Proširenje Europske unije bit će jedan od prioriteta Hrvatske pa će ona pomagati kandidatima na njihovom putu prema članstvu, rekla je u srijedu hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić na ministarskom sastanku jadransko-jonske regije u Budvi
U tom crnogorskom gradu se u utorak i srijedu održao Forum Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR). Bruxelles od 2014. godine nastoji uspostaviti suradnju država članica i kandidata za članstvo u tom jugoistočnom dijelu Europe.
Na sastanku su prisustvovali dužnosnici Hrvatske, Slovenije, Italije i Grčke te dužnosnici Crne Gore, Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, Albanije i San Marina.
"Proširenje će biti jedan od prioriteta Hrvatske iduće godine“, rekla je Pejčinović Burić.
To je posljednji sastanak na ministarskoj razini ove regije prije nego Hrvatska u siječnju 2020. godine preuzme šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije.
"Smatramo da 70 milijuna stanovnika, koliko obuhvaća jadransko-jonska regija, kao i to što su ondje četiri države članice te ostale izvan nje, potencijal za suradnju“, kazala je ministrica novinarima.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, ovu je vrstu suradnje inicirala prije pet godina te se ona odvija unutar zajediničkih projekata u četiri tematske cjeline: 'plavog rasta' koji se odnosi na korištenje i zaštitu mora, prometnu i energetsku povezanost, pa zaštitu okoliša, te održivi turizam.
"Mi unutar ovog foruma sudjelujemo u održivom turizmu s obzirom na važnost turizma u Hrvatskoj. U tom području je važna regionalna suradnja“, rekla je Pejčinović Burić. Iz ministarstva turizma se nisu odazvali na novinarski poziv oko objašnjenja konkretnih stvari.
Forum je proširen na Sjevernu Makedoniju, koja je nakon promjena imena dobila zeleno svjetlo Grčke s kojom je imala spor, te San Marino.
"Put Sjeverne Makedonije prema europskim integracijama bit će olakšan pripremama unutar ove jadransko-jonske inicijative“, rekla je hrvatska ministrica.
"Današnji sastanak je zaokružio članstvo s deset država, definirao je nastavak rada na sva navedena četiri područja. Mi smo pak istaknuli prometno-energetsku povezivost, dakle jadransko-jonski plinovod i autocestu“, izjavila je.
Istaknula je važnost političke dimenzije foruma kao mjesta približavanja zemalja kandidata i potencijalnih kandidata Europskoj uniji.
"Kroz regionalnu suradnju se na vrlo konkretnim projektima i područjima zapravo radi na pripremi država koje još nisu članice da pristupe Europskoj uniji. To je za Hrvatsku važno. Ovaj sastanak na ministarskoj razini, na najvišoj razini, zadnji je takav sastanak prije hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a a mi smo već jasno odredili da je jedan od prioriteta i proširenje, odnosno suradnja i pomoć državama u našem okruženju pri pristupanju u EU“, kazala je Pejčinović Burić.
Sastanak na vrhu u Zagrebu o daljnjem proširenju
"U ovo vrijeme Hrvatska namjerava održati veliki summit, sastanak na vrhu u Zagrebu, na kojem želimo pokazati otvorenost Europske unije za daljnje proširenje koje nije samo korisno za države koje idu tim putem nego je važno i za prosperitet Europske unije“, dodala je.
Hrvatska je 2013. godine ušla u EU, te je posljednja država koja je pristupila bloku od 28 zemalja. Iz EU-a bi uskoro trebalo izaći Ujedinjeno Kraljevstvo čiji su stanovnici to zatražili na referendumu 2016. godine.
Pejčinović Burić je pak kandidatkinja za glavnu tajnicu Vijeća Europe, europske organizacije sa sjedištem u Strasbourgu koja ima 47 članica i koja promiče demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava.
"Predstoji još jedan intervju 23. svibnja kada će biti održan sastanak biroa parlamentarne skupštine u Parizu, dakle to je zadnji od razgovora koje ćemo nas dvoje kandidata imati s parlamentarnom skupštinim“, ustvrdila je. Nakon toga će 25.lipnja članovi parlamentarne skupštine tajnim glasovanjem odabrati kandidata.
"Na tom intervjuu, kao i na ranijima, razgovara se o našem programu, kako vidimo budućnost Vijeća Europe. Vijeće Europe je obilježilo 70 godina postojanja pa je bitno da se vidi relevantnost institucije kada je riječ o zaštiti ljudskih prava, vladavine prava i demokracije te da se riješi jedna politička institucionalna kriza u kojoj se našlo Vijeće Europe nesudjelovanjem Rusije u radu parlamentarne skupštine“, izjavila je.
Izvor: Hina
Pisane vijesti |
Marija Pejčinović Burić
