Prema izvještaju Eurostata i u 2018. ostvaren je proračunski višak u iznosu od 758 mil. kuna, unatoč isplati državnih jamstava za brodogradilišta, dok je u 2015. proračunski manjak iznosio 10,8 mlrd. kuna.
Hrvatska uz 12 zemalja Europske unije sa suficitom u proračunu u 2018.
Prema prvoj procjeni Eurostata, Hrvatska je, uz još 12 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu.
U 2018. godini, Hrvatska je ostvarila višak u proračunu opće države od 0,2 posto BDP-a. U godini ranije višak je, prema revidiranim Eurostatovim podacima, iznosio 0,8 posto BDP-a.
Skupinu zemalja sa suficitom čine još i Austrija s 0,1 posto, Danska s 0,5 posto, Litva i Slovenija sa po 0,7 posto, Češka i Švedska sa po 0,9 posto, Grčka s 1,1 posto, Nizozemska s 1,5 posto, Njemačka s 1,7 posto te Bugarska i Malta, sa po dva posto, te Luksemburg sa najviših 2,4 posto.
Daljnji pad udjela javnog duga u EU i Hrvatskoj
Hrvatska je u 2018. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini 74,6 posto. U 2017. iznosio je prema revidiranim podacima 77,8 posto.
Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2018. skliznuo na 80 posto BDP-a, s revidiranih 81,7 posto u godini ranije.
U eurozoni smanjen je za dva postotna boda u odnosu na revidirani podatak za 2017. godinu i iznosio je 85,1 posto.
Izvješće DZS: Višak proračuna konsolidirane opće države iznosio je lani 758 milijuna kuna
Hrvatska je u 2018. godini zabilježila višak proračuna konsolidirane opće države i lani je on iznosio 758 milijuna kuna, ili 0,2 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 284,7 milijardi kuna, što je 74,6 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Ti podaci službene statistike, koji se odnose na razdoblje od 2015. do 2018. godine, pokazuju da Hrvatska drugu godinu za redom bilježi suficit konsolidirane opće države te da se udio duga opće države u BDP-u nastavlja smanjivati.
DZS dva puta godišnje (travanjsko i listopadsko izvješće) podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće o proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države, prema metodologiji Europskoga sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.
Suficit je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova
U godinama ranije Hrvatska je bilježila deficit, koji je u 2016. iznosio 3,4 milijarde kuna, ili 1 posto BDP-a, dok je 2015. manjak bio na razini 10,8 milijardi kuna, ili 3,2 posto BDP-a.
"Veliki utjecaj na iznos suficita u 2018. imao je ponovni pad proračunskog salda državnoga proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 2,29 milijardi kuna na 191 milijun kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova", ističu iz DZS-a.
Kako nadalje navode, najveći utjecaj na generiranje suficita u 2018. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda.
U 2018. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 76,8 milijardi kuna, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. godinu.
Rast investicija, smanjenje kamatnih rashoda
Osim toga, utjecaj na generiranje suficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda, koji su u prošloj godini iznosili 8,88 milijardi kuna, što je za 9,1 posto manje nego u 2017. godini. Time je nastavljeno smanjenje kamatnih rashoda, a podatci DZS-a pokazuju da su oni 2015. godine iznosili 11,81 milijardu kuna, godinu kasnije 10,83 milijardi kuna, 2017. su pali na 9,77, a lani na 8,88 milijardi kuna.
Statističari ističu da je u 2018. godini zabilježen rast investicija - iznosile su 13,21 milijardu kuna, što je za 33,8 posto više nego u 2017. godini.
No, lani su zabilježena i plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 2,53 milijardi kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.
Po podacima DZS-a, u 2018. godini primarni suficit opće države iznosio je 9,64 milijarde kuna, ili 2,5 posto BDP-a, što je za 23,9 posto manje nego u 2017. godini.
Iz DZS-a napominju i kako je u najnovijoj travanjskoj notifikaciji, u usporedbi s onom iz listopada prošle godine, deficit države za razdoblje od 2015. do 2017. minimalno revidiran, najvećim dijelom zbog uključivanja novih jedinica te ostalih metodoloških izmjena. Osim toga, u obuhvat opće države u travnju 2019., u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su brojna javna poduzeća koja su pala test tržišnosti u dvije uzastopne godine kao i poduzeća koja su na temelju kvalitativnih kriterija uključena u sektor države. To, između ostalog, uključuje i sve turističke zajednice, objašnjavaju.
Javni dug smanjen sa 77,8 posto na 74,6 posto BDP-a
Po podacima DZS-a, konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio je 284,7 milijardi kuna, ili 74,6 posto BDP-a, dok je u 2017. iznosio 284,3 milijarde kuna, odnosno 77,8 posto BDP-a. U 2016. dug je iznosio 282,8 milijardi kuna, ili 80,5 posto BDP-a, dok je u 2015. iznosio 284,4 milijarde kuna, odnosno 83,7 posto BDP-a.
"Bez obzira na porast razine, udio duga konsolidirane opće države u BDP-u i dalje kontinuirano pada u posljednje četiri godine, tako da je u 2018. pao za 3,2 postotna boda BDP-a u odnosu na 2017., tj. iznosi 74,6 posto BDP-a. U nominalnim iznosima dug bilježi blagi porast u odnosu na 2017. (379 milijuna kuna ili 0,1 posto). Uzrok tome je što je porast neto zaduženja (2,7 milijardi kuna) gotovo poništen negativnim tečajnim razlikama (minus 2,3 milijarde kuna)", objašnjavaju iz DZS-a.
Iz DZS-a napominju i kako je razina duga konsolidirane opće države na kraju 2016. i 2017. porasla za oko milijardu kuna u odnosu na podatke objavljene u notifikaciji iz listopada prošle godine, što objašnjavaju daljnjim usklađivanjem obuhvata sektora opće države metodologijom ESA 2010.
Izvor: HINA/Vlada
Pisane vijesti
