Manji broj dužnosnika i državnih tijela te profesionalizacija, decentralizacija i digitalizacija državne uprave >
Objavljeno: 30.05.2019.
Manji broj dužnosnika i državnih tijela te profesionalizacija, decentralizacija i digitalizacija državne uprave
U Banskim dvorima održana je 159. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 19 točaka dnevnog reda, među kojima paket konačnih prijedloga zakona o vodnom gospodarstvu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku te Konačni prijedlog zakona o sustavu državne uprave.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je predstavljajući Konačni prijedlog zakona o vodnim uslugama naglasio da se stvaraju pretpostavke za integriranje 190 postojećih isporučitelja vodnih usluga u jedinstvenog javnog isporučitelja.
"Cilj je postizanje učinkovitog i ekonomičnog poslovanja. Propisuje se obveza integracije postojećih javnih isporučitelja u jedinstvenog javnog isporučitelja u uslužnom području i to pripajanjem najvećem postojećem javnom isporučitelju na uslužnom području", kazao je.
Stvaraju se, izvijestio je, pretpostavke za uspostavu jedinstvene cijene vode na jednom uslužnom području, osigurava se uspostava sveobuhvatne ekonomske regulacije cijene vode putem Vijeća za vodne usluge, čiji je cilj spriječiti monopolske i visoke tarife, ali i one podcijenjene. Ujedno se zadržava djelatnost vodnih usluga u javnom sektoru.
"Ovim reformskim mjerama omogućit će se i ojačati provedbena sposobnost te investicijski kapacitet isporučitelja vodnih usluga, radi učinkovitije provedbe svih investicija u sektoru vodnih usluga. Osigurat će se financijska stabilnost i samoodrživost isporučitelja vodnih usluga, bez daljnje financijske
pomoći jedinica lokalne samouprave, za redovito poslovanje, kao i pojačanje njihovih kapaciteta u kontekstu realizacije projekata izgradnje aglomeracija", rekao je ministar Ćorić.
Napomenuo je da Konačni prijedlog zakona o vodama i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva donose promjene vezane za Konačni prijedlog zakona o vodnim uslugama, uz detaljnije uređivanje određenih dijelova.
Ubrzava se parnični postupak
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. Temeljni cilj je ubrzanje parničnog postupka.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je ključnom promjenom istaknuo uvođenje oglednog spora, koji će omogućiti da u cijelom nizu predmeta koji se temelje na sličnoj pravnoj osnovi, mišljenje Vrhovnog suda postaje obvezno u svim tim predmetima.
Posebno značajnom promjenom izdvojio je stvaranje uvjeta za e-spis, dakle da svi sudionici postupka budu povezani i obvezni elektronički komunicirati sa sudom.
"Tada ćemo doći do spisa bez papira, što će donijeti vrlo bitnu promjenu", dodao je.
Jača se, također, i institut mirenja. U svim fazama postupka, pojasnio je ministar Bošnjaković, sud može stranke uputiti na rješavanje spora mirnim putem.
Nova je i koncepcija revizije po dopuštenju, odnosno ona će se moći podnijeti samo ako Vrhovni sud to prethodno dopusti ili kada je to propisano zakonom (u slučaju radnih sporova, utvrđivanja očinstva i majčinstva, u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije, na temelju zakona o medijima - u povodu tužbi radi objave ispravka informacije).
Profesionalizacija, decentralizacija i digitalizacija državne uprave
Ministar uprave Lovro Kuščević je govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o sustavu državne uprave izdvojio da se njime omogućava provedba nekoliko reformskih mjera - depolitizacija državne uprave i daljnja profesionalizacija, decentralizacija, odnosno približavanje uprave sugrađanima i digitalizacija.
Depolitizacija i daljnja profesionalizacija će se postići, pojasnio je, tako da će sadašnji pomoćnici ministara, njih ukupno 96, prestati postojati kao dužnosnici i ubuduće će biti ravnatelji uprava koji će se birati javnim natječajem.
"Dakle, morat će zadovoljiti stručne i profesionalne kriterije za obavljanje dužnosti", dodao je.
Uspostavlja se standard elektroničkog poslovanja
Decentralizacija i racionalizacija postići će se objedinjavanjem poslova državne uprave, odnosno povjeravanjem poslova ureda državne uprave županijama.
"Time ćemo uslugu približiti sugrađanima na terenu. Ne samo to, smanjit ćemo i broj državnih tijela s 52 na 32", istaknuo je Kuščević, dodavši da se zakonom uspostavlja i standard elektroničkog poslovanja u tijelima državne uprave.
"Građani će moći podnijeti sve zahtjeve koji će se po službenoj dužnosti i bez odgode dostaviti nadležnom tijelu te dobiti sve propisane obrasce, obavijesti i savjete, kao i drugu pomoć", naglasio je.
Vezano za Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ministar Kuščević je kazao da se mijenja naziv pomoćnik ministra i kao takav više ne postoji.
"S obzirom na ustrojavanje Glavnog državnog inspektorata te Središnjeg državnog ureda za vatrogastvo, ovim se zakonom utvrđuje da su glavni državni inspektor i glavni vatrogasni zapovjednik dužnosnici", kazao je.
Dodao je i da se ravnatelju upravnih institucija po ovom zakonu sada nazivaju glavni ravnatelji upravnih organizacija, kako bi se napravila jasna razlika između tih ravnatelja i onih koje će u ministarstvima biti na čelu uprava.
Lakši zakup šumskog zemljišta
Prihvaćena je Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koja propisuje mjerila davanja u zakup šumskog zemljišta kojim gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume, a koje nije privedeno namjeni.
"Zakup može biti u svrhu pašarenja stoke, osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji, za odmor, rekreaciju i sport te postavljanje štandova, kioska i ostalo", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Izvijestio je da je postupak davanja u zakup prenesen iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede u nadležnost Hrvatskih šuma, radi bržeg i jednostavnijeg provođenja postupka te administrativnog rasterećenja.
Prvi put se, kazao je, predlaže davanje u zakup šumskog zemljišta radi osnivanja i uzgajanja drvenastih kultura kratkih ophodnji za proizvodnju biomase, za energetske svrhe.
"Ovom uredbom omogućava se manjim gospodarskim subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima lakše dobivanje u zakup šumskog zemljišta koja su im potrebna za opstojnost, daljnji rast i razvoj", istaknuo je potpredsjednik Vlade, dodavši da se stvaraju dodatni preduvjeti za razvoj ruralnih područja te se pozitivno utječe na društveno-gospodarski rast.
Obročna otplata u razdoblju od tri godine
Izmijenjena je i dopunjena Uredba o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske.
"Izmjene i dopune ove Uredbe predlažu radi potrebe preciziranja što se smatra zauzetom površinom koja se navodi u formuli za izračun stalnog dijela koncesijske naknade", pojasnio je ministar turizma Gari Cappelli.
Ministarstvo turizma pri izračunu promjenjivog dijela koncesijske naknade osnovicu za izračun, među ostalim, množi i s koeficijentom koji ovisi o indeksu razvijenosti grada/općine u kojoj se kamp nalazi.
Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine, jedinice lokalne samouprave razvrstane su u osam skupina razvijenosti, umjesto dotadašnjih pet skupina.
Ministar Cappelli kazao je da se mijenja i rok do kojeg su trgovačka društva dužna platiti promjenjivi dio koncesijske naknade sa 31. ožujka na 31. svibnja, jer postojeća odredba nije uzimala u obzir zakonski rok za izradu završnih financijskih izvješća.
Uvodi se i mogućnost obročne oplate razlike koncesijske naknade koja na zahtjev trgovačkog društva može biti plativa u razdoblju od tri godine, u tri jednaka godišnja obroka.
