Jedna od glavnih zamjerki oporbe na vaše imenovanje kao potpredsjednika Vlade bila je da premijer nije jasno objasnio jasne razloge rekonstrukcije, pa tako i vašeg imenovanja - kada je vama rekao da će vas predložiti za potpredsjednika Vlade?
"Mislim da je dao adekvatno obrazloženje i mislim da je i više nego dovoljno. Naravno da se uvijek propituju dodatni elementi, ali njegovo je pravo kao predsjednika Vlade, koji je najodgovornija osoba ne samo u Vladi nego i u državi, da pokrene i poduzme određene aktivnosti. Možemo samo reći da je sve u kontekstu da preinake budu usmjerene na to da se nastavi s aktivnostima iz programa, a u nekim segmentima da se ubrza ono što smo definirali. Bez obzira na sve, došao mi je poziv i razgovor s njim."
Jeste li imali dilema oko prihvaćanja dužnosti?
"Čovjek uvijek ima određena razmišljanja i dileme", kazao je Zdravko Marić i dodao da je ipak, kao dio tima, kao ministar financija, prihvatio tu ulogu.
"Ja nikada od posla i odgovornosti nisam bježao, pa tak oni ovaj put."
Funkcija potpredsjednika Vlade je politička, ne stručna funkcija - razmišljate li o ulasku u HDZ?
"Tu sam gdje sam. Obnašam svoj posao na najbolji mogući način. Zahvaljujem se HDZ-u na povjerenu".
Na pitanje je li premijer Andrej Plenković preuzimanje nove funkcije uvjetovao ulaskom u stranku, kazao je:
"Nekoliko puta smo imali i takve vrste razgovora, ali ono što on i ja razgovaramo su prije svega ekonomske i financijske teme. Znate i sami da premijer jako velik naglasak stavlja na ekonomska pitanja - i u našem programu i on kao premijer na tome stalno inzistira, kako još jače pokrenuti hrvatsko gospodarstvo jer nam je to jedan od osnovnih prioriteta."
"Kratki odgovor na to pitanje - moja odluka je bila da, ako mogu pomoći u ovakvom kapacitetu, ja sam s tim suglasan i tako sam povjerenje dobio."
Pitam vas to jer je percepcija javnosti prema novim ministrima - da je jako važno imati iskaznicu HDZ-a. Vi je nemate, može li se i bez nje?
"Jedno je percepcija, ali ako gledate da najveća hrvatska stranka daje povjerenje jednom čovjeku koji nije njezin član da obnaša funkciju ministra, sad i potpredsjednika Vlade, to samo govori koliko je ipak ta percepcija kriva. Nije na taj način uvjetovano."
Osvrnuo se i na percepciju novih ministara i ministrica kao mladih i neiskusnih.
"Tu uvijek imate problem - jesu li teškaši ili nova lica. Teškašu ćete odmah naći razloge zašto je ovo ili ono, mladnom ili novom ćete reći da nema iskustva. Ja mislim da su ovo sve ljudi koji imaju ne samo ime i prezime, nego i integritet na poslovima koje su dosad obavljali. Sve ih poznajem, osim kolegu Malenicu, ali bit će priliku. Na neki način svi stalno zagovaramo nova lica, mlada lica, a onda kad se to dogodi, onda smo sumnjičavi."
Naravno da mladim ljudima treba dati priliku, ali nije li ministarska funkcija na neki način kruna karijere, vrhunac iskustva, a ne vježbaonica?
"Evo, kolega Josip Aladrović je vodio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje."
Ravnatelj je postao s 32 godine, s 34 ministar - može li se to bez stranačke iskaznice?
"Samo rezultati su ono što je mjerljivo i što bi trebalo gledati kod svakoga od nas."
Prema izvještaju koji je on osobno poslao u Hrvatski sabor, sedamdesetak ljudi više je zaposleno otkako je došao u HZMO, a manje od 50 posto predmeta je riješeno - jesu li to rezultati?
"Nisam pročitao izvješće u detalje pa da mogu odgovarati na pitanja o broju zaposlenih ili koliko se radi. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, na čijem je čelu bio gospodin Aladrović zajedno s ministrom Markom Pavićem, sada ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ključne su točke za mirovinsku reformu. Fakti su dosta jaki - imamo činjenicu da 1,23 zaposlenika je na jednog umirovljenika. To, uspoređujući s bilo kojom drugom zemljom, a i trendovima iz prošlosti Republike Hrvatske, je upečatljiv podatak. Svaki peti umirovljenik je u punoj starosnoj mirovini. Svi želimo da mirovine budu više, ali one su na oko 42 posto prosječne plaća. Doduše, oni koji imaju punu starosnu mirovinu, približavaju se postotku kojeg bismo voljeli vidjeti, da to ide prema 60 posto. To je vrlo zahtjevan posao koji ima velike financijske reperkusije. Samo jedan mali primjer - za ovu godinu u proračunu mirovine su najveća stavka. Sjećate se, sve tri godine otkako sam ministar financija, ako se sjećate proračuna za 2016., sve je bilo predmet rezanja i racionalizacija - osim mirovina, to smo od prvog dana rekli. Za ovu godinu je okrugla brojka 40 milijardi kuna planirani iznos. Indeksacija mirovina, jedna je napravljena, druga ide u rujnu, će biti malo iznad originalnih predviđanja - to na toj velikoj masi za ovu godinu znači 900 milijuna kuna više od pla niranog. Mi ćemo novac naći, to je jedna od prioritetnih stvari, samo vam govorim koliko je to zahtjevan segment. I zato su se kolege i uhvatile u koštac s tim i nama kao Vladi predložili paket mjera. Naravno da su određene stvari predmet rasprava, pa i moguće referendumskih inicijativa."
Uvijek se priča o tome da je mirovinski sustav neodrživ i da ljudi odlaze prerano u mirovinu, ali to nije puna istina. Činjenica je da prosjek odlaska u mirovinu ruše takozvane privilegirane mirovine, i saborskih zastupnika i dužnosnika i branitelja. Ljudi koji danas rade - ne odlaze rano u mirovinu. Drugo pitanje, koliko bi novca bilo za mirovine kada bi se ukinule županije?
"Što se tiče prvog dijela, naravno da se država prema hrvatskim braniteljima mora odnositi na adekvatan način. Druga stvar o kojoj govorimo kada je riječ o problematici prijevremenog umirovljenja je segment duboke, ali ne tako davne recesije. Mnogi poduzetnici su krenuli otpuštati ljude. Jedini sektor koji nije otpuštao je državna i javna administracija. Ljudi koji su bili u srednjoj i višoj dobi su iskoristili svoju zakonsku mogućnost da se prijevremeno umirove jer s obzirom na okolnosti gospodarske nije bilo druge. Što se tiče tzv. privilegiranih mirovina, dozvolite mi da kažem - mirovine po posebnim propisima. Nisu branitelji jedini. To su, spomenuli ste, saborski zastupnici, bivši suci, dužnosnici Vlade, imamo ne samo hrvatske branitelje, nego i pripadnike narodnooslobodilačkog rata, njihove nasljednike, djelatnosti koje su specifične - radnici u ugljenokopima, oni koji rade s azbestom i slično. Ajmo na brojke: od spomenutih 40 milijardi ove godine, od doprinosa za mirovinsko osiguranje uprihodit ćemo 24 milijarde. Sve mirovine po posebnim propisima su na razini od oko 6 milijardi kuna. Tu je još uvijek manjak od oko 10 milijardi kuna. Nisu te mirovine po posebnim propisima bauk kojeg ne želimo otvarati, sve je to na stolu."
Vratimo se na drugi dio pitanja - zašto se ne razmišlja o ukidanju neracionalnosti kada je riječ o državnoj upravi?
"Mi smo lokalnoj samoupravi, koja je integralni dio opće države kao jedne od razina upravljanja, s jedne strane pojačali fiskalne kapacitete - znate da smo usmjerili kompletni prihod od poreza na dohodak - s druge stavili određene granice, da možemo kontrolirati svih 576 jedinica u smislu njihovog dodatnog zaduživanja, u smislu ukupnih izdvajanja za plaće. Nisam siguran da ima građana koji će reći da je broj od 576 jedinica optimalan broj, vjeruje da će se velika većina složiti da je to daleko iznad. Međutim, do te rasprave, koja traje vremena, ali očito nije tako jednostavna, moramo se voditi onim što u konačnici imamo. Logičan zaključak se nameće da treba razmišljati o fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji i sustavu nagrađivanja plaća, ali i o samom ukupnom trošku. Nije bitno samo uštedjeti novac, smanjiti ukupna izdvajanja, važnije je na koji način ćete ih usmjeriti. Hoće li to biti u povećanje efikasnosti - ja mislim da je to ključno."
Kad je riječ o rekonstrukciji Vlade - osim prigovora javnosti o nestručnosti novih ministara i ministrica, prigovara im se i to što su nepoznati javnosti. Je li ovdje presudan kriterij bio stranačka iskaznica?
"Ne. Mislim da je posljednjih dana predsjednik Vlade vodio razgovore s brojnim kandidatima. Vizija i provedba programa Vlade je osnovni kriterij. Al svakome se nađe zamjerka. Koja je osnovna zamjerka meni? To što sam radio u Agrokoru. Radio sam u Agrokoru kao najvećoj privatnoj komapniji u Hrvatskoj i šire u regiji."
Ali nitko ne problematizira činjenicu da ste vi radili u Agrokoru, nego činjenicu kako je Agrokor radio u vrijeme kad ste vi tamo radili, kakva su bila financijska izvješća?
"Pa kad je bila rasprava na saborskim odborima, ja sam bio na Odboru za Ustav. Ja sam iznio svoje argumente što sam ja tamo radio - u najboljoj vjeri, časno, dostojanstveno i u skladu sa svojim mogućnostima."
Ministri koji su otišli ipak odlaze zbog afera koje im se stavljaju na tereti i problema koje su imali s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo je u vašem slučaju utvrdilo da ste povrijedili načela djelovanja u javnoj službi, propitkuje se vaš odnos s poduzetnikom Josipom Stojanovićem Jollyjem, priča oko grupe Borg i Agrokora - nosite li i dalje taj teret, koji je teret i za ovu Vladu?
"Na svaki poziv Povjerenstva, bilo pisanim putem, bilo na javno očitovanje, sam se odazivao. Nikada se nisam skrivao. Krajem prosinca prošle godine doneseno je odluka u kojoj ne piše da sam bio u sukobu interesa, nego da sam povrijedio načela djelovanja. Ja sam pri izricanju te odluke odmah rekao da ću iskoristiti pravne mogućnosti koje imam da odluku osporim jer se ne slažem s njom. To sam i učinio, podnio sam tužbu. Odluka Upravnog suda koja će, ja se nadam, uskoro - nije na meni da o tome odlučujem, niti o tome išta znam, ja sam imenovao svog opunomoćenika, pravnog stručnjaka koji je bio prisutan kada je Upravni sud presudio i poništio tu odluku i vratio je na ponovno postupanje i moj opunomoćenik, kao i opunomoćenici Povjerenstva, su bili pristni. Čini mi se, prema njegovim informacijama, da su tamo bili i predstavnici medija, nije to još javno, odnosno javna će biti odluka. ja se svojih prijatelja, kolega, nikada nisam odricao. Na Odboru su me pitali za odnos s Ivicom Todorićem. Ja sam prije svega čovjek, imenom i prezimenom, a to što obnašam funkciju, ne želim da me odvoji od toga."
Drugim riječima, Ivica Todorić vam je i dalje prijatelj?
"I s njim i s poduzetnikom Jollyjem imao sam dobar odnos i ne vidim razlog da to skrivam ili bježim od toga. Ali ključno je je li taj odnos vodio prema nečemu što sam napravio, a nisam smio. Odgovorno tvrdim da nisam."
Zašto je Jolly dobio kredit HBOR-a?
"Kredit je odobren, to je točno, za vrijeme mog mandata - po funkciji ministar financija je predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a - šest ministara, tri saborska zastupnika i predsjednik Hrvatske gospodarske komore, dakle nas 10. Ja sam prvi među jednakima, ali svi skupa raspravljamo. Podnio je zahtjev prije mog mandata. U HBOR-u ne odobrava kredit Nadzorni odbor. Postoje stručne službe koje to analiziraju, koje analiziraju rizike. To ide na kreditni odbor, ide na upravu - i onda se to prezentira na suglasnost Nadzornom odboru. Kredit je odobren za gradnju hotela koji je izgrađen. Taj hotel ugošćuje goste, ostvaruje prihode. I on je taj kredit otplatio. Tako što je dobio povoljnije uvjete u komercijalnoj banci. Znači komercijalna banka je preuzela njega iz HBOR-a. Plaćen je i penal za prijevremenu otplatu kredita, koji nije bio mali", kazao je i potvrdio da je zapravo HBOR profitirao na tom kreditu.
Jedna od glavnih zadaća kojima ćete se baviti i kao ministar financija i kao potpredsjednik Vlade bit će pripremanje Hrvatske za ulazak u eurozonu. Prema anketama, više od 50 posto građana je protiv uvođenja eura. Čega se građani najviše boje?
"Prije godinu i nešto objavili smo dokument Strategija uvođenja eura, to je analitički, empirijski dokument koji pokušava kvantificirati pluseve i minuseve uvođenja eura. Dobar dio toga što je tamo zapisano se i iz javnog mnijenja može iščitati. Građani imaju iskustva, možda ne zadnjih 25 godina, ali prije toga sigurno da, s hiperinflacijama, devalvacijama, deprecijacijama, kada u kratkom roku vrijednost izgubi što novac, što druge stvari. Naravno da je onda naglasak na tome hoće či nakon uvođenja eura doći do porasta cijena. U analizi koju smo radili uzet je primjer novih zemalja članica koje su uvodile euro. Taj efekt na inflaciju, na porast cijena, je prosječno bio 0,23 posto."
"Naša godišnja inflacija u ovim trenucima je 1,5 posto. Već smo najavili da ćemo prije uvođenja eura ćemo proglasiti minimalno šest mjeseci potrebu i obvezu dualnog iskazivanja cijena. Da se odmah trgovcima stavi ta obveza. Također, još uvijek je porezni sustav, a siguran sam da će ostati, u ingrenciji svake zemlje, pa tako i sustav PDV-a, gdje također možete, ovisno o fiskalnim mogućnostima, korigirati, utjecati na to da ne bude efekta na građane."
Izvoznici upozoravaju da je kuna prejaka i da bi je prije ulaska u eurozonu trebalo na neki način oslabiti?
"To je pitanje za guvernera, odnosno za HNB. Ako vi imate kunu oslabite, hoće li ona imati efekt i pomoći izvoznicima, ovisi o njihovom proizvodu, konkurentnosti na tržištu. Ali sigurno će imati jednokratni efekt na povećanje naših obveza i dugova. Dakle, to je tema koja je relevantna, ali to je tema, s čime su se složili i izvoznici, o kojoj se trebalo raspravljati puno prije."
Treba li s odlukom o uvođenju eura ići na referendum?
"Mi smo pristupanjem Europskoj uniji preuzeli obavezu uvođenja eura. Ali što se tiče odnosa prema građanima, naša obveza je građanima objasniti, argumentirano raspravljati pred građanima. Referendum je bio za ulazak u Europsku uniju, koji je podrazumijevao i uvođenje eura."
Razmatrate li interventno smanjenje BDP-a s obzirom na ono što traže ugostitelji i činjenicu da, prema svim brojkama, sezona zaista nije sjajna?
"O sezoni podatke ima ministar turizma. Ja imam samo podatke koji se tiču proračuna. Prihode pratimo na dnevnoj razini, ali da bismo donosili zaključke treba pričekati kraj mjeseca. Za prvih šest mjeseci, prema podacima, niti jedan porezni oblik, uključujući PDV, nije ispod očekivanja. Dapače, čak je na međugodišnjoj razini zabilježen rast. Na dnevnoj bazi, izdani računi u ugostiteljstvu su u blagom porastu, ali vrijednost računa je 11 posto veća, što nije loše. Agrumente ugostitelja uzimam u obzir. Ne smijemo zažmiriti na činjenicu da se konkurencija oporavlja. Gledajući iz ekonomske perspektive, moje je mišljenje da su dva elementa na kojima Hrvatska može napraviti iskorak - duljina sezone i ono što zovemo potrošnja po glavi stanovnika, a to je ponuda."
Jeste li odustali od poreza na nekretnine?
"On je prošao cijelu priču, povučen je i to, što se tiče nas kao Vlade, nije tema."
Je li vladajuća koalicija sada stabilna, s obzirom da uključuje velik broj aktera?
"Ja mislim da jest."
Izvor: N1