Nacionalni program reformi - kontinuitet Vladine politike fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i investicija

Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.

U ime Vlade još je jednom izrazio solidarnost s francuskim narodom povodom velikoga požara koji je učinio ogromnu štetu na katedrali Notre-Dame u Parizu te kazao kako ponudom hrvatske ekspertize u obnovi katedrale, koja je simbol Francuske, Europe i kršćanstva u zapadnoj Europi, Hrvatska šalje snažnu poruku prijateljstva i solidarnosti Francuskoj.

"Iskoristit ćemo ekspertizu koju smo nažalost imali stjecajem okolnosti, a to je zbog velikih materijalnih šteta koje su tijekom Domovinskog rata pogodile brojne spomenike kulture i mnoge sakralne objekte, pri čemu su naši konzervatori i restauratori stekli neprocjenjivo iskustvo obnove, naročito crkava", rekao je Plenković. 

Izrazio je i sućut njemačkoj kancelarki Angeli Merkel povodom nesreće u Portugalu u kojoj je poginulo 28 njemačkih turista.

Ulaganje u zdravstveni sustav

Od ostalih aktualnih tema izdvojio je posjet Hrvatskoj Kostajnici gdje su obnovljene kuće koje su stradale prije 13 mjeseci u klizištima.

„Našim angažmanom nove kuće su date u vlasništvo ljudima koji su praktički u nekoliko minuta ostali bez svega“, rekao je premijer i zahvalio svima koji su sudjelovali u rješavanju tog velikog problema.

Osvrnuo se i na, kako je rekao, važan sporazum koji je potpisan u ponedjeljak, o studiji za projekt nacionalne dječje bolnice.

„Želimo napraviti projekt koji će dugoročno riješiti pitanje dječje bolnice u Hrvatskoj. Tim bismo projektom osigurali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i objedinili i pojačali sve moguće pedijatrijske kapacitete aktualnih zagrebačkih bolnica“, rekao je premijer i naglasio da je to prvi korak prema
uspostavljanju nacionalne sveučilišne bolnice.

Poručio je da Vlada nastavlja s ulaganjem u zdravstveni sustav istaknuvši da je dosad u različite bolnice uloženo već dvije milijarde kuna, od čega je 1,7 milijardi iz sredstava europskih fondova.

U tri mjeseca novih 1,23 milijarde kuna za 5 slavonskih županija

Izdvojio je i 8. sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji je održan ovoga tjedna u Novoj Gradiški, kazavši kako je od prethodnoga sastanka u Pakracu konstatiran napredak.

„Od tada smo, dakle u nešto malo više od 3 mjeseca, dogovorili dodatnih 1,23 milijarde kuna projekata. Od ukupne omotnice za Slavoniju, a to je 18,5 milijardi kuna, za sada je ugovoreno 9,7 milijardi kuna“, istaknuo je.

Dodao je da je ova Vlada Projektom Slavonija, Baranja i Srijem kontinuirano pruža ruku tom dijelu Hrvatske i naglasio da su svi župani i saborski zastupnici te ostali članovi Savjeta jako zadovoljni načinom provedbe.

Izrazio je zadovoljstvo što Vladu u tom procesu prati i Svjetska banka s preciznom i detaljnom dijagnozom što se još može učiniti kako bi se bolje fokusirali napori i postigli bolji efekti svih projekata koji se odnose na Slavoniju.

U Novoj Gradiški potpisano je i 18 ugovora vrijednih 422 milijuna kuna, a idući sastanak bit će u Orahovici, za otprilike 3 mjeseca.

Kineska brodograđevna kompanija u Uljaniku i 3. maju 

Govoreći o situaciji u brodogradilištima Uljanik i 3. maj, kazao je da je nakon posjeta kineskog premijera dogovoreno da će u Hrvatsku početkom svibnja doći predsjednik Uprave najveće brodograđevne kompanije China Shipbuilding Industry Corporation.

Nakon sastanka vidjet će se kakvi su njihovi dojmovi i što eventualno mogu učiniti u vezi brodogradilišta, dodao je premijer Plenković.

„Ono što je bitno je da smo na temelju političkih razgovora s premijerom Lijem došli vrlo brzo u fazu da će oni posjetiti Hrvatsku“, kazao je.

Najvažnijim točkama današnje sjednice Vlade izdvojio je Nacionalni program reformi i Program konvergencije.

Istaknuo je da Nacionalni program reformi predstavlja kontinuitet Vladine politike koja se sastoji od fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi i privlačenja investicija.

Podsjetio je da je Hrvatska 2017. izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a prije otprilike mjesec i pol dana izašla je iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Potom je agencija Standard&Poor's Hrvatskoj vratila investicijski kreditni rejting.

Proračun 2018. u suficitu, unatoč jamstvima za brodogradilišta

Nacionalni program reformi dijeli se na tri cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija – koji će se ostvariti kroz 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti, rekao je predsjednik Vlade.

Tih 10 reformskih područja su unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.

Govoreći o Programu konvergencije za razdoblje od 2019. do 2022. godine, predsjednik Vlade je naglasio kako on pokazuje da Vlada prepoznaje široke gospodarske trendove i ozračje u svijetu, radi razumne projekcije, a politika joj se temelji na zdravom rastu. Dodao je da Vlada troši onoliko koliko ima i trudi se, kada to može, uštedjeti.

Podsjetio je da je ova Vlada bila prva nakon 1998. koja je ostvarili visoki proračunski višak u 2017. od 2,9 milijardi kuna.

Preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. godini višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta.

Premijer Plenković očekuje i daljnje smanjenje udjela duga opće države u BDP-u na 74,6 posto, a 2022. godine trebao bi biti 62 posto.

Istaknuo je kako bi gospodarski rast u 2019. trebao biti 2,5 posto. 

"To je zdravi rast i nije temeljen na zaduženju i povećanju duga, nego obrnuto - manje zaduženja i duga, a zdravi i kontinuirani rast", poručio je.