Hrvatski sabor je zasjedanje započeo Aktualnim prijepodnevom na kojem su predsjednik Vlade Andrej Plenković te ministrice i ministri odgovarali na pitanja saborskih zastupnika. Ukupno je postavljeno 37 pitanja.
Na pitanje zastupnika Ivana Lovrinovića o potpisivanju aneksa ugovora o koncesijama nad poljoprivrednim zemljištem društava u sastavu bivšeg Agrokora i zašto oni nisu potpisani, predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da ono što treba sada uraditi kod potpisivanja aneksa ugovora o koncesijama jest tehnička provedba nagodbe.
"Za razliku od Vas i ove skupine politikanata, mi smo prije dvije godine imali hrabrosti donijeti zakon koji je osigurao opstanak kompanije, osigurao radna mjesta svim zaposlenicima, osigurao 100-postotne isplate svim OPG-ovima te opstanak svih hrvatskih dobavljača tadašnjeg Agrokora", kazao je Plenković.
Podsjetio je da je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku dobio svoju potvrdu odlukama Ustavnog suda i uvršten je u aneks uredbe o insolvencijskim zakonima država članica Europske unije
"Nagodba je provedena, izglasana sukladno hrvatskim propisima, potvrdio ju je i Visoki trgovački sud te je implementirana", kazao je.
Rezultati Konzuma - izvanredni
Naglasio je pritom da su rezultati Konzuma za ovaj Uskrs bili izvanredni.
"A sve se to ne bi dogodilo da smo se vodili politikantskim nastupima, kao što je ovaj Vaš", rekao je.
Izdvojio je da su osigurani interesi hrvatskog gospodarstva.
"Pitajte OPG-ovce, pitajte dobavljače jesu li zadovoljni, je li se plaćanja rade na vrijeme te je li to imalo transformativni učinak na procese u gospodarstvu i način poslovanja. To je pravo pitanje", poručio je.
6.500 policajaca svaki dan štiti granicu
Odgovarajući na pitanje zastupnice Brune Esih o tome što hrvatska politika čini vezano za smanjenje migracijskog pritiska na hrvatsku granicu, Plenković je naglasio da je hrvatska politika jasna, poručivši kako je svakog dana angažirano 6.500 policajaca na granici da sprječavaju nezakonite migracije.
,,O tome imate redovita izvješća i ministar unutarnjih poslova o tome izvješćuje javnost. Kada je riječ o našim pripremama za članstvo u Schengenskom prostoru, jednoj od dvije tješnje integracije kojima stremimo, druga je ona o kojoj ste Vi zadnji put govorili u vanjskopolitičkom pogledu Vaših novih interesa, a to je članstvo u europodručju, oba ta procesa Vlada vodi i ostvarit će i jedan i drugi", kazao je.
Istaknuo se da se politika prema migracijama, pa i prema Bosni i Hercegovini, temelji na međusobnoj suradnji država i policija.
"Ona je dnevna, kontinuirana, intenzivna i ostvaruje temeljne rezultate - sprječavanje nezakonitih migracija", dodao je.
Plenković je napomenuo da je činjenica da se istočno-mediteranskom i tzv. zapadno-balkanskom rutom sve više ilegalnih migranata kanalizira prema BiH.
"Hrvatska drži do toga da ispunjava sve kriterije za članstvo u Schengenu, apsorbira enormna sredstva za jačanje naših sposobnosti – bilo da je riječ o tehničkim sposobnostima ili boljem funkcioniranju u okviru zajedničkih europskih napora za kontrolu nezakonitih migracija", rekao je, pojasnivši da tome svjedoči činjenica da je u cijelosti iskorištena omotnica od 120 milijuna eura.
Istaknuo je i da je jedan od zrakoplova u okviru Frontexa stalno u Zadru, nadlijeće cijelo područje jugoistoka Europe te tako prati kretanja nelegalnih migracija.
"Naša policija ima jako dobar uvid gdje, kada i kako reagirati da bi se štitio naš teritorij. Na tome ćemo ustrajati, pokazujemo jako dobre rezultate. Uz poštivanje naših propisa, europske stečevine, međunarodnih konvencija i vodeći računa o humanosti", poručio je.
Najvažniji projekt hrvatskog zdravstva
Ministar zdravstva Milan Kujundžić je odgovarajući na pitanje zastupnika Ivana Ćelića o projektu izgradnje dječje i nacionalne sveučilišne bolnice istaknuo da je to najvažniji projekt hrvatskog zdravstva, a njegova izgradnja trebala bi započeti u roku od dvije godine.
"Studijom izvodljivosti i opravdanosti zdravstvenog sadržaja obuhvaćeni su svi aspekti i cilj je da se što prije izgrade. Izgradnja nacionalne dječje bolnice dat će ogroman doprinos pedijatriji", rekao je.
Podsjetio je i kako je Vlada osigurala 100 milijuna eura za izgradnji bolnice u Puli koja je pred dovršetkom, u Rijeci čija će izgradnja uskoro započeti, kao i u Osijeku i Splitu.
"Osigurali smo okvir za povlačenje sredstava EU fondova i vjerujem da ćemo postići kvalitetu zdravstvene usluge u bolnicama i domovima zdravlja diljem Hrvatske", rekao je ministar Kujundžić.
Posvećenost borbi protiv nasilja u obitelji
Zastupnica Sunčana Glavak pitala je ministricu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadu Murganić što je na razini Vlade u protekle dvije godine učinjeno kako bi se smanjio broj slučajeva nasilja u obitelji.
Ministrica Murganić naglasila je da se upravo ova Vlada u skladu sa svojim Programom posvetila zaštiti od nasilja i prevenciji od nasilja.
"Na nacionalni Dan borbe protiv nasilja nad ženama, Vlada je 2017. usvojila Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2017. – 2022. To je četvrta strategija, no posebno je ističemo jer je u svojim odredbama i smjernicama usklađena s Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji", kazala je i dodala da je tako predstavila suvremeniji i jači zakonodavni međunarodni okvir.
Podsjetila je da je 2018. potpisan sporazum za osnivanje nacionalnog tima, kao i županijskih timova s ciljem boljeg međuresornog praćenja programa i aktivnosti vezanih za ovu tematiku.
Hrvatska - neto primatelj europskih sredstava
Na pitanje zastupnice Marijane Balić o postotku iskorištenosti europskih sredstava, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac odgovorila je da je u ovoj financijskoj perspektivi mnogo učinjeno, o čemu govori i ugovorenost Europskih fondova.
"Do sada smo na raspolaganje stavili, kada govorimo o ovoj financijskoj perspektivi, od 10,7 milijardi eura, preko 85 posto kroz natječaj. Što znači da je preko 9 milijardi eura već vani u natječajima", istaknula je.
Izdvojila je da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju do danas 14,4 milijarde kuna u plusu.
"To znači da smo neto primatelj europskih sredstava", dodala je.
Prilika za hrvatske izvoznike
Zastupnik Krešo Beljak upitao je premijera Plenkovića o budućem izvozu mlijeka u Kinu, dodavši „vjeruje li u to“ te ustvrdivši da je „hrvatsko mljekarstvo uništeno do temelja“.
„Pretpostavljam da je i Vama drago da je država napravila okvir temeljem kojeg našeg izvoznici mogu izvoziti svoje proizvode u Kinu. Znate li kolika je trgovinska razmjena između Kine i Hrvatske? Ona iznosi milijardu eura. Hrvatska u tome ima deficit, kao i što većina svjetskih zemalja ima deficit u trgovinskoj razmjeni s Kinom. Svi sporazumi koje smo potpisali imaju cilj smanjiti taj disbalans u trgovini. Jedan od aspekata je i ovaj memorandum koji je potpisao potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić“, kazao je Plenković.
Naglasio je da hrvatski proizvođači mlijeka mogu iskoristiti tu prigodu.
„Savjetovao bih Vam da ponekad razgovarate s našim izvoznicima pa da vidite kolike su imali koristi od članstva u Europskoj uniji i kako koriste bilateralne ugovore koje država sklapa upravo za njih kako bi izlazili na druga tržišta“, rekao je.
Istaknuo je da mnogi HSS-ovci na lokalnim razinama podržavaju rad Vlade i zadovoljni su s onim što radi Ministarstvo poljoprivrede.
„Zadovoljni su s ukupnim postignućima, nemaju problem ako se ostvari suficit, ako se Hrvatska vrati na razinu investicijskog kreditnog rejtinga, nakon što je kreditni rejting dva puta padao u vrijeme Vlade SDP-a te ako svi pokazatelji u ekonomskom smislu idu dobro“, dodao je.
Javnosti jasno tko je brodogradilišta u Puli i Rijeci doveo u ovakvu situaciju
Zastupnik Peđa Grbin upitao je ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata "ima li Vlada plan za rješavanje situacije u brodogradilištima Uljanik i 3. maj".
„Uoči sjednice Vlade 13. rujna 2018. u Puli, Vi ste zazivali moju kaznenu odgovornost zbog jedne vrlo interesantne činjenice – Vlada je tada našla potpuno legalni mehanizam isplate plaća za 7. i 8. mjesec. S obzirom da ste tada tvrdili da isplatom plaća radnicima pogodujemo vjerovnicima, mi smo Vam odgovorili da smo predmetne plaće isplatili zakonski uredno“, podsjetio je ministar Horvat.
Poručio je da je hrvatskoj javnosti jasno tko je brodogradilišta u Puli i Rijeci doveo u ovakvu situaciju te čije su menadžerske i poslovne odluke producirale plaćanje do sada 3,2 milijarde jamstava hrvatskih poreznih obveznika.
„Želimo u ovom trenutku spasiti 124 milijuna eura državnog jamstva za avanse i kredite, dignute za izgradnju i završetak broda, svjesni činjenice da se novac utrošio, a predmetni brod nije završen i isporučen“, kazao je, dodavši da se s vlasnikom broda pregovara.
Naglasio je pritom da Vlada može osigurati sve pretpostavke da se brod, umjesto u Puli, završi u nekima od susjednih brodogradilišta.
„A da za državni proračun i porezne obveznike spasimo 124 milijuna eura izdanih jamstava, uključivo i predmetne kamate koje to opterećenje dižu do razine 130 milijuna eura“, ocijenio je.
Vlada u dvije i pol godine u zapošljavanje uložila 4,5 milijarde kuna
Zastupnica Sonja Čikotić rekla je kako je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova "raspisalo natječaj za 150 izvršitelja poslova tzv. časnika za vezu, uz naknadu od samo 100 kuna za troškove pokazne karte u javnom gradskom prijevozu".
Plenković je odgovorio kako je i on, kada je počeo raditi u Ministarstvu, imao naknadu 1 300 kuna uz znanje četiri jezika te da je obavljao i taj posao.
"Takva praksa je uobičajena i tako rade sve zemlje koje predsjedaju Vijećem Europske unije", kazao je i dodao da će predsjedanje biti jako dobro organizirano.
Podsjetio je da je Vlada u dvije i pol godine u mjere za zapošljavanje uložila 4,5 milijarde kuna.
"Nikada nijedna Vlada u povijesti Hrvatske nije toliko sredstava uložila za zapošljavanje. I to mladih, žena srednje dobi, teško zapošljivih u ruralnim sredinama i osoba s invaliditetom. Pogledajte koliko je pao postotak nezaposlenosti mladih u mandatu ove Vlade u odnosu na ranije", naglasio je.
Fiskalna decentralizacija - 2,1 milijardi kuna
Zastupnik Božo Petrov upitao je "do kada će hrvatski građani financirati nemar i nesposobnost 'lokalnih šerifa' s obzirom na stvorene dubioze u proračunima najvećih hrvatskih gradova".
Plenković je odgovorio da Vlada provodi funkcionalnu decentralizaciju te da je kroz fiskalnu decentralizaciju jedinicama lokalne i regionalne samouprave prepustila 2,1 milijardi kuna prihoda.
Pojasnio je da aktualni splitski gradonačelnik nema veze s izgubljenim sporom i da ga je naslijedio te da postoji mogućnost revizije presude ili nagodba.
"Pronašli smo rješenje za dugovanje 50 milijuna kuna grada Rijeke prema državi, a za grad Zagreb smo riješili financiranje izgradnje rekonstrukcije rotora na dobrobit svih građana", rekao je premijer.
Vezano uz decentralizaciju, istaknuo je da se radi na smanjenju nejednakosti među pojedinim hrvatskim krajevima, bez obzira tko u njima obnaša vlast.
Izvor: Vlada/Hina
Pisane vijesti
