ciljeva poput ekološki održivog i teritorijalno ravnomjernog gospodarskog razvoja i zaustavljanja depopulacijskih trendova.
"Takav sveobuhvatan pristup pitanja nacionalne sigurnosti okosnica je sustava domovinske sigurnosti, na čijoj se uspostavi i usavršavanju intenzivno radi", rekao je.
Istaknuo je da je Izvješće dodatna podloga za koordinirane napore u prepoznavanju i suočavanju s izazovima nacionalne sigurnosti.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je ovo prvo cjelovito izvješće koje se podnosi od usvajanja Strategije u srpnju 2017.
Za provođenje Ustavnog zakona u 2017. utrošeno 13 milijuna kuna više u odnosu na 2016.
Prihvaćeno je i Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu za potrebe nacionalnih manjina, koje Vlada najmanje jednom godišnje podnosi Hrvatskome saboru.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izvijestila je da Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira izradu Izvješća, a u njegovoj izradi sudjeluju nadležna tijela državne uprave i druga tijela zadužena za provedbu pojedinih odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Istaknula je da su u Izvješću za 2017. godinu u nekoliko područja zabilježeni daljnji pozitivni pomaci i visok stupanj provedbe Ustavnog zakona, od kulturne autonomije nacionalnih manjina, odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ostvarivanja vjerskih prava, do zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine te područja razvijanja tolerancije prema različitosti i suzbijanje diskriminacije.
Potpredsjednica Vlade važnim je ocijenila i da je u okviru uspješno završenih projekata IPA 2012 uspostavljen elektronički sustav za nadzor i izvješćivanje o pravima nacionalnih manjina na svim razinama te su osigurani preduvjeti za aktivnu participaciju vijeća nacionalnih manjina u provedbi praćenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i u razvoju vlastitih lokalnih zajednica na području Republike Hrvatske.
Kazala je da su u određenim područjima, poput zapošljavanja, službene uporabe jezika i pisma, i pristupa javnim medijima, naznačene poteškoće u implementaciji te je potrebno uložiti dodatne napore u provedbi Ustavnog zakona.
"Za provođenje Ustavnog zakona u 2017. godini ukupno je utrošeno preko 144 milijuna kuna, što je 13 milijuna kuna više u odnosu na 2016. godinu", naglasila je potpredsjednica Pejčinović Burić.
U slobodnim zonama u 2017. poslovala 92 korisnika
Vlada je prihvatila i Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2017. godini, koje, osim što prikazuje poslovanje slobodnih zona u 2017. godini na temelju podataka koje su dostavili korisnici koncesija, odnosno nositelji suglasnosti za osnivanje slobodnih zona, ujedno prikazuje i najvažnije poslovne podatke za svaku slobodnu zonu od 2013. do 2017. godine.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman kazala je da je u 2017. godini poslovalo 11 slobodnih zona i to na kopnenom području sedam te na lučkome području četiri zone.
Izvijestila je da su u slobodnim zonama poslovala ukupno 92 korisnika koja su zapošljavala 2.906 radnika, što je prosječno 264 radnika u svakoj slobodnoj zoni.
Kazala je da je ukupan izvoz iz slobodnih zona u 2017. godini, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio 965,54 milijuna kuna, što je 14,2 posto više nego u prethodnoj godini, dok su ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili više 2,5 milijardi kuna, odnosno 31,2 posto više nego u 2016. godini.
Trajno stambeno zbrinjavanje 21 obitelji u Vukovaru
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar predstavio je Uredbu o objavi Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe u vezi s Regionalnim programom stambenog zbrinjavanja za Potprojekt HR7 (2018).
Cilj projekta je osigurati trajno stambeno zbrinjavanje 21 obitelji u Vukovaru, koje ispunjavaju kriterije socijalne ranjivosti i koje do sada nisu mogle osigurati trajno rješenje stambenog pitanja. Projektom će se trajno stambeno zbrinuti izbjeglice, bivši nositelji stambenog prava te povratnici koji su već u Hrvatskoj, ali bez trajno riješenog stambenog pitanja.
Ukupna vrijednost Potprojekta br. HR7 (2018), odobrenog od strane Skupštine donatora 6. lipnja 2018. godine, iznosi više od 1,2 milijuna eura, od kojih 402.937,00 eura sufinancira Hrvatska vlastitim sredstvima. Preostali troškovi u iznosu od 859.499,00 eura sufinancirat će se iz donatorskih sredstava Fonda Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 16. međunarodnim simpozijem „Protuminsko djelovanje 2019.“, koji će se održati u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u travnju 2019. godine.
