Na konferenciji "Zaposli se u Hrvatskoj" u Zagrebu predstavljeni su primjeri dobre prakse i mogućnosti Vladinih mjera aktivne politike zapošljavanja, s posebnim naglaskom na samozapošljavanje i zapošljavanja kroz pripravništvo kako bi se omogućilo stjecanje prvog radnog iskustva uz sufinanciranje programa iz Europskog socijalnog fonda. Konferenciju su organizirali Jutarnji list i Hrvatski zavod za zapošljavanje, a pokrovitelj je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je da je zapošljavanje ključno pitanje razvoja svakog društva, posebno naglasivši važnost ostanka mladih ljudi u Hrvatskoj.
Podsjetio je da je Vlada do sada za zapošljavanje izdvojila više od 4,5 milijarde kuna, što je dvostruko više nego za mandata prošle Vlade, te da je 14 milijardi kuna na raspolaganju iz Europskog socijalnog fonda iz kojeg dobar dio ide na poticanje zapošljavanja.
Ove će godine biti izdvojeno oko dvije milijarde za poticanje zapošljavanja i pola milijarde kuna za financiranje specijaliziranih programa za zapošljavanje žena, osoba s invaliditetom i mladih.
"Vladine mjere aktivne politike zapošljavanja koristi oko 50.000 ljudi, a podizanjem potpora za samozapošljavanje udvostručen je broj korisnika tih mjera i utrostručene su subvencije za pokretanje vlastitog posla s 25 tisuća na više od 70 tisuća kuna", rekao je.
Cilj - što više mladih i obrazovanih zaposliti u privatni sektor
Pavić je podsjetio je kako da se počelo s mjerom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) od kojih se 70 posto mladih zapošljavalo u državnim i javnim službama, a sada je redefiniranjem mjera cilj da se što više mladih i obrazovanih ljudi zaposli u privatnom sektoru.
"Broj uključenih u mjeru SOR-a postupno se ograničava za javni sektor i smanjuje, a raste broj uključenih u mjeru pripravništva, koja se dodatno promovira. Poslodavcima će biti dotirano 50 posto njihove plaće, čija visina neće biti ograničena, iz sredstava Europskog socijalnog fonda", naglasio je.
Podsjetio je i na stipendiranje obrazovanja za obrtnička zanimanja te najavio da će se iduće godine udvostručiti i broj korisnika i iznos stipendije.
"Trenutna stopa nezaposlenosti je 7,6 posto što je manje od prosjeka EU, a od toga mladih 22 posto, dok se tržišta rada drastično promijenilo", napomenuo je.
Naglasio je kako su u Vladi svjesni problema iseljavanja mladih, ocijenivši kako je riječ i o mobilnosti radne snage unutar EU, sa čime su se suočile sve njezine članice. "Dosegnuta je stopa zaposlenosti od 66,3 posto, a težimo 68 posto do kraja mandata", kazao je ministar Pavić.
Osvrnuo se i na porast plaća, procijenivši kako to nije rezultat rasta produktivnosti nego nedostatka radne snage.
Transformacija HZZ-a
Najavio je i transformaciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji se ubuduće neće baviti samo nezaposlenima, nego i zaposlenima odnosno njihovim cjeloživotnim obrazovanjem.
Pavić je izvijestio da je pojačan interes umirovljenika za zapošljavanjem na pola radnog vremena, a tu mjeru trenutno koristi gotovo 10.000 ljudi, što je dvostruko više nego prije nekoliko mjeseci. Podsjetio je da je to omogućeno mirovinskom reformom kojoj je Vlada željela osigurati veće mirovine, pravedniji sustav i ojačati drugi mirovinski stup.
Kvote za uvoz radnika iz drugih zemalja nazvao je vatrogasnom mjerom te najavio kako će vjerojatno krajem godine biti donešen novi zakon o zapošljavanju stranaca.
Devet mjera aktivne politike zapošljavanja
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar rekao je da Zavod sada posreduje pri zapošljavanju tražitelja zaposlenja, a poslodavcima omogućuje pronalazak odgovarajuće radne snage.
"Danas smo na razini 148 tisuća nezaposlenih. Nama je cilj aktivirati domaću radnu snagu, što radimo kroz devet mjera aktivne politike zapošljavanja. Trenutačno je danas oko 26 tisuća osoba po svim mjerama, a samo je od prvog mjeseca 2019. uključeno osam tisuća osoba. Uz te aktivnosti, provodimo i aktivnosti posredovanja poslodavaca i nezaposlenih osoba", rekao je Lončar.
Kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, Lončar kaže kako je s jedne strane cilj aktivirati domaću radnu snagu, no, dodao je, zbog nedostatka domaćih radnika ne smije se ugroziti gospodarski rast i aktivnosti vezane za investicijske cikluse koji poduzimaju poslodavci.
"U tu svrhu 'pomoćni je alat' otvaranje radnih dozvola i otvaranje tržišta radne snage strancima, za što je Vlada osigurala oko 62 tisuće radnih dozvola, koje su u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova", rekao je Lončar.
Zaključio je da HZZ aktivno sudjeluje u tom procesu kako bi zadovoljili potrebe poslodavaca i kako bi sustav bio brži i fleksibilniji.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti |
Marko Pavić
