Pružamo ruku kontinuitetu hrvatske brodogradnje, ali ne kao ranije kada su davane ogromne državne potpore

„Evocirali smo partnerstvo koje traje već 25 godina. Svjetska banka je financiranjem 80 projekata u vrijednosti od 5 milijardi eura, u javnom  i privatnom sektoru, bila jedan od ključnih partnera u pogledu međunarodnih financijskih institucija“, istaknuo je premijer Plenković. Dodao je da je Svjetska banka davala poticaj u mnogim područjima -  od obnove i izgradnje ratom razorenih područja, do investicija u privatni sektor, turizam, gospodarstvo te podršku strukturnim reformama koje poduzima Vlada.

„Danas su to projekti u pravosuđu, projekti u obrazovanju, to je snažan angažman u podupiranju naših napora kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“, naveo je neke od primjera.

Predsjednik Vlade ocijenio je da će novi petogodišnji partnerski okvir biti jako dobar i komplementaran Programu Vlade, Nacionalnom programu reformi, Programu konvergencije i pripremama za uvođenje eura. 

Obazriv, postupan i temeljit pristup rješavanju problema Uljanika

Potom je odgovarao na novinarska pitanja o aktualnim temama, a novinare je zanimala odluka Vlade o restrukturiranju Uljanika.

Premijer Plenković rekao je da Vlada prije svega ima obazriv, postupan i temeljit pristup rješavanju problema koji su dio hrvatske gospodarske tranzicije.

„Mi moramo donositi odluke koje su odgovorne prema hrvatskim poreznim obveznicima, odluke koje pružaju ruku kontinuitetu hrvatske brodogradnje, ali ne možemo nastaviti na način kao što je to bilo ranije kada su davane ogromne državne potpore, kada su ulagana sredstva poreznih obveznika, a unatoč tome većina tih brodogradilišta završavala su u statusu društava s poteškoćama“, poručio je Plenković. 

Dodao je da su u okviru Uljanika očito donesene brojne pogrešne odluke koje su kumulirale velike dugove.

Svratio je pritom pozornost na hrvatske odluke u zadnje vrijeme naglasivši Vladine napore u fiskalnoj konsolidaciji.

„To znači da trošiš onoliko koliko zaradiš, a mi smo čak i uštedjeli 2017. preko 3 milijarde kuna“, rekao je. 

U prosincu i siječnju, podsjetio je premijer, Hrvatska je platila 2,8 milijarde kuna za državna jamstva ranijih vlada.

„Mi smo se iz ranjive fiskalne pozicije doveli u otpornu fiskalnu poziciju. A to smo napravili bez ikakvih kriznih poreza, bez smanjenja proračuna, sve funkcionira i dalje, financijske institucije nas gledaju. Koraci koji su pred nama moraju biti pažljivo iskalkulirani i moramo vidjeti što je u ovom trenutku mudrije i održivo i za brodogradnju, ali i za hrvatsko gospodarstvo i proračun uopće“, pojasnio je predsjednik Vlade.

Vlada omogućila funkcioniranje Uljanika cijelu prošlu godinu

Istaknuo je da će Vlada donijeti odluku kada bude sigurna, nakon svih analiza i preciznih izračuna, da donosi odluku najbolju za Hrvatsku. Podsjetio je da je Vlada prošle godine platila sve plaće radnicima Uljanika, sve plaće radnicima 3. maja, svim kooperantima, svim savjetnicima na planovima restrukturiranja, kada je dala 716 milijuna kuna i time omogućila život kompaniji Uljanik cijelu prošlu godinu.

 „Pružili smo ruku, izložili smo se. Onda kad se to potrošilo, za šest mjeseci, onda smo i za sedmi i osmi mjesec našli sredstva za plaću. Onda smo isplatili i ove minimalne plaće prema Agenciji za osiguranje radničkih tražbina. Ja u ovom trenutku, bez pokretanja stečaja, nemam zakonski instrument da kažem: dobro, nemate plaću, situacija u vašoj kompaniji je teška, mi ćemo vam sada pokloniti plaće“, pojasnio je premijer naglasivši da Vlada ima odgovornost prema hrvatskom gospodarstvu i mora djelovati zakonito.

Istaknuo je da su brodovi koji se trenutno grade u Uljaniku, ali i stoljetna tradicija, signali da kompanija ima sposobne ljude i potrebnu ekspertizu, ali je i dodao kako je očito da je preveliki iznos novca negdje nestao, što treba utvrditi netko drugi, a ne Vlada.

Naglasio je da Vlada nije suvlasnik Uljanika, već kroz različite institucije ima jedan određeni dio vlasništva.

„Ali nije nikakav suvlasnik, niti je Vlada odlučivala tko je predsjednik Uprave, niti je Vlada odlučivala o poslovnim odlukama, niti je Vlada odlučivala tko je u Nadzornom odboru“, rekao je premijer usprotivivši se zamjeni teza kojom se imputira odgovornost Vladi koja je pružila otvorene ruke Uljaniku.

Od 2016. radim na smanjivanju polarizacije u hrvatskom društvu

Odgovarajući na pitanje novinara vezana uz stanje u vladajućoj koaliciji, odnosno odnos sa SDSS-om, premijer Plenković kazao je da će razgovarati s Miloradom Pupovcem.

„Moja je ambicija bila 2016. da pokušamo smanjiti polarizaciju u hrvatskom društvu, koja je tada bila prevelika za društvo poput našega s obzirom na gospodarske i socijalne izazove koje imamo. Ja to činim, činim
to na svoj način, činim to postupno, a nemam dojam da uvijek baš postoji razumijevanje za sve ovo što radimo“, rekao je premijer Plenković.

Naglasio je da je, kada je formirao Vladu, namjerno i svjesno htio da svi zastupnici manjina budu dio parlamentarne većine.

„To je bila moja ambicija, nedvojbena, jer mislim da je to zdravo i dobro za naše društvo. Hoću pružiti ruku svim manjinama. Hoću da Srbi koji žive u Hrvatskoj, u područjima koja su bila razrušena ratom, dobiju i struju i vodu i žive na civilizacijskom dosegu 2019.“, poručio je predsjednik Vlade naglasivši da su značajno podignuta financijska sredstva u proračunu za gospodarske aspekte, stambena zbrinjavanja i infrastrukturna pitanja koja se nisu godinama rješavala.

„Hoću da se u Hrvatskoj svaki Rom i Talijan i Srbin i Bošnjak i Albanac i Čeh i Mađar i Slovak dobro osjeća. Hoću društvo u kojem većina ima tu širinu, tu slobodu, to uvjerenje da poštuje onoga tko živi s nama, tko je manjina i da se u toj zemlji dobro osjeća. To je moja politika, ja iza toga stojim i neću odstupiti ni malo. Je li to politika baš svih na sceni? Naravno da nije. Ali se s time nosimo“, poručio je premijer Plenković.

Otvoreni smo za produljenje roka za uređeni Brexit

Novinare je zanimalo bi li Hrvatska bila voljna prihvatiti produljenje roka izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Predsjednik Vlade kazao je da je trenutna situacija u Ujedinjenoj Kraljevini jako dobar primjer onoga što se događa kada se jedan referendum zlorabi u javnom prostoru i kampanji.

Podsjetio je da su na referendumu u lipnju 2016. u Ujedinjenoj Kraljevini svojim biračima, glasačima i javnosti tadašnji akteri neodgovorno pričali bajke, iznosili netočnosti i laži, ljudima dali splet krivih informacija, preplašili ih, pa se onda većina tih birača nažalost odlučila za izlazak iz Europske unije.

Pritom je napomenuo da je današnja premijerka May bila za ostanak, kao i njezin prethodnik Cameron, čiji je taj referendum i bio rizik i kriva politička procjena i koji je dao prostor ljudima poput Nigela Faragea koji je imao agendu rušenja, koja je nažalost uspjela.

„Međutim, sada se vidi da i ovi koji su bili za rušilačku agendu pojma nisu imali kako doći do toga. Danas moraju živjeti s time da su dvije i pol godine država koja se bavi samo jednom temom. Nema druge teme, a to je jedna od top pet ekonomija svijeta, stalna članica Vijeća sigurnosti, nuklearna sila, prvak svijeta u slobodnoj trgovini. Oni se bave sami sobom“, rekao je.

„Mi sa strane Europske unije, kao šefovi država i vlada, smo učinili sve što smo mogli. Stavili smo kvalitetan ugovor o povlačenju, dali smo ambicioznu političku deklaraciju, jučer smo dali dodatna pravna jamstva za takozvani irski backstop, međutim ni to nije prošlo“, pojasnio je dodavši da će danas vrlo vjerojatno odbiti i izlazak bez dogovora te da će onda eventualno tražiti produljenje roka.

To produljenje ima dva moguća scenarija. Prvi je svojevrsni kraći rok, koji bi negdje do europskih izbora ili eventualno do 1. srpnja 2019. dao zadnju šansu da se dogovori uređeni Brexit.

Drugi scenarij je da se ide na dulji rok, ali se tada, upozorio je premijer, otvaraju pitanja koja su vezana i za sastav Europskog parlamenta.

„Sve nas je to dovelo u jednu i pravnu posebno zahtjevnu situaciju, ali i u određeni reputacijski rizik“, poručio je premijer.

„Mi smo otvoreni i za produljenje tog roka, sad je ostalo zaista toliko malo vremena, ali u svakom slučaju situacija nije dobra. Mi jesmo članica koja će po svim analizama u ekonomskom smislu, smislu trgovinske razmjene, broja Hrvata koji žive u Britaniji i Britanaca koji žive ovdje, biti jedna od manje dotaknutih zemalja Brexitom, ali načelno to nije dobro, to slabi prije svega Ujedinjenu Kraljevinu, a Unija bez Ujedinjene Kraljevine nije isto što je bila“, poručio je Plenković, dodavši da je pitanje i kako će reagirati financijska tržišta i kompanije, s obzirom da oni svi žele predvidljivost.

Pelješki most simbol prvih sedam godina članstva u EU

Na upit očekuje li probleme oko Pelješkog mosta zbog problema s pristupnim cestama, Plenković je rekao da ne očekuje.

"Pelješki most će se izgraditi i bit će simbol prvih sedam godina našeg članstva u Europskoj uniji", istaknuo je.

Najavio je da će, tijekom velikog summita Kina+16 koji će se u travnju održati u Dubrovniku, s predsjednikom kineske Vlade Li Keqiangom posjetiti gradilište Pelješkoga mosta, s obzirom da će upravo tada većina pilota koji služe kao fundament mosta biti postavljeni.