Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sudjelovala je na okruglom stolu "Hrvatska 2020: Izazovi predsjedanja Europskom unijom za međunarodno pozicioniranje".
"Bilo kakav veliki skup, ne samo politički, ako dolaze drugi ljudi u zemlju, prilika je da se prikažemo“, ustvrdila je ministrica.
"U malo više od šest mjeseci imat ćemo prigodu, doslovno svaki dan, nekad u Zagrebu, nekad u Bruxellesu, u različitim formatima komunicirati s puno ljudi", kazala je Pejčinović Burić na okruglom stolu koji je organiziran u zagrebačkom CineStaru u sklopu konferencije o brendiranju Hrvatske.
Kazala je kako program rada Vijeća EU-a uvelike ima zadan okvir, a u hrvatskom će predsjedanju dvije velike teme biti brexit i usvajanje sedmogodišnjeg financijskog okvira, odnosno europskog proračuna.
Bitno pitanje migracija i sigurnosti
Uz to će bitno biti pitanje migracija i sigurnosti, tj. reforme dablinskog sporazuma i šengenskog sustava, kaže Pejčinović Burić i dodaje da će Hrvatska nastojati preostali dio programa fokusirati na područja obrazovanja, turizma, zdravlja i demografske obnove.
Pejčinović je rekla kako će se većina toga i dalje zbivati u Bruxellesu, ali će se u Zagrebu održati trideset događaja najveće važnosti, što uključuje i sastanke ministara EU-a.
Uz to će biti organizirano oko 1400 ostalih događaja, poput velike konferencije civilnog društva s 1200 sudionika u Šibeniku.
Događaji na najvišoj razini, kaže Pejčinović, uglavnom će se održavati u Zagrebu. "Financijski, bilo kakav događaj najviše razine, koji ide izvan Zagreba, košta dvostruko", tvrdi ministrica.
Ministrica je ponovila ranije objavljene podatke da Hrvatska planira potrošiti između 60 i 70 milijuna eura za predsjedanje. Druge države u istu su svrhu trošile od 50 do 130 milijuna.
U pripremi, vlada se najviše koristila iskustvima estonskog i slovačkog predsjedanja.
Svaki trideseti turist u Europi posjeti Hrvatsku
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić kazao je kako svaki trideseti turist u Europi posjeti Hrvatsku, što je adut "koji Hrvatska svakako treba iskoristiti", ali i naglasio kako se Hrvatska ne smije oslanjati samo na turizam nego brendiranje širiti na znanost, kulturu i druga područja.
Profesorica na EFZG-u i voditeljica radne skupine predsjedničine skupine za razvoj hrvatskog identiteta i brenda Dubravka Sinčić Ćorić kazala je "kako moramo razviti brend koji se razlikuje od zemalja koje su hrvatski konkurenti i privlače slične investitore".
Dodala je kako su ekološka hrana, blizina mora i geografska raznolikost aspekti koji mogu dobro brendirati Hrvatsku.
"Ako Danci mogu promovirati svoj zagrljaj i koncept sreće, onda mi svakako za promociju imamo puno više", rekla je.
"U proteklih godinu i pol dana smo povećali vidljivost Hrvatske kao turističkog brenda", naglasio je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić i dodao da se stavlja naglasak na dio turističke ponude koja nije vezana za sunce i more, kao što su kultura, enogastronomija i UNESCO-va kulturna baština.
Ključno je kvalitetno gospodarstvo
Ivan Barbarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU ustvrdio je da je Hrvatska prije svega prepoznata kao turistička destinacija te da je potrebno raditi na predstavljanju hrvatske kao gospodarskog brenda.
"Gospodarstvo mora biti šlag na toj torti. Bez kvalitetnog gospodarstva dolazi u pitanje i sve ostalo", rekao je Barbarić.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti |
Marija Pejčinović Burić
