Makroekonomska i financijska postignuća omogućila su nam otvaranje procesa ulaska Hrvatske u europodručje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku sjednice Nacionalnoga vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj najavio je da će sutra na sjednici Vlade ministar financija i guverner HNB-a dobiti ovlaštenje za slanje pisma namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam.

Izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka
 
"Da bismo ostvarili cilj ulaska u europodručje potrebno je ispuniti visoke kriterije makroekonomske i fiskalne stabilnosti," dodao je Plenković, istaknuvši da je prvi važan iskorak ostvaren u mandatu ove Vlade - 2017. godine Hrvatska je izišla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.
 
"Europska komisija ove je godine potvrdila da Hrvatska više ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, a temeljem toga i izvješća Europske komisije Hrvatska je sada u puno boljem položaju da može pokrenuti konkretne aktivnosti glede ulaska u europodručje", kazao je Plenković.
 
Naglasio je da je taj proces sustavan, s puno priprema i odgovornosti te uključenosti svih dionika.
 
"Na tom tragu, Hrvatska je 27. svibnja uputila Europskoj središnjoj banci zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje i to između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke," kazao je Plenković.
 
"Usporedo s time," nastavio je premijer, "pripremljeno je pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II zajedno s pripadajućim akcijskim planom koji sadrži odgovarajuće reformske mjere koje je potrebno provesti u idućih godinu dana i time dokazati našu spremnost za ERM II", rekao je.
 
Spremnost za formalno sudjelovanje u ERM-u II
 
Za izradu ovog pisma i pripadajućeg akcijskog plana bile su potrebne višemjesečne konzultacije nadležnih resora i HNB-a te intenzivne konzultacije s institucijama i sugovornicima u Europskoj komisiji.
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da ovaj plan i pismo treba provesti prije sredine iduće godine, odnosno do kraja hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU. "Time smo dokazali našu spremnost i zatražili formalno sudjelovanje u ERM-u II", istaknuo je Plenković.
 
Pojasnio je da se u pismu nalazi niz cjelovitih i, u smislu održivosti rokova, realnih reformi brojnih resora te HNB-a i Državnog zavoda za statistiku.
 
Premijer je kazao da su radi pripreme hrvatske strategije za uvođenje eura ministar financija i guverner HNB-a održali brojne konzultacije, a on je na marginama Europskog vijeća obavio niz ključnih razgovora s predsjednikom radne supine za euro Hansom Vijlbrieom, s potpredsjednikom Europske komisije zaduženim za euro Valdisom Dombrovskisom, s predsjednikom Europske središnje banke Marijom Draghijem te predsjednikom euroskupine Marijom Centenom.
 
Blagonaklono gledanje na naše aktivnosti, reformski proces i postignuća
 
"U svim tim razgovorima naišli smo na vrlo blagonaklono gledanje na naše aktivnosti, reformski proces, postignuće te na naše realne planove za ostvarivanje ovih ciljeva", kazao je Plenković, dodavši da smo pozitivnu informaciju imali nakon radnog sastanka održanog u Varšavi, a idući tjedan, na sastanku euroskupine, trebale bi biti donijete i formalne odluke u vezi ovoga procesa.
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se na izvješća agencija za kreditni rejting, posebno na najrecentnije izvješće Fitcha.
 
"Oni su pozitivno ocijenili namjeru uvođenja eura, pozitivno su ocijenili provođenje strukturnih reformi koje vode k pristupanju u Europski tečajni mehanizam II i naročito posvećenost Vlade da taj posao obavi u idućih 12 mjeseci. Te tri točke zabilježene su i u analizi koju je napravio Fitch," rekao je Plenković, najavivši da će Vlada na sutrašnjoj sjednici dati ovlaštenje guverneru Vujčiću i ministru financija Mariću za potpisivanje pisma namjere.
 
Proces u planiranom roku doveden u predviđenu fazu
 
Nadovezavši se na predsjednika Vlade, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić naglasio je da je proces uvođenja eura u planiranom roku doveden u predviđenu fazu.
 
''U ovome prvome dijelu nemamo nikakvih kašnjenja, uspjeli smo, iako je bilo dosta naporno, sve dovesti praktički pred realizaciju. Nakon toga slijedi drugi ključan period – to će biti onih 12 mjeseci nakon slanja pisma i očitovanja naših partnera tijekom kojih ćemo neke stvari koje smo stavili u pismo morati i implementirati'', rekao je Vujčić izrazivši pritom uvjerenje da će HNB i to učiniti u planiranom roku.
 
Također je kazao da je prvi sljedeći zadatak priprema za procjenu kvalitete aktive hrvatskih banaka koje će ući u taj proces, što je preduvjet za ulazak u blisku suradnju i na čemu se već surađuje s Europskom središnjom bankom..
 
''Nećemo imati problema niti u realizaciji drugih obveza koje smo preuzeli. Dio njih je legislativne naravi i već smo pripremili dio tog paketa legislativnih promjena, dok će drugi dio ići na jesen'', zaključio je guverner Vujčić.
 
Sutra na Vladi ovlaštenje za pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam
 
U izjavi medijima, ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je krajem svibnja poslano pismo koje su supotpisali on i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić o bliskoj suradnji s Europskom središnjom bankom kako bi se omogućila provedba tzv. analize kvalitete portfelja i općenito još jedna uža suradnja na razini centralnih banaka, s najvećim naglaskom na hrvatske banke.
 
Takva odredba će se omogućiti, naveo je Marić, izmjenama Zakona o kreditnim institucijama koje su usvojene na Vladi, a koje su upravo u proceduri u Hrvatskom saboru i koje bi trebale biti izglasane do kraja idućeg tjedna.
 
19 mjera u šest različitih područja
 
Najavio je da bi se sutra na Vladi trebalo dati ovlaštenje ministru financija da zajedno s guvernerom Hrvatske narodne banke potpiše i pošalje pismo namjere o ulasku Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je, dodao je Marić, sljedeći korak u našem procesu i postupku pristupanja euru.
 
Ministar Marić kazao je da je riječ o jednom važnom formalnom koraku, pojasnivši da u pismu izražavamo našu namjeru ulaska u Europski tečajni mehanizam, ali u isto vrijeme stavljamo na papir i kao obvezu ono što ćemo u idućih godinu dana provesti, a radi se o 19 mjera u šest različitih područja.
 
"Ta područja se svode na nastavak dobrih i pozitivnih trendova u djelokrugu monetarne politike, s naglaskom na održavanju bankarske financijske stabilnosti te nastavak pozitivnih trendova na području fiskalne politike", rekao je.
 
Značajno smanjen udjel javnog duga u BDP-u
 
Marić je podsjetio da bez rezultata koji su ostvareni na području javnih financija, prije svega trenda značajnog smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, stabilizacije javnih financija i svega onoga što je nakon toga slijedilo ova tema u ovom trenutku sigurno ne bi mogla biti na stolu.
 
"Sada se fokus stavlja na strukturne politike i mjere strukturne prirode. S jedne strane imamo nekoliko segmenata koji su preduvjeti da se nastavi dijalog u pravoj formi, a to je jačanje kapaciteta i kvalitete rada Državnog zavoda za statistiku (DZS), sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, unapređenje poslovne klime, odnosno pospješivanje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj kroz daljnje smanjenje parafiskalnih nameta te područje državne imovine", naveo je ministar Marić.
 
Poboljšanje poslovne klime
 
Posljednja dva područja, pojasnio je, tiču se poslovne klime - kako je i na koji način unaprijediti te pospješiti uvjete poslovanja.
 
"Dakle, ono što se kolokvijalno naziva parafiskalni nameti, kako i na koji način dodatno smanjiti administrativno opterećenje. Paralelno s time ćemo nastaviti s poreznim rasterećenjem", najavio je ministar.
 
Poručio je da postoji prostor za dodatni napredak kada je riječ o državnoj imovini. U tom kontekstu naglasak je stavio na trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu – od korporativnog vođenja i upravljanja, do samih poslovnih i financijskih performansi te efekata na cjelokupno gospodarstvo.
 
"To je sažetak onoga što ćemo sutra pripremiti, usvojiti na sjednici Vlade i ovlastiti ministra financija da zajedno s guvernerom Hrvatske narodne banke supotpiše to pismo. Do kraja tjedna očekujemo slanje tog pisma. Početkom idućeg tjedna, na redovnom sastanku eurogrupe, u ponedjeljak, ovo bi trebala biti jedna od točaka", rekao je.
 
Vremenski horizont od 12 mjeseci
 
Iskazao je pritom očekivanje da će sve proći u redu te dodao da postoji vremenski horizont od 12 mjeseci kada se očekuje da se isporuče mjere definirane u samom pismu.
 
"Ulazak u Europski tečajni mehanizam još je jedan korak prema uvođenju eura. Nakon toga, u pravilu mi smo računali i računamo da je minimalno dvije godine kada ste u tom tečajnom mehanizmu i kada se testiraju oni, ne samo u općoj već i u stručnoj javnosti, dobro prihvaćeni i dobro znani tzv. Kriteriji iz Maastrichta", kazao je.
 
Kako je prisnažio, govoreći hipotetski da je Hrvatska već u tečajnom mehanizmu, ispunili smo već svih pet kriterija. "Bez obzira što nam je udio javnog duga u BDP-u iznad 60 posto, naša silazna putanja smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u je čak četiri puta brža od onoga što odredbe Kriterija iz Maastrichta odnosno Pakta o stabilnosti i rastu od nas očekuju", poručio je.
 
Složen i zahtjevan posao
 
Marić je ponovio svoju zahvalu svima s hrvatske strane koji u ovome sudjeluju, ističući pritom složenost i zahtjevnost ovakvog posla.
 
"Vrlo smo fokusirani i odlučni da idemo u pravom smjeru. Ponukani našim iskustvom pristupanja Europskoj uniji, možemo izvući zaključak da što bolje odradimo našu domaću zadaću i sve tzv. pripremne radnje. Možemo očekivati onda veće i jače pozitivne učinke na gospodarstvo i građane", napomenuo je.
 
Na pitanje novinara o mjerama za podizanje poslovne klime, Marić je napomenuo da je jedna od ključnih mjera Registar stvarnih vlasnika koji je, kako je rekao, u fazi "punjenja". "Pozvali smo sve da pristupe tom poslu do kraja godine, kada je predviđen i rok, tako da s implementacijom svih tih mjera možemo ići početkom iduće godine", zaključio je ministar financija.
 




Pisane vijesti | Andrej Plenković