Ministar financija Zdravko Marić gostujući na RTL-u osvrnuo se na rast kreditnog rejtinga, njegovo značenje za poduzetnike i građane, na probleme u Uljaniku kao i na rad na budućem trendu rejtinškoga rasta.
Od imenovanja na funkciju ministra financija, kazao je Marić, rast kreditnog rejtinga bio mu je glavni cilj i velika želja. Htio je da se Hrvatska u što skorijem vremenu vrati u investicijsku zonu.
"Konačno smo u tome uspjeli i izuzetno sam zadovoljan", rekao je ministar financija.
Upitan što to za Hrvatsku konkretno znači ministar je odgovorio da je rejting uvijek povezan s troškovima financiranja, bilo duga, bilo kapitala i s visinom kamata.
Ministar se osvrnuo na nekoliko podataka koji se vezuju uz državni dug.
"Hrvatska je zadnju obveznicu, desetogodišnju, izdala domaćem tržištu s prinosom do 2,4 posto. Trenutno se naše obveznice na deset godina trguju ispod dva posto. Trogodišnja obveznica je 0,66 posto, a trezorske zapise već nekoliko mjeseci izdajemo po nula posto. Govorim iz perspektive državnog proračuna, jer svi mi skupa smo porezni obveznici i sudjelujemo u tome", kazao je.
Investicijski rejting velika je vijest za poduzetnike i građane
Dodao je kako je to velika stvar i vijest za poduzetnike, a isto tako i za građane.
"Protekle tri godine ukupna premija rizika, kao sastavni dio ukupne kamate za Hrvatsku, smanjena za 200 baznih bodova ili dva postotna boda, što naravno, svi mogu vidjeti i na troškovima financiranja, bilo poduzetnici, bilo građani. Svi to mogu dobrim dijelom vidjeti i na kamatama na kredite, prije svega stambene, ali i neke druge", rekao je Marić.
Istaknuo je kako je to ono što od početka govore, jedna od važnih stvari, jer je Hrvatska nekonkurentna upravo po cijeni duga.
Upitan znači li ovo i dodatni pad kamata, primjerice, na stambene kredite, ministar je odgovorio da financijska tržišta rade na dnevnoj bazi.
"Ona trguju kreditima i obveznicama na dnevnoj bazi. Rejting-agencije dva puta na godišnjoj bazi objavljuju ta izvješća. Tržišta su, ja bih rekao, ovo već dobrim dijelom ukalkulirala u cijenu. Međutim, kako god bilo, ovo je jedan veliki iskorak", rekao je.
Sve o Uljaniku od prvoga dana otvoreno komuniciramo
Ministar je komentirao i slučaj Uljanik Grupe. Kazao je kako su Uljanik od prvog dana hrvatskoj javnosti i agencijama za rejting vrlo jasno i otvoreno komunicirali i transparentno prikazivali.
"Ja sam u Vladi osoba zadužena za odnose i komunikaciju s rejting-agencijama i sve ono što sam hrvatskoj rekao javnosti, rekao sam i agencijama. Dakle, da smo prepoznali da su se podizali krediti, koristila se jamstva za te kredite za gradnju brodova koji nisu bili izgrađeni i da smo došli u obvezu to plaćati ", kazao je.
"Javnim financijama ćemo upravljati na način da striktno i čvrsto držimo rashodnu stranu proračuna, na prihodnoj strani proračuna činimo sve što je moguće da smanjujemo porezno opterećenje.
Mogu se dogoditi, kao što se dogodio slučaj Uljanik, jednokratni troškovi, ne mali, 3,1 milijarda dosad je zaista veliki iznos, međutim, to je na neki način preporuka njihovog izvješća", rekao je Marić.
Zadnje tri godine udio brodogradnje u industrijskoj proizvodnji je 1,4 %
Dodaje da je Ministarstvo financija napravilo analizu koja je prezentirana Vladi i koalicijskim partnerima s pogledom na javne financije u smislu koštanja te trenutnog značaja brodogradnje.
"Hrvatska brodogradnja više nema toliki udio u industrijskoj proizvodnji kakav je nekad imala. Zadnje tri godine to je svega 1,4 posto, zadnji mjesec je samo 0,8 posto.
Za odgovor o stečaju još ćemo se malo morat strpjeti", rekao je Marić.
Važnost porezne i mirovinske reforme
"Ja bih rekao da je ovo što smo napravili u javnim financijama zapravo jedna prava, istinska reforma. Upravo racionalno trošenje sredstava i porezno rasterećenje s druge strane, smanjivanje javnog duga, to je jedna velika reforma", kazao je.
No, da bismo imali održivost javnih financija, Hrvatskoj prije svega treba jedna stalna održiva stopa rasta koja neće biti samo na ovim razinama od 3 posto. Marić je rekao da trebamo stremiti i višim stopama.
Dodao je i kako je rast malo usporio, industrijska proizvodnja je poglavito tome pridonijela, a s druge strane nije sjajna ni situacija u našem okruženju.
"Neke od najvećih gospodarstava bilježe dosta niže stope rasta od očekivanja. Mi trebamo voditi brigu oko toga što se događa u okruženju, ali na to ne možemo utjecati. Mi se moramo prije svega fokusirati na našu, kako ja kažem, domaću zadaću", zaključio je ministar financija.
Izvor: RTL / Vlada
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
