Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak održala je u četvrtak na međunarodnom skupu "Mipro" u Opatiji predavanje o strateškom planiranju u visokom obrazovanju te je istaknula kako je završeno razdoblje u kojem je bilo važno biti profesor ili zaposlen na sveučilištu te tako imati vrlo komotnu poziciju jer dolazi razdoblje u kojem se na njih računa kao na pokretače društvenoga i gospodarskog razvoja.
Podsjetila je da smo u prijelomnom razdoblju visokog školstva s obzirom na to da je u tijeku postupak ugovaranja programa s visokim učilištima i institutima koji će definirati razvoj sustava u sljedećem razdoblju.
Sad smo u vremenu kad se na visokoškolske profesore računa kao na pokretače društvenoga i gospodarskog razvoja, rekla je je ministrica.
Sinergijski učinci strateškog planiranja u sustavu
obrazovanja i znanosti
"Karakteristike strateškog planiranja su da su njegove odluke važne te postižu znatne sinergijske učinke na duže razdoblje te zahtijevaju velike resurse, tako da su obrazovanje i znanost sustavi u kojima je takvo planiranje vrlo bitno", rekla je ministrica.
"Pri strateškom planiranju češće se koristi model New Public Menagementa (NPM) u kojem se težište pomiče s ulaznih podataka, kao što je broj upisanih studenata ili profesora, na izlazne rezultate, poput postotka studenata koji završavaju studij ili odgovaranja na potrebe deficitarnih zanimanja", dodala je.
Iznoseći podatke o visokom obrazovanju u Hrvatskoj, po kojima je sad 127.000 redovitih i 46.500 izvanrednih studenata, od kojih daleko najviše na sveučilištima, njih 140.000, ministrica Divjak je ocijenila kako to nije tako veliki sustav, ali je u njemu previše pojedinačnih institucija. Imamo veliku fragmentaciju sustava i po tome smo u europskom vrhu, rekla je.
Nije zadovoljavajuće ni definiranje programa u odnosu na potrebe tržišta rada, tako da je čak 44 posto studenata u društvenim i humanističkim smjerovima, a na programima STEM područja u širem smislu nedovoljno prema potrebama, rekla je te dodala da je problematična i visoka razina napuštanja studija prije završetka.
"Da bi se stanje poboljšalo, može se učiti od zemalja koje su uspjele učiniti pozitivan iskorak. Ohrabruje ocjena monitoringa Europske komisije hrvatskog obrazovnog sustava prošle godine, koji je prvi put bio pozitivan", istaknula je ministrica.
Novi kurikulum povijesti
Na novinarsko pitanje da komentira izvikivanje ustaških pokliča dijela maturanata na proslavi zadnjeg dana srednjoškolskog obrazovanja u Rijeci ministrica Divjak je ocijenila da je to bilo "potpuno neprimjereno, bez obzira na to o kakvom se događaju radi, bez obzira na dob mladih". To treba osuditi i raditi na tome kroz obrazovni sustav i u obiteljskom okruženju da se takve pojave više ne događaju, rekla je. Treba sada gledati unaprijed, u novom kurikulumupovijesti, koji kreće ove jeseni, stvarno se osuđuje i ustaški režim, posebno NDH na području današnje Hrvatske, ali i druge totalitarne režime.
"Jasno je napisano i sigurna sam će se kroz edukacije nastavnicima omogućiti da ne samo kroz povijest, nego i kroz međupredmetne programe učenicima iznesu argumente i upute ih u povijesnu istinu, a nakon toga je na roditeljima da prepoznaju da se ne može biti građaninom Hrvatske i Europe da se te činjenice uvažavaju i ponaša neprimjereno, bez obzira na okolnosti", istaknula je ministrica.
Komentirajući upis kćeri hrvatske predsjednice na Harvard, Divjak je rekla kako je sigurna da je taj upis napravljen prema kompetencijama.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti |
Blaženka Divjak
