Proizvođačima mandarina 20 milijuna kuna potpora >
Objavljeno: 23.05.2019.
Proizvođačima mandarina 20 milijuna kuna potpora
U Banskim dvorima održana je 158. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 15 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o Popisu poljoprivrede 2020., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, Godišnje izvješće o obrani za 2018. godinu, kao i Odluka o donošenju Programa potpore za proizvođače mandarina za 2019. godinu.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je obrazlažući Prijedlog zakona o Popisu poljoprivrede 2020. naglasio da je cilj dobivanje što preciznijih podataka o poljoprivredi i utvrđivanje njene važnosti za gospodarstvo. Popis je, dodao je, Ministarstvu poljoprivrede i Vladi bitan radi provedbe Zajedničke poljoprivredne politike te izrade svih drugih strateških dokumenata za novo financijsko razdoblje.
"Popis će se provesti na teritoriju Hrvatske od 1. do 30. lipnja 2020.", izvijestio je.
Popis će se provesti na poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju više od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine i/ili 0,5 stočnih jedinica ili manje od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine, ali najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda i/ili maslinika, bilo koju površinu rasadnika, površinu pod povrćem, sjemenskim usjevima, presadnicama cvijećem, ukrasnim biljem ili gljivama namijenjene za tržište i sve pčelinje zajednice.
"Neće se popisivati površine pod povrtnjacima za vlastite potrebe s manje od 100 m2. Podaci se prikupljaju neposredno od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poslovnih subjekata te administrativnih izvora podataka", kazao je potpredsjednik Vlade, dodavši da će u provedbu biti uključeno oko 3.000 sudionika za koje će se organizirati posebna poduka.
Unaprjeđenje zaštite od potencijalnih kibernetičkih ugroza
Prihvaćen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da je Hrvatska, kao vjerodostojna članica NATO-a, u okviru procesa obrambenog planiranja preuzela kao cilj sposobnosti kibernetičku obranu.
"Implementacija podrazumijeva razvoj niz sposobnosti vezanih za kibernetički prostor. Kako je potrebno dodatno unaprijediti sustav zaštite vojnih informacijskih sustava od potencijalnih kibernetičkih ugroza, u novom ustroju Hrvatske vojske je i Zapovjedništvo za kibernetički prostor", kazao je.
Podsjetio je da je upravo s ciljem podizanja svijesti o kibernetičkoj sigurnosti u ožujku ove godine provedena vježba koordinacije za sustav domovinske sigurnosti "Kibernetički štit 2019".
Potpredsjednik Vlade izvijestio je da se predloženim zakonom uređuje normativni okvir i pravila djelovanja u kibernetičkom prostoru za potrebe Ministarstva obrane i Hrvatske vojske.
Uređuje se način osnivanja međunarodnih vojnih zapovjedništava i drugih vojnih tijela sa zadaćom razvoja zajedničkih sposobnosti koje su države prihvatile i koje proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama.
Osnivanje centra za obuku helikopterskih posada u Zemuniku
Krstičević je izdvojio da važeće odredbe Zakona o obrani u odnosu na osnivanje tih tijela nisu detaljno propisane, te se predlaže to urediti ovim zakonom.
Naglasio je da će primjena ovih odredbi biti kod multinacionalnog specijalnog zrakoplovnog programa.
"Hrvatska je preuzela NATO cilj sposobnosti koji predstavlja razvoj zračne sastavnice specijalnih snaga. Država domaćin u kojoj bi se ustrojio centar za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaće je Republika Hrvatska, sa sjedištem u Zemuniku", rekao je, dodavši da je svrha centra obučiti
posade višenamjenskog helikoptera, kroz teoretsku i letačku obuku, za provedbu nekonvencionalnih zadaća zračnih snaga.
Krstičević je istaknuo da je ovo prvi put da se u Hrvatskoj formira jedno takvo zapovjedništvo u Zemuniku.
"Dobit ćemo dva nova helikoptera 'Crni jastreb' od SAD-a u vrijednosti od 350 milijuna kuna, upravo u potpori osnivanja tog središta. U daljnjoj viziji nam je namjera formirati centar izvrsnosti u Zemuniku", najavio je potpredsjednik Vlade.
Nastavak povećanja izdvajanja za obranu
Govoreći o Godišnjem izvješću o obrani za 2018. godinu, potpredsjednik Vlade Krstičević je napomenuo da od sutra počinje obilježavanje rođendana Hrvatske vojske.
"To je prilika da javnosti i narodu pokažemo što i kako radimo te kojim sposobnostima raspolažemo", poručio je.
U Godišnjem izvješću o obrani za 2018. godinu, koje se dostavlja Hrvatskome saboru, navodi se da sudjelovanjem u NATO, EU i UN operacijama i misijama Republika Hrvatska aktivno pridonosi međunarodnoj sigurnosti, a sudjeluje i u provedbi Stalne strukturirane suradnje Europske unije (PESCO), usmjerene na jačanje postojećih alata europske obrane te izgradnju obrambenih sposobnosti.
"Kao pobjednička vojska, stasala u Domovinskom ratu, iz naroda i uz narod, Hrvatska vojska je institucija koja uživa najveće povjerenje građana s kojima dijeli dobro i zlo, kojima stoji na pomoći. Domoljublje, požrtvovnost i profesionalizam koji izviru iz tradicija Hrvatske vojske temeljne su vrijednosti na kojima se gradi budućnost Hrvatske vojske i osigurava trajna sigurnost Hrvatske", kazao je Krstičević.
Izdvojio je da je zahvaljujući Vladi obrambeni proračun u 2018. godini nastavio s rastom započetim 2017. godine.
"Ispunjava se naša odgovornost kako prema nacionalnim sposobnostima, tako i prema međunarodnim obvezama", ocijenio je.
Modernizacija Hrvatske vojske
U tom je kontekstu izdvojio da se rastom obrambenog proračun olakšava planiranje i ubrzava razvoj ključnih sposobnosti, kroz modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske. Povećanjem izdvajanja za obranu nastavljena je provedba strateških projekata te stvorena pretpostavka za daljnje jačanje obrambenih sposobnosti Hrvatske vojske.
Naglasio je da se donošenjem Strateškog pregleda obrane, nakon što je usvojena Strategija nacionalne sigurnosti, daje sustavan okvir razvoju Hrvatske vojske.
"Hrvatska vojska brend je u međunarodnim misijama i operacijama, a naši pripadnici svakodnevno pridonose jačanju ugleda Domovine", kazao je.
Istaknuo je da su u sklopu NATO-a i EU-a nastavljene aktivnosti usmjerene na unaprjeđivanje sposobnosti i spremnosti te pokretljivosti snaga.
"Posebno mehanizama ojačavanja savezničkih snaga visoke spremnosti", kazao je, spomenuvši da se u Hrvatskoj održava dosad najveća međunarodna vojna vježba u kojoj sudjeluje preko 12 država partnera.
Hrvatska vojska vraćena u Ploče i Varaždin
Potpredsjednik Vlade kazao je da je nastavljen rad na poboljšanju kvalitete života i rada pripadnika Hrvatske vojske.
"Ljudi su naša najveća vrijednost i snaga, a ulaganje u njih najvažnija investicija u izgradnji modernih Oružanih snaga spremnih na izazove", rekao je.
Podsjetio je pritom da je Vlada 2018. godine izmjenama Zakona o službi vratila oduzeta i poboljšala postojeća materijalna prava pripadnika Hrvatske vojske.
Posebno je napomenuo da je nastavkom razmještaja djela postrojbi Hrvatske vojske u 2018. godini, ona vraćena u Ploče i Varaždin. Omogućeno je velikom broju ljudi približavanje radnih mjesta mjestu stanovanja, a time i poboljšanje kvalitete života njihovih obitelji.
"To nam je ujedno omogućilo veću operativnu fleksibilnost i brzinu reakcije u potpori sustavu domovinske sigurnosti u borbi s prirodnim nepogodama", ocijenio je.
Uvođenje naprednih borbenih sustava
U Splitu je, podsjetio je Krstičević, pokrenut studij vojnog pomorstva te je nastavljeno opremanje Hrvatske vojske naprednim borbenim sustavima, intenzivirane su obuke i vježbe u međunarodnim nacionalnim aranžmanima te je pokrenut niz aktivnost s ciljem revitalizacije pričuvne komponente.
"Zadržana je intencija uključivanja proizvođača vojne opreme iz Hrvatske, poticanje rasta gospodarstva uz uvažavanje tržišnog natjecanja", rekao je.
Podsjetio je da su pripadnici Hrvatske vojske bili angažirani, zajedno s vatrogascima i u suradnji s lokalnom zajednicom, na požarištima te mjestima pogođenim drugim prirodnim nepogodama.
Potpredsjednik Vlade kazao je da je glavni obučni događaj Hrvatske vojske u 2018. godini bila združena vježba " Velebit 18 – združena snaga".
Naglasio je da je Ministarstvo obrane prvi put dobilo za svoj rad bezuvjetno mišljenje Državnog uvjeta za reviziju, u rujnu 2018. godine, za financijska izvješća za 2017. godinu.
Više novca za poduzetničke zone
Prihvaćena je Odluka o davanju ovlasti ministru financija za potpisivanje Zahtjeva za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke. Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se Hrvatska ulaskom u EU obvezala uvesti euro kao službenu valutu kada se za to ispune uvjeti.
"Jedan od koraka u ovom procesu, uvođena eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj ulaskom u bankovnu unije je, između ostalog, omogućavanje bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom", kazao je.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić je govoreći o Zaključku o povećanju alokacije za “Razvoj infrastrukture poduzetničkih zona” izvijestio da je riječ o prijavama jedinica lokalnih samouprava.
"Inicijalno je natječaj bio alociran na 76 milijuna kuna, a ukupno prihvatljivi projektni prijedlozi dosegli su 274,6 milijuna kuna. Kako bi se omogućilo financiranje svih projektnih prijedloga unutar raspoloživih sredstava, izvršena je prenamjena tih sredstava i povećana je za dodatnih 110,7 milijuna kuna. Ipak, još uvijek smo kratki za 87,8 milijuna kuna, toliko nedostaje za financiranje svih poziva", rekao je.
Stoga će, dodao je, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, predložiti financiranje tog dijela kroz izmjene operativnog programa Konkurentost i kohezija. Ako Europska komisija ne odobri predloženu izmjenu, navedeni iznos osigurat će se u okviru limita rashoda Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta odnosno unutar ukupnih limita državnog proračuna.
Velika pomoć proizvođačima mandarina
Prihvaćena je odluka o donošenju Programa potpore za proizvođače mandarina za 2019. godinu. Sredstva za provedbu programa u iznosu od 20 milijuna kuna osigurana su u državnom proračunu unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede.
Potpredsjednik Vlade Tolušić je kazao kako je mandarina jedan od proizvoda u kojem smo samodostatni, proizvod koji je zaštićen na EU razini i po kojem smo poznati van Hrvatske.
"Proizvođači mandarine zadnjih nekoliko godina su se našli u poteškoćama zbog sankcija na ruskom tržištu gdje je zabranjen izvoz mandarina iz Hrvatske, a drugi problem je i sredozemna voćna muha koja uništava plodove i stvara im velike financijske izdatke", pojasnio je.
To su, kako je izdvojio, razlozi zašto se Vlada odlučila za posebnu pomoć proizvođačima za ovu godinu. Dodao je da je donesen i Akcijski plan koji će pomoći proizvođačima da postanu profitabilniji.
"Osigurali smo 20 milijuna kuna u proračunu Ministarstva poljoprivrede", kazao je Tolušić napominjući kako se radi o 2.000 proizvođača i otprilike 2.000 hektara pod mandarinama i klementinama.
"To će biti velika pomoć proizvođačima i vjerujem da će biti isplaćeno već u lipnju ove godine", rekao je.
Najavio je i kako će se krajem lipnja ići s posebnom potporom za proizvođače jabuka koji su također u poteškoćama i čim se završe pravne procedure te razgovori s Europskom komisijom, i ta potpora će doći na Vladu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je rekao kako je ovo jako dobar način da se pomogne proizvođačima mandarina u ovim okolnostima.
Izgradnja turističke zone na pulskoj Hidrobazi
Usvojena je i Odluka o pokretanju postupka raspolaganja nekretninama u svrhu realizacije izgradnje zone turističke namjene na području Hidrobaze u Gradu Puli, utvrđivanju početne naknade, uvjeta za ponuditelja, kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja, uvjeta i rokova za realizaciju te imenovanju Povjerenstva za ocjenu ponuda.
U obrazloženju, ministar državne imovine Goran Marić kazao je da se taj postupak pokreće na temelju sporazuma za područje Hidrobaza između Republike Hrvatske i Grada Pule, sklopljenog 19. studenoga prošle godine.
"To je zemljište u suvlasništvu Republike Hrvatske i Grada Pule, a početna vrijednost godišnje naknade za osnivanje prava građenja iznosi 2,3 milijuna kuna, koja će se revalorizirati svake tri godine. Rok za realizaciju izgradnje zone turističke namjene je pet godina kategoriziranih objekata s minimalno četiri zvjezdice", izvijestio je.
Naglasio je i da će taj projekt, u slučaju realizacije, donijeti višestruke pozitivne efekte na gospodarstvo grada Pule.
Unapređenje infrastrukture luke Rijeka
Donesena je i Odluka o davanju suglasnosti Upravnom vijeću Lučke uprave Rijeka za kreditno zaduženje kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, za financiranje projekta "Unapređenje infrastrukture luke Rijeka - produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata".
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je Lučka uprava Rijeka iskoristila poziciju glavne luke na TNT mreži zbog čega su i odobrena sredstva iz programa CEF za 20-postotno sufinanciranje projekta Unapređenje infrastrukture luke Rijeka u ukupnom iznosu 2,7 milijuna eura.
Kreditno zaduženje bit će u iznosu od 108,5 milijuna kuna. Kredit će se koristiti za financiranje projekta "Unapređenje infrastrukture luke Rijeka - produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata", čiji je cilj prihvat najvećih brodova i moderniziranje postojeće infrastrukture na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata na razinu obližnjih luka.
Dana je suglasnost i prihvaćena je suorganizacija 64. sastanka Komisije za Europu Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i radionice "Rast, inovacije i partnerstvo" koja će se održati u Zagrebu od 27. do 30. svibnja 2019. godine.
