Preskoči na glavni sadržaj
Zatvori

Plenković: Ulazak u europodručje u interesu za gospodarstvo i međunarodni položaj Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uručio je danas certifikate polaznicima radionice na temu europodručja održanoj u Državnoj školi za javnu upravu. Radionica je održana u suradnji s njujorškim Sveučilištem Columbia, a u obzir su se uzela iskustva zemalja koje su pristupile europodručju.

Plenković: Ulazak u europodručje u interesu za gospodarstvo i međunarodni položaj Hrvatske
Zahvalivši profesorima koji su došli iz New Yorka te gostima, među kojima su bili stručnjaci za pitanja europodručja, bivši ministri financija Grčke i Slovačke te savjetnik češkoga premijera Pavela, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je početkom godine, u suradnji s Harvardom, već održana radionica posvećena reformi u zdravstvu.
 
Za ostvarivanje obaju suradnji bila je zadužena posebna savjetnica predsjednika Vlade za unaprjeđenje javnih politika Ivana Vukov, a radionice je financijski poduprla obitelj Lukšić.
 
"Ovo je inicijativa naše Vlade gdje želimo, u partnerstvu s najboljim sveučilištima na svijetu, jednom dijelu dužnosnika i službenika koji su na odgovornim dužnostima u ministarstvima i Hrvatskoj narodnoj banci, pružiti posebnu, specijaliziranu edukaciju koja će vam, kao nositeljima ključnih reformskih procesa i prioritetnih strateških zadaća Vlade, omogućiti da ih obavite na što bolji, profesionalniji i kvalitetniji način, koristeći pritom iskustva drugih država", kazao je premijer Plenković u svom obraćanju polaznicima.
 
Poručivši da će Vlada nastaviti ulagati u obrazovanje jer samo tako možemo biti inovativni, agilni, konkurentni i postizati političke ciljeve na najbolji mogući način, predsjednik Vlade istaknuo je da je tema pristupanja europodručju jedna od ključnih političkih, ekonomskih i financijskih tema za Hrvatsku u sljedećih pet godina.
 
"To je realan vremenski okvir u kojem ćemo pokušati ostvariti Strategiju za uvođenje eura kao službene valute, koju je Vlada donijela u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom u svibnju prošle godine", rekao je predsjednik Vlade.
 
Dodao je da se već više od godinu i pol dana na raznim skupovima i konferencijama nastoji senzibilizirati hrvatska javnost za stratešku temu dublje integracije u jedan od dva posebna kruga u kojima Hrvatska nije u ovom trenutku kao članica Europske unije - a to su europodručje i šengenski prostor.
 
,,Da bi Hrvatska bila uspješna članica Europske unije, ulazak u europodručje u njezinom je interesu i dobro je za gospodarstvo, financijski sustav i međunarodni položaj zemlje’’, ocijenio je Plenković.
 
Premijer je objasnio koliko je Hrvatska već integrirana u europodručje, posebice jer su najvažniji trgovinski partneri zemlje članice eurozone, a hrvatski građani već štede i izražavaju vrijednost u eurima. Tako njih 77 posto štedi u eurima ili u kunama s valutnom klauzulom u eurima, 54 posto kredita hrvatskoga stanovništva je u eurima, kao i 70 posto ukupnog prihoda od turizma. U području turizma 60 posto ukupnih noćenja i 66 posto potrošnje inozemnih turista dolazi iz europodručja, a 75 posto hrvatskoga inozemog i javnog duga, koji se smanjuju, također je u eurima.
 
"Naš plan temelji se na iskustvima drugih zemalja i postupnim koracima koje poduzimamo. U našem Ugovoru o pristupanju koji smo potpisali 2011. godine i potvrdili ga na referendumu u siječnju 2012., sadržana je naša ambiciju da postanemo dio europodručja", podsjetio je predsjednik Vlade.
 
"Pritom, u okviru naše Strategije, najprije želimo ostvariti korak prema Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) na čemu trenutno rade svi resori, a Nacionalno vijeće za uvođenje eura bavi se pripremama za ulazak u europodručje", podsjetio je Plenković, izrazivši očekivanje od svih resora da, u konzultacijama s Vladom, ministrom financija, guvernerom HNB-a, definiraju ostvarive reformske prioritete usklađene s Nacionalnim programom reformi te Programom konvergencije.
 
"Hrvatska po pitanju kriterija iz Maastrichta stoji jako dobro, a činjenica je i da smo zemlja koja dvostruko brže od drugih članica EU-a smanjuje javni dug. Sada smo na oko 74,6 posto, a naša ambicija je do 2022. godine doći do 62 posto. Ukoliko ostvarimo taj cilj, onda ćemo politikom snažne fiskalne konsolidacije i provođenja strukturnih reformi te daljnjim privlačenju investicija, ispunjavanjem kriterija koje smo sami sebi zadali u Programu Vlade i Nacionalnom programu reformi, doći u situaciju da ispunimo preduvjete za članstvo u eurozoni", naglasio je predsjednik Vlade.

Slične vijesti