Odbacujemo sve navode iz Interpelacije o radu Vlade, nabava borbenih aviona vođena transparentno i uz dužnu pažnju

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Hrvatskome saboru u raspravi o Interpelaciji o Vlade Republike Hrvatske radi postupanja Vlade vezanih uz nabavku eskadrile višenamjenskih borbenih aviona, koju je podnijelo 16 oporbenih zastupnika.

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
 
„Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici,
 
Vlada Republike Hrvatske odbacuje sve navode iz Interpelacije kao neosnovane, neutemeljene i netočne te predlaže Hrvatskome saboru da odbije prijedloge zaključaka iz Interpelacije.
 
Pitanje nabave i opremanja višenamjenskog borbenog aviona odgađano je posljednjih 15-ak godina, djelom zbog ekonomskih razloga, ali i zato jer nije postojala politička volja.
 
Vodeći računa o opstanku Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i zadržavanju sposobnosti zaštite zračnog prostora, ova je Vlada donijela odluku o pokretanju postupka nabave borbenih aviona.
 
To je zasigurno jedna od najsloženijih strateških odluka u obrambenom resoru nakon završetka Domovinskog rata i na tragu je naše politike jačanja sustava Domovinske sigurnosti, Strategije nacionalne sigurnosti i većeg ulaganja u Hrvatsku vojsku, hrvatsku policiju te izdvajanje većih sredstava za hrvatske branitelje.
 
Jedan od razloga za pokretanje postupka bio je i neuspjeli remont aviona MiG-21 2013. godine, o čemu, koliko se sjećam, nije bio pokrenut postupak interpelacije iako je ovaj posao predmet kaznenih postupaka u Hrvatskoj i u Ukrajini.
 
Transparentno vođen postupak uz potrebnu dužnu pažnju
 
U Interpelaciji tvrdite da Vlada i Ministarstvo obrane nisu postupali s minimumom dužne pažnje, čime je ugrožena sigurnost i vanjsko-politički položaj Hrvatske.
 
Međutim, za ove kao i niz drugih tvrdnji ne iznosite valjane argumente već svoje navode temeljite na površnim ocjenama, proizašlim iz nepoznavanja materije i, prije svega, političkog oportunizma.
 
Tako su baš oni koji su do jučer bili najveći kritičari odabira izraelskih aviona, govorili ste ovdje o starim kantama, odjednom najviše razočarani i plaču za tim istim avionima. I to ste zbog nesklapanja ugovora zabrinuti za budućnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
 
Odgovorno tvrdim da su sve radnje u postupku nabave aviona provedene transparentno, u skladu sa zakonom, uz najbolju moguću vjeru i uz potrebnu dužnu pažnju.
 
Navest ću nekoliko elemenata vezanih uz ovaj postupak, za koje držim da su relevantni, prije svega za hrvatsku javnost.
 
Obzirom na prijašnja iskustva u remontu aviona MiG-21 i složenost ove nabave, ova je Vlada, a i Vijeće za obranu odlučilo da koncept pristupa nabavi aviona bude na razini Vlada prema Vladi, takozvani Government to Government pristup.
 
Na taj način željeli smo osigurati da države s kojima ćemo pregovarati jamče provedbu svih segmenata ugovora i transakcija.
 
Odgovornost za ishođenje TPT-a bila na Izraelu
 
Vezano za odobrenje za prijenos trećoj strani od američkih vlasti – često spominjani Third Party Transfer, želim naglasiti da je za pokretanje postupka i dobivanje TPT-a odgovorna država koja je trenutačni vlasnik odnosno prodavatelj naoružanja i vojne opreme. Dakle, u ovom konkretnom slučaju, Izrael.
 
Nužnosti pribavljanja TPT-a je naravno bila poznata Hrvatskoj od početka procesa nabave, no potpuno 100%-tno eliminiranje svih rizika, ni u jednom procesu, pa tako ni u ovom nije moguće.
 
Zamjenik pomoćnika ministra vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država je u rujnu 2017. potpisao odobrenje SAD-a za privremeni prijenos tehničkih podataka radi buduće moguće prodaje izraelskih aviona F-16 C/D Hrvatskoj.
 
Niti u jednoj službenoj komunikaciji s Izraelom, kao ni sa SAD-om, do 15. studenoga 2018. nije bilo navedeno da SAD neće odobriti TPT za ponuđenu konfiguraciju izraelskih aviona.
 
Ipak, u namjeri da se steknu sve potrebne informacije, te još jednom preispita procedura i uvjeti dobivanja TPT-a, 11. siječnja 2018. godine, nakon što je Stručni tim prezentirao užem krugu članova Vlade Studiju izvodivosti zatražio sam od Ministarstva obrane posjete Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama radi dobivanja dodatnih jamstava i dodatnih konzultacija. To je dužna pažnja.
 
Načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga generalu zbora Mirku Šundovu je 18. siječnja 2018. predstavnik izraelskog Ministarstva obrane još jednom pismeno potvrdio obvezu i odgovornost Izraela za ishođenje TPT-a.
 
Pomoćniku ministra obrane Mihatovu je 29. siječnja 2018. u Washingtonu pomoćnik ministra obrane SAD-a kazao kako će SAD podržati bilo koji odabir, naročito ako je riječ o avionima F-16.
Također je naveo da dobivanje odobrenja za TPT, ukoliko je riječ o izraelskoj ponudi, nije političko pitanje, odnosno nije upitno.
 
U Državnom tajništvu SAD-a zamjenik pomoćnika ministra vanjskih poslova naglasio je da ako se Hrvatska odluči za kupnju izraelskih F-16, ne očekuje nikakve prepreke unutar institucija SAD-a u dobivanju odobrenja za njihovu isporuku.
 
Potpredsjednik Vlade Krstičević na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu u veljači prošle godine sastao se s izvršnom direktoricom Lockheed Martina.
 
Tom prigodom, a nakon toga i pismom, iskazana je podršku kompanije za projekt nabave izraelskih F-16.
 
Tek nakon ovih sastanak i dodatnih jamstava Vlada i Vijeće za obranu su donijeli Odluku o nabavi izraelskih zrakoplova, s time da je Hrvatska inzistirala da se Ugovor potpisuje tek nakon konačnog  pribavljanja TPT-a.
 
Svi ovi sastanci zatraženi su prije, a održani nakon zaprimanja dokumenta na koji se vi referirate, koji je na tehničkoj razini dostavljen od strane veleposlanstva SAD-a predstavnicima hrvatskih vlasti, a koji sadrži dodatne informacije o postupku ishođenja TPT-a. Međutim, ne govori o tome da Hrvatska neće dobiti TPT ili da će u tom pogledu biti određenih problema. Da to demistificiramo.
 
Dokument predviđa da Hrvatska donese odluku o odabiru platforme F-16 čime bi se iz postupka u tom trenutku isključila Kraljevinu Švedsku i prekršila odredba postupka nabave, jasno definirane zahtjevom za ponudu.
 
O svakom koraku u procesu nabave zrakoplova javnost je bila pravodobno izvještavana, pa tako i o poteškoćama vezanim za ishođenje TPT-a, o kojima je Izrael izvijestio Ministarstvo obrane 15. studenoga 2018. godine.
 
Izraelska ponuda jedina ispunjavala sve zahtjeve iz natječaja

Vezano za navode iz Interpelacije koji se odnose na cijenu, ponavljam da je vrijednost izraelske ponude iznosila 475 milijuna američkih dolara.
 
Deset jednosjeda košta svaki 20 milijuna i 825 tisuća dolara. Dva dvosjeda koštaju 24 milijuna i 925 tisuća dolara. Ukupno 258 milijuna i 100 tisuća dolara. Simulator košta 25 milijuna i 400 tisuća dolara. Logistička potpora za letenje u Hrvatskoj, pričuvni dijelovi, uključujući tri pričuvna motora, potrošni materijal, dokumentacija, zemaljska oprema za letenje, paket za pregled svakog motora košta 64 milijuna dolara.

Usluge održavanja, popravaka i potpore letenja uključujući izraelsko osoblje u Hrvatskoj košta 43 milijuna i 100 tisuća dolara. Naoružanje i prateća oprema, rakete, bombe, topničke granate, nosači, maljci, vanjski spremnici za gorivo, naočale za noćno letenje koštaju 11 milijuna i 200 tisuća dolara. Obuka osoblja u Izraelu 17 milijuna i 800 tisuća dolara, pilotska oprema 18 kompleta i oprema za planiranje i analizu letenja 3 milijuna i 100 tisuća dolara.

Izgradnja infrastrukture i prilagodba objekata 14 milijuna i 300 tisuća dolara. Trošak odgođenog plaćanja, sjećate se da je to bilo desetgodišnje razdoblje, 38 milijuna dolara. Sve zajedno 475 milijuna dolara. Ogromna razlika od knjigovodstvene cijene aviona iz 1988. godine, tako da imate sliku o onome što ste pitali.  
 
Za razliku od grčke, švedske i američke, izraelska ponuda jedina je ispunjavala sve zahtjeve iz natječaja - bila je potpuna, najkvalitetnija te financijski najisplativija.
 
Avione F-16 C/D Barak od originalne nabave Izrael je modernizirao u više navrata, stoga oni i vrijede više, čime im je, uz unaprijeđenu borbenu sposobnost, uvećana i financijska vrijednost.
 
Pored toga Hrvatska je od početka inzistirala na sveukupnom paketu, total package, vrlo bitan element za one koji ne znaju detalje, koji u ugovor uključuje i obuku i logistiku, održavanje te infrastrukturu, a ne na kupnji „golog“ aviona.
 
Vanjsko-politički položaj

Potpuno je netočan navod iz Interpelacije kojim se tvrdi da je zbog provedbe ovog procesa narušen međunarodni ugled Hrvatske.
 
I SAD i Izrael naglasili su svoju spremnost da i nadalje razvijaju savezničke i partnerske odnose te nastave produbljivati obrambenu suradnju s Hrvatskom.
 
Među ostalim, to je ponovljeno i tijekom posjeta američkog ministra obrane Mattisa Hrvatskoj u srpnju 2018., kada je Mattis pohvalio odluke o nabavi nove vojne opreme i obećao pomoć kod modernizacije Hrvatske vojske.
 
U srpnju 2018. Hrvatsku je prvi put posjetio i predsjednik Izraela Rivlin, koji je održao sastanak i s predstavnicima Ministarstva obrane.
 
Tijekom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, 5. kolovoza Izrael je poslao tri zrakoplova F-16 C/D Barak koji su u zajedničkoj formaciji sa zrakoplovima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva preletjeli iznad Knina. U reputacijskom smislu to znači da imaju namjeru prodati avione Hrvatskoj.
 
Podsjećam, Izrael je javno istaknuo da je Hrvatska pokazala profesionalizam i ispravnu prosudbu na svakom koraku procesa, da nije mogla utjecati na ishod procesa i ne može biti odgovorna.
 
To je potvrdila i američka strana, no, eto,  vi tvrdite da smo mi odgovorni.
 
Za što točno? Jer smo za razliku od drugih krenuli u nabavku višenamjenskih borbenih aviona, što ste mogli i vi, ali niste.
 
Jer smo prihvatili izraelsku ponudu, koja je bila neusporedivo kvalitetnija u odnosu na ostale, u smislu kompletnosti ponude, i to ne samo cjenovno već u cijelom paketu, uključujući i poslovnu-gospodarsku suradnju.Jer smo u kontekstu nabave aviona ovaj ponuđeni zrakoplov ocijenili kao najbolju vrijednost za novac i stoga najodgovorniji izbor prema poreznim obveznicima.
 
Jer smo nastojali za Hrvatsku napraviti dobar posao, ali spletom okolnosti van našeg utjecaja, nažalost ovaj put u tome nismo do kraja uspjeli.
 
Mi, nažalost nemamo presudan utjecaj na konačnu odluku američkih vlasti o odobrenju TPT-a i to smo u cijelom procesu jasno i argumentirano, čak i pismeno, verificirali. A znamo kakve odnose u domeni strateškog partnerstva i obrambene suradnje imaju Izrael i SAD.
 
Odgovornost i obveza za ishođenje TPT-a bila je na Državi Izrael, koja je u više navrata hrvatskim predstavnicima jamčila da će u tome i uspjeti.
 
Vlada stoji iza potpredsjednika Vlade i ministra Damira Krstičevića
 
Bitno je naglasiti da zbog našeg pristupa nije potpisan ugovor o nabavi niti su preuzete bilo kakve financijske obveze, osim onih troškova koje je Ministarstvo obrane već navelo, a to je ukupno 600.000 kuna, što za studiju koju je jedna konzultantska kuća napravila, što za troškove aktivnosti, putovanja i kontakata koji su bili.  
 
Time nije nastala šteta za proračun, nije narušen međunarodni ugled u nisu narušeni odnosi s našim partnerima, niti s Izraelom niti unutar NATO-a. .
 
Postupak za odabir višenamjenskoga borbenog aviona proveden je transparentno, s jasnim kriterijima i jednakim uvjetima za sve zainteresirane strane.
 
Iz ovog postupka ćemo svi, a nismo jedina zemlja kojoj se dogodilo da više puta mora ići u nabave ovako sofisticirane i zahtjevne vojne opreme, izvući određene pouke, no odlučni smo kao Vlada da moderniziramo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, a na temelju odgovarajućih analiza i priprema krenut ćemo u nove aktivnosti.
 
Vlada stoji iza potpredsjednika Vlade i ministra Damira Krstičevića!“.




Pisane vijesti | Andrej Plenković