Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sudjelovao na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske u Zagrebu, na kojoj se raspravlja o zajedničkim aktivnostima za snažnije pozicioniranje Hrvatske u EU i na globalnom planu.
Poseban naglasak u diplomatskim aktivnostima stavit će se na predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a, ulazak u Schengen, ispunjavanje kriterija za euro, jačanje gospodarske aktivnosti diplomacije i izvoza te globalnu prepoznatljivost RH.
„Drago mi je da smo u odnosu na prošlu godinu proširili našu diplomatsku mrežu, otvorili naša predstavništva u Azerbajdžanu, Kazahstanu, Južnoj Koreji, a namjeravamo otvoriti i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima“, rekao je premijer Plenković i podsjetio da je proračun Ministarstva vanjskih i europskih poslova povećan za 20 posto u mandatu ove Vlade.
Plenković je istaknuo da je Vlada osigurala, u ne baš jednostavnim uvjetima, političku stabilnost i parlamentarnu većinu, kako bi osigurala ostvarenje onog za što je dobila povjerenje građana na izborima, a to je „prije svega gospodarski rast, društvena uključenost, smanjivanje polarizacije u hrvatskom društvu, hvatanje koraka sa 4. industrijskom revolucijom, povećanje konkurentnosti, poboljšanje kvalitete života svih naših građana“.
Podsjetio je da je od početka mandata ove Vlade, od 2016. godine do danas, ukupni rast BDP-a 9,5 posto. „Suficit državnog proračuna dva puta za redom, to nije uobičajena stvar u mandatima hrvatskih vlada, i to usprkos i unatoč isplati državnih jamstava za Uljanik od 4,5 milijardi kuna“, istaknuo je premijer.
Rekao je da Hrvatska ubrzano smanjuje javni dug, koji će biti na 68,5 posto do kraja mandata, što je 12 postotnih bodova manje nego 2016. Također, Hrvatska je prije dvije godine izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, više nema prekomjerne makroekonomske neravnoteže, a dvije od tri svjetske agencije za kreditni rejting vratili su nam investicijski rejting. Izvoz na europsko tržište je, od kada smo ušli u Europsku uniju, porastao preko 50 posto.
Što se tiče Europskih fondova, u ovom financijskom okviru imamo na raspolaganju iznos od 10,7 milijardi eura. „Mi smo od listopada 2016. startali s 9 posto ugovorenih sredstava, a sada smo na čak 73 posto“, naglasio je.
U mandatu ove Vlade raste zaposlenost, pada nezaposlenost, rastu plaće, rastu mirovine, socijalna davanja, izvoz i investicije
Premijer Plenković istaknuo je da je u predizbornom programu Vlade bio cilj doći na 68 posto zaposlenosti do kraja mandata, a sada smo već na 66 posto. Dodao je da su prosječne plaće narasle, kao i minimalna plaća te plaće državnih službenika: „Radimo sve što možemo da bismo rasterećivali naše građane i poduzetnike, a da bismo to mogli, moramo voditi računa o fiskalnoj održivosti“, zaključio je.
Što se tiče međunarodnih aktivnosti, premijer je izdvojio u posljednjih 12 mjeseci nekoliko bitnih političkih događaja, poput predsjedanja Srednjeeuropskom inicijativom ili izbora Marije Pejčinović Burić glavnom tajnicom Vijeća Europe. „To je najveći politički i diplomatski uspjeh ikada za bilo kojeg hrvatskog dužnosnika u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji“, rekao je Plenković.
Također, izdvojio je posjet kineskoga premijera Lija Keqianga i summit Kine i Srednje i Istočne Europe u Dubrovniku, koji je pokazao ne samo važnost odnosa sa Kinom, već i naše relacije sa zemljama Srednje i Istočne Europe. Istaknuo je i odlične odnose i dobru suradnju Ursulom von der Leyer, novoizabranom predsjednicom Europske komisije.
Hrvatska uvrstila pitanje demografske revitalizacije, pola članica ima negativan prirast
„Za sve nas bit će najbitnija tema naše predsjedanje Europskom unijom“, kazao je premijer i rekao da su prioriteti za predsjedanje razvrstani u četiri stupa, a vezani uz stratešku agendu usvojenu u lipnju u Europskom vijeću. Istaknuo je da je Hrvatska u taj dokument, po prvi puta, uvrstila pitanje demografske revitalizacije u cijeloj Europi. „Pola članica Europske unije ima negativan prirodni prirast, kao i Hrvatska. To nije problem koji muči samo nas, želimo da europske politike, pa onda u konačnici i dio proračunskih sredstava, budu pomoć nacionalnim mjerama“, kazao je.
Premijer je rekao da, kao prvu točku, želimo Europu koja raste i koja se razvija, jačati tržište, jačati konkurentnost, koheziju, konvergenciju, zaustaviti klimatske promjene, zaštiti okoliš. „Drugo, Europa koja povezuje, treće je Europa koja štiti svoje građane u pogledu unutarnje sigurnosti, a tu su izazovi suzbijanja nezakonitih migracija, i četvrto, Europa koja je otvorena, asertivna prema svom susjedstvu, te ima globalnu ulogu i težinu.“
Predsjednik Vlade kazao je da su glavni prioriteti Hrvatske, uz pregovore o budućem financijskom okviru, pripreme za ulazak u Schengenski prostor i nastavak s pripremama za strategiju uvođenja eura.
„U konačnici, točka jako važna za naš rad, a predsjednica je sa svojom inicijativom o brendiranju tu napravila važan iskorak, je prepoznatljivost Hrvatske, bilo da je riječ o onome što se događa nevezano za državu, kao što su uspjesi sportaša ili naših mladih koji ostvaruju sjajne rezultate na različitim učeničkim olimpijadama i natjecanjima“, kazao jer i dodao da moramo raditi na tome da hrvatska kultura, baština i turizam budu prepoznatljivi i da brendiramo zemlju.
Govoreći o iseljeništvu, naglasio je da je odnos sa BiH u političkom smislu „i dalje tema broj jedan, i to u pozitivnom smislu“. Rekao je da Hrvatska želi da Hrvati kao konstitutivni narod budu tamo ravnopravni i da se pronađe dogovor o pravičnom izbornom zakonu koji će omogućiti legitimnu zastupljenost sva tri naroda i ostalih, jer je to preduvjet normalnog i učinkovitog funkcioniranja vlasti i daljnjeg puta prema Europskoj uniji.
Najavio je i donošenje novog Zakona o državljanstvu najesen. „Novi zakon će olakšati, ubrzati i pojednostavniti proceduru stjecanja hrvatskog državljanstva“, rekao je premijer Plenković.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman upriličili su večeras u Banskim dvorima prijem za sudionike Konferencije veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske.
Pisane vijesti
