Otvorili smo temu potpora s europske razine mjerama demografske revitalizacije koje se poduzimaju u nekim članicama

Na neformalnom sastanku na vrhu Europskoga vijeća u Sibiu danas je usvojena sveobuhvatna Deklaracija o budućnosti EU-a kojom se upućuje politička poruka zajedništva država članica, a razgovaralo se i o područjima na koja se Europska unija treba usmjeriti u sljedećih pet godina.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je to strateški program koji se mora uskladiti s političkim prioritetima te biti praćen odgovarajućim financijskim linijama i proračunskim stavkama u sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi EU-a.
 
Nastavak konvergencije, jačanje sigurnosti, europski socijalni model i 4. industrijska revolucija glavne teme sastanka
 
"Dotaknuli smo se teme nastavka konvergencije, što jako važno za Hrvatsku i za druge zemlje srednje i istočne Europe", kazao je predsjednik Vlade, ističući kako je ta tema dobro prihvaćena među ostalim članicama EU.
 
"Imamo još nekoliko godina kako bismo se podigli na razinu razvoja onih koji su u ovom trenutku desetke godina dulje u Europskoj uniji od članica koje su to nedavno postale", objasnio je premijer Plenković.
 
Razgovaralo se i o pitanju jačanja sigurnosti, migracijama, rješenju Dublinskoga paketa dokumenata i jačanju schengenskoga sustava, koji su, rekao je predsjednik Vlade, objektivno doživjeli krizu nakon izbjegličko-migracijskoga problema 2015.-2016.
 
"Istaknuli smo da treba nastaviti europski socijalni model jer svi ističu da se u zemljama EU u tom pogledu živi najbolje. Imamo Europski stup socijalnih prava koji je usvojen prije dvije godine, koji je također dio kvalitete našega života i onoga što europski projekt danas jest", poručio je premijer Plenković.
 
Na sastanku su otvorena i pitanja budućnosti EU-a, s obzirom na 4. industriju revoluciju, digitalnu komunikaciju i digitalnu eru u kojoj živimo.
 
"Ključno je i dalje ulagati u obrazovanje, istraživanje, znanost i inovacije kako bismo bili konkurentni na globalnom tržištu i mogli parirati ostalim globalnim silama", naglasio je predsjednik Vlade.
 
Hrvatska mora nastaviti s trokutom odgovornih javnih financija, strukturnih reformi i privlačenja investicija

Govoreći o 20 temeljnih postignuća koje je predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, u kojima se vidi koliko je toga napravljeno u mandatu ove EK –  od Investicijskoga plana do kontinuiranog rasta, smanjenja nezaposlenosti mladih, ukupnog smanjivanja nezaposlenosti, rasta zaposlenosti – predsjednik Vlade podsjetio je da se sva pozitivna makroekonomska kretanja odražavaju i na druge zemlje.
 
"Hrvatska je u zadnje dvije i pol godine izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka te prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, vratila se na razinu investicijskog kreditnog rejringa i dva puta za redom ostvarila proračunski suficit", rekao je premijer Plenković i poručio da je to poticaj za nastavak s trokutom odgovornih javnih financija, strukturnih reformi i privlačenja investicija.
 
Predsjednik Vlade podsjetio je kako postoji nekoliko zemalja u EU koje imaju problem s prirodnim priraštajem, odnosno imaju negativan prirodni priraštaj, a Hrvatska se ubraja među njih.
 
"U ovom strateškom programu jedan dio odnosi se na zapošljavanje i socijalna prava, odnosno socijalne mjere, a u tom smo kontekstu sugerirali da se vodi računa o mogućim potporama s europske razine u procesu demografske revitalizacije kao komplementarnim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj razini", kazao je Plenković, istaknuvši kako je naišao na razumijevanje Estonije, Litve, Latvije i drugih zemalja srednje i istočne Europe.
 
"Mislim da ćemo polako stvarati jedan krug zemalja koji je na istom tragu", ocijenio je.
 
Schengen i europodručje ciljevi su tješnje integracije EU
 
Oko pitanja jačanja eura kao valute, koja je na neki način simbol Europe, predsjednik Vlade izrazio je mišljenje da ne postoji dilema kod aktualnih članica europodručja, kao ni kod Hrvatske koja je usvojila Strategiju za uvođenje eura.
 
"Euro ćemo uvoditi postupno, u sljedećih nekoliko godina. Smatramo da su to tješnje integracije – Schengen i europodručje – te da na tom tragu moramo činiti daljnje napore", zaključio je predsjednik Vlade.
 
Model Spitzenkandidata na europskim izborima
 
Na novinarsko pitanje o nezadovoljstvu nekih članica EU o praksi Spitzenkandidata, premijer Plenković podsjetio je da je ta novina uvedena na prošlim izborima za Europski parlament, kada je Spitzenkandidat EPP-a Juncker postao predsjednik Europske komisije. Potvrdio je da svi politički akteri nisu uvijek skloni primjenjivanju tog modela.
 
"Taj je model funkcionirao tada, a po njemu se vodi i ova kampanja za europske izbore. O tome što će biti nakon izbora, uvijek predstoji rasprava. To je vrlo sofisticirana vježba postizanja većine, a najčešće, ako se može, i konsenzusa. Rješenje ćemo naći, a sada smo usmjereni na kampanju", kazao je Plenković.


Pisane vijesti | Andrej Plenković