Kinezi će obići brodogradilišta, proračun 2018. u suficitu unatoč isplati jamstava

U početku razgovora, premijer Plenković kazao je kako ima novu i ekskluzivnu vijest po pitanju brodogradnje. 
 

„Upravo su nam javili naši kineski prijatelji da će predsjednik uprave China Shipbuilding Industry Corporationa, čovjek kojeg je kontaktirao premijer Li prigodom svog boravka u Hrvatskoj prošloga tjedna, slijedom naših razgovora koje smo imali na tu temu, doći u Hrvatsku  zajedno s najvišim izaslanstvom u razdoblju između 25. travnja i 10. svibnja te će posjetiti i Pulu i Rijeku i vidjeti što se može učiniti na eventualnom njihovom angažmanu ili suradnji“, najavio je premijer Plenković.
 

Naglasio je da je Vlada učinila sve kako bi zainteresirala kineske partnere te da ga stoga ne iznenađuje ovako brza odluka da dođu u Hrvatsku. 
 

„Kina je najveći i naručitelj i graditelj brodova na svjetskom tržištu. U Kini se trenutno gradi 40 posto svih brodova na svijetu, a njihove kompanije naručuju 45 posto“, dodao je.
 

Govoreći o rezultatima sastanka s kineskim premijeromtijekom njegovoga službenoga posjeta Hrvatskoj prošloga tjedna, Plenković najvažnijim smatra upravo interes Kine za hrvatsku  brodogradnju. 
 

Kina+17 dio snažnijeg međunarodnog pozicioniranja Hrvatske 
 

Što se tiče sastanka na vrhu Kine i zemalja srednje i istočne Europe, na kojem su u Dubrovniku sudjelovali premijeri svih zemalja te inicijative, osim latvijskoga koji je bio spriječen zbog rasprave o povjerenju vladi, premijer Plenković kazao je kako se radilo o velikom vanjskopolitičkom događaju za Hrvatsku. 
 

„To smo domaćinstvo dobili ne nekakvim unaprijed definiranim redoslijedom, nego našim angažmanom i razgovorima s kineskim premijerom i drugim dužnosnicima. S aspekta bilateralnog posjeta, ono što sam čuo od samoga premijera Lija, on je bio oduševljen Hrvatskom i sadržajnim posjetom“, istaknuo je Plenković. 
 

Dodao je da je na Poslovnom forumu u Dubrovniku sudjelovalo preko tisuću ljudi iz Kine i srednje i istočne Europe.
 

„Predstavili smo Hrvatsku budućnosti, Hrvatsku inovacija, Hrvatsku digitalnoga društva, mlade ljude koji vide kako se boriti u vrijeme četvrte industrijske revolucije s pritiscima globalnoga tržišta“, rekao je. 
 

Što se tiče niza potpisanih sporazuma, otvorili smo novu stranicu odnosa s Kinom. Želimo iskoristiti tu priliku za bolje pozicioniranje naših gospodarstvenika u Kini, rekao je Plenković i dodao kako je to dio hrvatskog snažnog međunarodnog pozicioniranja.
 

U tom je kontekstu podsjetio da je iza Hrvatske predsjedanje Vijećem Europe i Srednjoeuropskom inicijativom, i organizacija summita Kina+17, dok je potpredsjednica hrvatske Vlade Pejćinović Burić u najužem krugu za izbor za glavnu tajnicu Vijeća Europe, a slijedi i predsjedanje Europskom unijom te Kongres Europske pučke stranke s preko 2000 sudionika u studenom ove godine. 
 

Proračun u suficitu 756 milijuna kuna
 

Predsjednik Vlade naglasio je da će, prema inicijalnim informacijama od Eurostata i prema hrvatskim podacima, unatoč plaćenih 2,5 milijardi kuna u 2018. za jamstva za brodogradilišta Uljanik i 3. maj, hrvatski proračun ponovno biti u suficitu oko 756 milijuna kuna. 
 

„Da nije bilo tih isplata, taj suficit bi bio veći u 2018. nego što je bio u 2017. Politika zdravog, pametnog vođenja javnih financija i naša fiskalna konsolidacija daje rezultate. To nam je omogućilo da Europska komisija prije nekoliko tjedana kaže – izašli ste iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, sada ste u društvu s Njemačkom, Francuskom, zemljama tog karaktera ekonomije. Dakle, i tu smo napravili iskorak. Prije dvije godine izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a Standard & Poor's vratio je Hrvatskoj investicijski kreditni rejting. To su sve važni iskoraci“, poručio je premijer Plenković.
 

Nacionalni program reformi motor provedbe programa Vlade 
 

Govoreći o Nacionalnom programu reformi za 2019., koji će Vlada donijeti na sutrašnjoj sjednici, rekao je da se radi o dokumentu koji je cjelovit i ima tri ključna cilja - bolje poslovno okruženje, povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada i jačanje konsolidacije javnih financija. 
 

Dodao je da se radi o 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti. 
 

„Sve strukturne reforme su u tom dokumentu, želimo da on bude motor provedbe programa Vlade, ispunjavanja onoga što smo preuzeli u kontekstu europskog semestra, dakle zajedničkog ekonomskog upravljanja Europom“, rekao je premijer.
 

Ujedno, dodao je, na sjednicu Vlade ide i Program konvergencije, koji je dio Vladine ekonomske politike, te naglasio da će Vlada nastaviti sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u. 
 

„Sada smo na 74,6%, nakon 85% u 2015. I idemo prema 62% u 2022., što je jedan od naših ciljeva u ispunjavanju  strategije uvođenja eura. Procjena rasta je 2,5% - zdravi rast na temelju vrlo zdravog vođenja javnih financija i ekonomske politike“, rekao je.
 

Dodao je da je to još jedan vrlo jasan pokazatelj da trokut – fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i privlačenje investicija – daje rezultate. 
 

Reforma mirovinskog sustava
 

Govoreći o ključnim reformama u prošloj godini, premijer Plenković rekao je da je reforma mirovinskog sustava ostvarila temeljne ciljeve - da će mirovine biti više, dok je već u mandatu ove Vlade porast mirovina bio 7,5%. 
 

„Osobno sam inzistirao u razgovorima s ministrom Pavićem, kada smo radili mirovinsku reformu, da nema diskriminacije među umirovljenicima, koji su otprilike radili isti posao u isto vrijeme. I, ono što je najvažnije, smanjujemo izdvajanja iz doprinosa i poreza za mirovinski sustav u godinama koje su pred nama“, rekao je Plenković. 
 

Ponovio je da dobna granica od 67 godina za odlazak u mirovinu nije plod rada ove mirovinske reforme nego je ostavština SDP-ove vlade.
 

Građani i gospodarstvo rasterećeni za 8,5 milijardi kuna nameta
 

Državni inspektorat, kazao je premijer, ogromna je reforma koja ide u prilog boljem tretmanu onih koji su predmet nadzora. 
 

„Objedinjavanjem svih inspekcija koje su sada u Državnom inspektoratu učinili smo veliki iskorak koji će se pokazati vrlo korisnim“, poručio je i dodao da je tranzicija prošla vrlo glatko bez ijednog sitnog problema. 
 

Što se tiče trećeg vala porezne reforme i reforme smanjivanja administrativnih barijera, kazao je da je Vlada u dvije i pol godine ukupno rasteretila i građane i gospodarstvo za 8,5 milijardi  kuna. 
 

„Bilo je napretka i u reformi obrazovanja, dogovorili smo sve kurikulume, nastavlja se i reforma zdravstvenog sustava, reforma pravosuđa, daljnja decentralizacija, reforma državne uprave i spajanje državne uprave sa županijama“, dodao je premijer Plenković.
 

Predsjednik Vlade na kraju razgovora najavio je da će sutra na sjednici Vlade biti usvojen zaključak kojim će se Francuskoj ponuditi iskustvo hrvatskih restauratora i konzervatora u obnovi katedrale Notre-Dame, simbola kršćanstva, Francuske i Europe.
 

„Hrvatska je, nažalost, za vrijeme Domovinskoga rata pretrpjela enormne ratne štete. U tim je štetama bio veliki broj sakralnih objekata, preko 360 crkava je potpuno uništeno, a oko 1500 ih je oštećeno. Naši restauratori i konzervatori sigurno mogu svojim iskustvom i stručnim znanjem pomoći obnovi katedrale Notre-Dame“, poručio je predsjednik Vlade.