Ministrica Divjak za Novu TV: Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama očekujemo u javnoj raspravi sredinom godine

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak gostovala je večeras u Dnevniku Nove TV.

Ministrice, kako komentirate zahtjev Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i što ćete poduzeti u slučaju zadarskog ravnatelja?

Moram priznati da je mene ovaj zahtjev začudio jer je prosvjetna inspekcija nedvojbeno utvrdila propuste i u samoj školi i u djelovanju samog ravnatelja. A javnost, pa i ja sama, sam dobro čula izjave ravnatelja i one su bile neprihvatljive. U tom smislu trebamo pustiti da ovaj postupak ide svojim tijekom. A tijek je taj da sada ovaj zahtjev ide školskom odboru da postupi prema zahtjevu prosvjetne inspekcije i nalazima.

Vršnjačko nasilje, napadi na učitelje - što je s akcijskim planom za prevenciju nasilja u školama?

Akcijski plan se radi. Imenovano je povjerenstvo od različitih dionika, a između ostalog i dva predstavnika su iz Udruge ravnatelja koji rade na tome i vjerujem da ćemo s akcijskim planom izaći u javnost i javno savjetovanje negdje sredinom godine, u šestom ili sedmom mjesecu. Ali treba cjelovito sagledati problem. Prije svega ćemo vidjeti što u zakonodavnom smislu treba promijeniti, što u smislu prevencije i programa u školama da se osvijesti potreba da se sukobi rješavaju nenasilnim putem i prije svega edukacija i medijska kampanja o takvim problemima.

Puno se bure u javnosti diglo oko lektire - rekli ste da dajete slobodu učiteljima - nije li to "Brigo moja prijeđi na drugoga"?

Prije svega ja sam bila jako začuđena koliko je bilo lažnih vijesti i laži i podmetanja u toj kampanji. Na primjer – "Ježeva kućica". Nitko nije izbacio "Ježevu kućicu" jer "Ježeva kućica" u ovom trenutku nije niti u izbornoj niti u obveznoj lektiri. To je potpuno lažna vijest! A mi sada otvaramo mogućnost da svatko "Ježevu kućicu" uzme za lektiru. Što se tiče "Dnevnika Anne Frank", status je izborni i to je i ostao u novom kurikulumu. U ovom prvom slučaju se pokušalo ići na emocije jer svi znamo "Ježevu kućicu" i teško da bi je netko izbacio, međutim ona u ovom trenutku uopće nije u lektiri, a mi joj sada otvaramo mogućnost da se uvede. Drugo je pitanje kako konceptualno gledamo na ove stvari? Zazivamo reformu koja će biti nalik finskoj reformi i sustavu gdje je sloboda i autonomija učitelja ono na čemu se reforma gradi i mi moramo vjerovati u njih. Ja vjerujem u učitelje! Prema tome, treba im dati slobodu izbora.

Što time želite postići i kako ste vi to zamislili?

Mislim da treba razumjeti kako je prošlo vrijeme kada se učiteljima dekretom mora reći što trebaju učiniti. Mi radimo sada edukacije s učiteljima, 1000 radionica samo u prvom i drugom mjesecu, i dajemo kriterij, a oni će sami izabrati taj izborni dio lektire. U tom smislu treba poštivati i volju učitelja i potrebe i interese učenika u tom djelu. Mi smo sad još otvorili i ovu mogućnost da se ispita interes i preporuke učitelja za izborni dio lektire, ta će anketa pomoći svima onima koji se možda nesigurno osjećaju u toj situaciji.

Tko je uopće odlučio da nema proširenog popisa lektire?

Moram reći da sad već imamo desetak godina raspravu među stručnjacima o tome treba li sve prepisati dekretom ili treba otvoriti mogućnost da učitelji sami mogu odabrati sukladno svojim kompetencijama. Tu imate različite faze i prijepore duži niz godina, a u ovom trenutku imamo jedan dio lektire koja je obavezna i veći dio izboran. Ja stojim iza toga koncepta.

Dakle Vaša je odluka?

Odluka je uvijek moja kad ministar donosi kurikulum i s time nemam problema, pogotovo jer podržavam taj koncept i vjerujem da učitelji to trebaju i mogu raditi i da na tome počiva reforma, a ne na tome da se dekretom nekome nešto naređuje.

Povijest je opet u javnoj raspravi. Puno je prijepora. Kritičari upozoravaju da neće biti dovoljno vremena za tiskanje udžbenika. Razmišljate li o odgodi?

37 kurikuluma je doneseno. Kurikulum povijesti sam ponovno stavila na javnu raspravu jer sam bila izuzetno nezadovoljna s prijedlogom koji sam dobila od radne skupine i o tome sam, naravno, obavijestila kolegu Fuchsa. Tri su razloga. Prije svega, prevelika količina sadržaja. Veća nego sada. Drugo, prijepori oko relativizacije Holokausta su nešto što narušava međunarodni ugled Hrvatske ukoliko to ne adresiramo kako treba i treće, novi koncepti. Nama je važnije da taj kurikulum bude unaprijeđen i bolji od postojećeg nego da napravimo nešto jako brzo i da rušimo svoj ugled.

Izvor: dnevnik.hr



Pisane vijesti