Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić danas je, nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 30 milijuna kuna s ciljem jačanja kapaciteta HGSS-a u okviru projekta "Sigurna.hr", odgovarao na pitanja novinara.
Izjavio je da će informacije o eventualnom novom Vladinom konzultantu za otkup dionica Ine od MOL-a, biti jasnije nakon sjednice Savjeta za INA-u koji bi se trebao održati u srijedu.
Upitan zašto konzultant nije uspio odraditi procjenu vrijednosti INA-e, ministar Ćorić je odgovorio da je u pregovorima o detaljima samog ugovora došlo do određenih "prijepora odnosno nesuglasja oko određenih aktivnosti", pa nije došlo do realizacije.
Hrvatska će svoju ponudu za otkup dionica dati na temelju analize koja će uslijediti
Na pitanje zašto postupak tako dugo traje, odgovorio je da je pitanje vlasničkih i drugih pravnih radnji vrlo osjetljivo i zato nije bilo moguće ubrzanje ili preskakanje koraka.
Upitan je li realno da Hrvatska do kraja mandata Vlade otkupi dionice INA-e od MOL-a, odgovorio je kako je "realno da Republika Hrvatska, na temelju analize koja će uslijediti, da svoju ponudu i da druga strana po toj ponudi reagira".
Dodao je kako o finalnoj fazi ovisi hoće li do otkupa doći ili ne.
"Kupac – Republika Hrvatska i prodavatelj - MOL, trebali bi se usuglasiti o cijeni, dodao je.
Upitan koliko pri tome treba taktizirati, jer smo u svojevrsnom prijeporu s mađarskom stranom, a očekujemo da će Mađari ući i u projekt LNG terminala na Krku, odgovorio je da su to dva odvojena posla, jer je u jednom slučaju riječ o odnosu Hrvatske i privatne kompanije, a u drugom o odnosu Hrvatske i Mađarske.
Hrvatska zainteresirana i za partnerstvo u LNG projektu, uz zadržavanje većinskoga vlasništva
"Republika Hrvatska je zainteresirana za partnerstvo i to ne samo s Mađarskom, po pitanju LNG-a", rekao je Ćorić i dodao da hrvatska država želi dugoročno zadržati dominantnu ulogu u LNG terminalu odnosno većinski vlasnički udio.
"Na stolu je mađarska ponuda da kupe 25 posto u tom terminalu, a s naše strane razgovor o tome uvjetovan je prije svega zakupom kapaciteta", kaže Ćorić.
Na pitanje je li Vlada zadovoljna načinom na koji se trenutno upravlja INA-om, podsjetio je da je Vlada 2016. godine objavila želju da otkupi udio MOL-a u INA-i i da to jasno govori o tadašnjem zadovoljstvu.
U međuvremenu je, kako je rekao, poboljšana komunikacija, a u budućnosti su vrlo bitne odluke o ulaganjima, prije svega u rafinerijskom biznisu.
Porezna reforma je sveobuhvatno i dugoročno demografsko rješenje
"Normalno da o svakom pitanju o kojem smo i danas razgovarali svatko iole informiran ima svoj stav pa onda i o detaljima tako krupnog zahvata kako što je porezna reforma, rekao je ministar Ćorić.
Unatoč kritikama koje na račun porezne reforme dolaze iz redova sindikata i koalicijskih partnera, Ćorić je uvjeren da je ministar financija Zdravko Marić s timom stručnjaka promišljao taj koncept dugoročno, uvažavajući probleme koje nadilaze sam porezni sustav.
Primjerice, mjera poreznog rasterećenja osoba mlađih od 25, odnosno 30 godina, je demografske prirode, kazao je ministar, dodavši da i to treba imati na umu.
Ustvrdio je da u potpunosti shvaća one koji promišljaju malo drugačije, ali treba imati na umu da je Ministarstvo financija sa stručnjacima koje okuplja u okviru radne skupine najpozvanija institucija da progovara o tome.
Nije se složio kako je mjera poreznog rasterećenja mlađih osoba kratkoročna, jer dio mladih na tržište rada ulazi već s 18 godina pa će se ona na njih odnositi 12 godina radnog vijeka, dok će se na mlade koji na tržište rada ulaze nakon fakulteta, s 23 ili 24 godine odnositi šest godina.
Hrvatska promišlja odlagalište na Trgovskoj Gori
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je i da još nije donesena konačna odluka o tome da Trgovska Gora bude lokacija za odlaganje srednje i nisko radioaktivnog otpada, a dođe li do te odluke susjedna Bosna i Hercegovina moći će izraziti svoje dvojbe.
"Što se tiče Trgovske Gore to je lokacija koju Hrvatska promišlja, a što se tiče mišljenja i signala koji dolaze iz drugih zemalja, u konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, potpuno je opravdano da svaka zemalja promišlja o tome što je u njihovom susjedstvu, tu ne vidim nikakav problem", rekao je ministar.
Naglasio je kako je činjenica da takva odlagališta postoje širom Europe i da odlagališta koja se rade po najvišim standardima, uz najbolje tehnologije nisu nikakva opasnost.
U tom kontekstu, dodao je, ako dođe do odluke da Hrvatska odlaže svoj radioaktivni otpad na području Trgovske Gore, Bosna i Hercegovina će u jednoj od faza procesa izgradnje odlagališta biti kontaktirana i moći će izraziti svoje dvojbe.
Dvojbe moraju biti jasno i odgovorno utemeljene, ne mogu biti izražene na temelju "rekla-kazala"
Ministar je zaključio da se dvojbe ne mogu izražavati na temelju „rekla-kazala”, već moraju biti jasno utemeljene. Poručio je kako očekuje odgovorno ponašanje svih sudionika.
Za odluku o lokaciji odlagališta ministar je rekao da će biti duboko promišljena. Dodao je da će se međudržavno povjerenstvo Hrvatske i Slovenije sastati u rujnu, odnosno listopadu. On i njegova slovenska kolegica Alenka Bratušek imaju nekoliko termina koje trebaju dogovoriti.
Upitan što ako se i dalje budu protivile vlasti u BiH, gdje je za danas održan prosvjed ispred hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu, Ćorić je rekao da svakom odlukom nije moguće pomiriti sve stavove i da uvijek ima nezadovoljnih. "Ne prejudiciram odluku pa ne mogu govorit što bi bilo kad bi bilo", zaključio je Ćorić.
Pisane vijesti |
Tomislav Ćorić
