Ministar gospodarstva Darko Horvat gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je govorio o projektima za razvoj Međimurske županije koji su usvojeni danas na sjednici Vlade u Čakovcu, a vrijedni su više od 3 milijardi kuna, kao i o poreznoj reformi i drugim aktualnim temama.
Upitan o konkretnim datumima za realizaciju najavljenih projekata, kazao je:
''Neki ugovori su već potpisani, neki se događaju, neki projekti su krenuli u ishođenje građevinskih dozvola. U iduće tri godine bit će vrlo živo u Međimurskoj županiji. Za pripremu nekih projekata, kao što su zaobilaznice ili novi mostovi kod Kotoribe i Murskog Središća, trebat će godinu i pol, a za realizaciju isto godinu i pol. Dakle, tri godine ukupno.''
Poručio je da niti jedno obećanje dano Međimurskoj županiji nije ostalo na listi želja, da su svi projekti realizirani, pa će tako biti i s danas najavljenima.
''Ne sipamo lažna obećanja nego nudimo konkretne projekte. U ovom trenutku u Međimurskoj županiji otvoreno je gradilište u vrijednosti od 868 milijuna kuna. Ovo je otprilike pet puta ono što se danas zbiva, događa i radi. Siguran sam da su projekti vrlo realni, postoje konkretne firme koje će ishoditi svu dokumentaciju. Neki od njih financirat će se iz strukturnih fondova Europske unije tako da neće biti opterećenja za državni proračun, ali kad se sve ovo što smo danas zaključili realizira, siguran sam da će u prometnom smislu Međimurska županija biti zadovoljna i sretna. Ako je jug dobio Pelješki most, danas je i sjever Hrvatske dobio Pelješki most disperziran u nekoliko projekata'', kazao je Horvat.
Riječi je bilo i o najavljenom četvrtom krugu porezne reforme i mjerama poreznih rasterećenja za mlade.
Mjere za mlade su dio nove porezne reforme, ali to nije sve
''Ministar Marić i ja u protekla dva mjeseca razgovaramo i s jednom i s drugom komorom i s Hrvatskom udrugom poslodavaca. Produkt tih razgovora bit će objavljen sutra. Mjere za mlade su dio nove porezne reforme, ali nije to sve. Bit će tu 10-ak mjera s kojima će poslodavci sigurno biti zadovoljni. Rasterećujemo i omogućujemo mladim školovanim ljudima da dobiju što je više moguće u neto prihodu. Rasterećujemo poslodavca i na taj način zadržavamo mlade ljude'', naglasio je dodavši da će se drugom vrstom rasterećenja dati prilika poslodavcima da kroz neporezna davanja nagrade i one koji imaju znanje i iskustvo.
Također je kazao da se efekti njegova rada vide na rastu plaća, na rastu investicija i na rastu osobne potrošnje. ''Dakle, biti ministar o kojem se neće puno pričati, a koji će davati efekt u rastu gospodarske aktivnosti, u rastu privlačenja investicija, meni je potpuno zadovoljavajuće.''
Upitan o zahtjevu ugostitelja da se PDV u turizmu smanji na 13 posto, odgovorio je da se poreznom rasterećenju pristupa vrlo pragmatično i sistematično.
''Bude li prilike da državni proračun to podnese i taj dio porezne reforme vidjet će svjetlo dana. Matematika je jedno, razmišljanje i promišljanje nešto sasvim drugo. Mi smo odgovorna Vlada i ove godine, odnosno iduće projiciramo suficit državnog proračuna, smanjujemo javni dug, konsolidiramo financije, privlačimo investitore, otvaramo nova kvalitetna radna mjesta i nadam se i želim da u idućoj godini imamo 30 ili 40.000 novozaposlenih.''
Odgovarajući na pitanje o stanju u brodogradnji i potencijalnim kineskim investitorima, ministar Horvat je rekao kako su oni od investicije odustali jer u ovom trenutku nisu vidjeli mogućnost zarade.
Vlada radi na rješenjima za ''3. maj''
''Nije rečeno da u ovom trenutku pregovaramo samo s Kinezima, no današnja situacija i situacija od otprilike dvije godine su dvije potpuno različite situacije. Vlada je slijedom događaja koji su nas pritiskali, slijedom otkaza ugovora, platila sva ona jamstva za sve brodove koji su ugovarani i za koja su se podizala državna jamstva, a nisu izvedeni i napravljeni.''
Govoreći konkretno o riječkom brodogradilištu ''3. maj'', ministar je naglasio da se problem rješava, ali da on nije samo financijski, već je i problem komplicirane pravne prirode.
''Dok se pravna situacija ne raspetlja, a na raspetljavanju rade i stručnjaci Pravnog fakulteta, teško će biti i državi i nekom privatnom investitoru ulaziti i financirati završetak brodogradnje'', zaključio je Horvat.
Izvor: Nova TV / Vlada
Pisane vijesti |
Darko Horvat