Teme razgovora hrvatske šefice diplomacije s njezinim domaćinom Elmarom Mammadyarovim bile su aktualna globalna i regionalna pitanjima i suradnja u multilateralnim organizacijama, energetska sigurnost, Brexit i pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.
Veleposlanstvo Hrvatske u Azerbajdžanu, koje je svečano otvorila ministrica Pejčinović Burić, zasigurno će pridonijeti daljnjem jačanju sveobuhvatnih bilateralnih odnosa dviju država koji su dobri i prijateljski, rečeno je, piše MVEP.
Hrvatska podupire azerbajdžanske pregovore s Europskom unijom u svrhu skorog sklapanja sveobuhvatnog bilateralnog sporazuma o suradnji te o jačanju suradnje u sklopu Istočnog partnerstva.
Pejčinović Burić se susrela i s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Aliyevim te s predsjednikom vlade Novruzom Mammadovim, dodaje se u priopćenju.
Razgovarali su o jačanju gospodarske suradnje uoči održavanja drugog sastanka Zajedničkog povjerenstva za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Azerbajdžana u sklopu kojeg će se organizirati i poslovni forum.
S predsjednikom parlamenta Azerbajdžana Ogtayem Asadovim i voditeljem azerbajdžanskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Samadom Seyidovim također su razmotrene bilateralne i multilateralne teme od obostranog interesa, s posebnim naglaskom na daljnje jačanje parlamentarne suradnje.
Uvoz porastao za 62 posto
Pejčinović Burić je otvorila Azerbajdžansko–hrvatski gospodarski forum koji je u organizaciji HGK i AzPromo-a okupio više od 80 gospodarstvenika.
Tom prigodom otvorena je i izložba „Hrvatska – bljesak raznolikosti“ hrvatskih fotografa Maria Romulića i Dražena Stojčića.
Glavno bogatstvo Azerbajdžana leži u bogatim rezervama nafte, prirodnog plina i velikom poljoprivrednom potencijalu na koji pozitivan utjecaj imaju povoljni klimatski uvjeti.
Na gospodarskom forumu sudjelovale su tvrtke Atir, Enigma Aviation Travel, GEO-TEO, IND-EKO, Končar, Podravka, Tehno Filter, Potestas, Telecor i Velox.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Azerbajdžana u 2018. iznosila je 407 milijuna dolara što je porast od 62 posto u odnosu na 2017. Izvoz je u 2018. iznosio 980 tisuća dolara, što je rast od 25 posto, dok je uvoz iznosio 406 milijuna dolara, što je rast od 62 posto.
Iako je riječ o velikom povećanju, robna razmjena je daleko ispod potencijala, smatra potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.
"Dosadašnji forumi pokazali su da postoji interes poduzetnika u jačanju suradnje u mnogim poljima, od kemijske industrije i energetike do poljoprivrede, IT sektora i infrastrukture,“ rekao je na gospodarskom forumu održanom u Bakuu u povodu otvorenja hrvatskog veleposlanstva.
S obzirom da se gospodarski razvoj Azerbajdžana može ponajviše pripisati velikom i rastućem izvozu nafte i plina u tome svoju priliku vidi hrvatska tvrtka IND-EKO. Njezini su izvozni aduti oprema za čišćenje spremnika nafte bez ulaska ljudi, zatim proizvodi za vodno-komunalnu infrastrukturu te znanje i tehnologija u sanaciji zagađenih područja i gospodarenju otpadom.
„Uspjeli smo povećati naš izvoz usluga i proizvoda za 50 posto unutar razdoblja od zadnje dvije godine. Želja nam je napraviti iskorak u kaspijskoj regiji, posebice kroz plasiranje našeg know-howa“, rekao je direktor i vlasnik tvrtke IND-EKO Ilija Šmitran.
Tvrtka Tehno filter bavi se projektiranjem, proizvodnjom i montažom sustava za aspiraciju prašine u raznim granama industrije, a iskorak na azerbajdžansko tržište dio je plana jačanja kapaciteta i prisutnosti na tržištima izvan EU.
„Krajem prošle godine završili smo prvi dio ciklusa investicija u novu halu i tehnologiju četvrte generacije u vrijednosti od milijun eura. Drugi ciklus planiramo dovršiti tijekom ove godine. Idući mjesec krećemo s izvozom u Kanadu i SAD, plan nam je i certificirati se za kinesko tržište. U Azerbajdžanu bismo primarno surađivali s projektantskim tvrtkama koje bi naše proizvode uključivale u izvedbena rješenja pogona i s proizvođačima strojeva za pogone,“ rekla je direktorica tvrtke Nataša Strišković.
Na gospodarskom forumu sudjelovala je i tvrtka Atir, koja se bavi proizvodnjom eksplozivnim tvari za civilnu i vojnu uporabu. Do sada su njihovi proizvodi bili prisutni na Bliskom Istoku i u Africi, a želja im je proširiti se na tržišta Azije i Europe. Stoga su u povećanje proizvodnje u protekle dvije godine uložili oko 5 milijuna kuna.
„Izvoz čini više od 70 posto naših prihoda. U Azerbajdžanu želimo surađivati sa specijaliziranim tvrtkama u obrambenoj industriji. Zainteresirani smo i za suradnju s azerbajdžanskim ministarstvom obrane ili za zajednički nastup na trećim tržištima,“ rekao je Bogomir Hren iz Atira.
Izvor: Hina