Predsjednik Vlade sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Županje održanoj uoči Dana grada i blagdana sv. Ivana. Prije svečane sjednice Plenković je položio vijenac kod spomen-obilježja poginulim braniteljima županjske Posavine.
U svom je prigodnom govoru čestitao u ime cijele Vlade Dan Županje i blagdan sv. Ivana, kao i na svemu što građani Županje postižu svojim radom, kroz podršku Vlade i Vukovarsko-srijemske županije.
Osobito je istaknuo zahvalnost braniteljima na svemu što su učinili za hrvatsku slobodu te je još jednom iskazao pijetet prema svim poginulima i ranjenima u Županji, kao i potporu njihovim obiteljima.
U manje od tri godine, u Slavoniju, Baranju i Srijem, usmjereno je 10,7 miijardi kuna
Podsjetio da je, u manje od tri godine, kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, angažirano 10,7 milijardi kuna i da će Slavonija i dalje biti prioritet Vlade.
„Prije tri godine u Osijeku, u kojem smo i danas bili, obilježavajući 28. godišnjicu pogibije Žarka Kaića, snimatelja Hrvatske radio televizije, župan Anušić i ja odlučili smo da u mandatu naše Vlade moramo učiniti nešto više za Slavoniju i u našem Programu, u trenutku kada su analize pokazivale da je Osječko-baranjska županija bila deseta po stupnju razvijenosti hrvatskih županija, a preostale četiri slavonske županije bile su na začelju ljestvice razvoja“, podsjetio je na predsjednik Vlade.
Naglasio je da je upravo zato napravljen Projekt „Slavonija“ koji je postao okvir sustavnoga djelovanja Vlade, ministarstava, županija, gradova, općina, razvojnih agencija, akademske zajednice, gospodarskih komora udruga poslodavaca, svojevrsni modul kanaliziranja i realizacije i europskih sredstava i nacionalne omotnice.
"I danas možemo reći da smo preko 10,7 milijardi kuna, u manje od tri godine rada na tom projektu, usmjerili prema Slavoniji", kazao je predsjednik Vlade, zahvalivši i bivšim ministrima, Gabrijeli Žalac i Tomislavu Tolušiću koji su predano radili na provedbi projekta, "kojeg novi kolege nastavljaju s jednakim žarom i jednakom predanošću"
Slavonija ostaje i nadalje prioritet ove Vlade
"S te strane, Slavonija jest prioritet ove Vlade i bit će i u idućoj financijskoj perspektivi Europske unije u razdoblju 2021.-2027. godina, koju trenutno pregovaramo jer smatramo da nam trebaju puna dva okvira od po sedam godina kako bismo podigli razvoj cijele Hrvatske, a onda posebno ravnomjerni regionalni razvoj unutar Hrvatske, na razinu koju želimo", poručio je.
Politika Vlade počiva na jednostavnim načelima dijaloga i partnerstva, bez presedana
Kazao je da se politika njegove Vlade vodi načelu dijaloga i partnerstva s lokalnim i područnim jedinicama, bez presedana.
"Takve vrste otvorenosti, suradnje, sinergije, intenziteta, povezivanja zajedničkih prioriteta, do sada u Hrvatskoj nije bilo".
Kao drugu poruku, Plenković navodi funkcionalnu decentralizaciju, pojašnjavajući da je Vlada delegirala sve što je mogla onima koji su najbliži građanima, kako bi se odluke donosile na razini grada, županije, i općine, jer oni najbolje znaju što je na terenu najbitnije.
"Da ne bismo ostavili puno ovlasti bez sredstava, napravili smo iskorak i sa fiskalnom decentralizacijom", kazao je premijer.
Dodao je da se Zakonom o financiranju lokalne i područne samouprave otvorila sasvim nova dimenzija županijama, gradovima i općinama da budu pravi akteri u realizaciji projekata.
"I Županja je profitirala; kao i brojni gradovi i općine koje su u plusu", naglasio je.
Kao četvrti element, predsjednik Vlade naveo je zajedničke projekte, na način da svaki od ministara točno zna što je kojem gradu ili županiji bitno. Istaknuo je i da bi, bez dobre percepcije na lokalnoj razini čitavog okvira Nacionalnog programa reformi i programa apsorpcije europskih sredstava - bilo teže zajednički raditi primjerice projekt nadogradnje elektrifikacije pruge Vinkovci-Vukovar koji vrijedi više od 516 milijuna kuna, bilo bi teže ulagati 314 milijuna kuna za modernizaciju lijevo-obalnih savskih nasipa od Dračinovaca do Nove Gradiške ili poboljšati vodno-komunalnu instrastrukturu aglomeracije Županja, s više od 40 milijuna kuna.
"Bilo bi isto tako i teže raditi dokumentaciju za rekonstrukciju državne ceste D 55 Vukovar-Županja, sanaciju opasnih mjesta na prometnicama u Županji, projekte razvoja lučke infrastrukture, vodnog gospodarstva, 830 milijuna u Vukovarsko-srijemskoj županiji, aktivaciju državne imovine", kazao je Plenković, najavivši da će ministar državne imovine Banožić tijekom sjednice uručiti potpisane ugovore o darovanju nekretnina Gradu Županji u vrijednosti od 12 milijuna kuna.
Zajednički rad na demografskoj revitalizaciji zemlje
„Stoga ćemo zajednički nastaviti politiku koja ima za cilj gospodarski rast i razvoj, socijalnu uključenost i demografsku revitalizaciju zemlje“, rekao je Plenković, posebno naglašavajući da je upravo Hrvatska u Strateški program Europske unije 2019.-2024., uvrstila pitanje demografske revitalizacije na razini cijeloga kontinenta.
"Jer nismo jedini: naš problem je horizontalan - 14 od 28 članica Unije, kao i mi, ima negativni prirodni priraštaj i nisu dovoljne nacionalne mjere", ustvrdio je Plenković, najavljujući da će se Hrvatska u Europskoj komisiji zalagati da dio sredstva koja postoje na europskoj razini budu dodatna vrijednost onome što se poduzima na nacionalnoj razini.
Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što Slavonija živi bolje nego prije.
Uz brži razvoj Hrvatske, ljudi će se vraćati u svoj dom, na svoju zemlju
,,Ovo je vrijeme 4. industrijske revolucije, moderne komunikacije gdje su ljudi puno mobilniji, a ta će mobilnost u konačnici značiti dvosmjernost njihovog kretanja. Siguran sam, kako se Hrvatska, kao i druge zemlje srednje i istočne Europe, bude brže i bolje razvijala i povezivala, tako će se veliki broj naših ljudi koji su iskoristili ovaj nestanak ograničenja slobode kretanja i kvota radnih dozvola, postupno vraćati u svoj dom i na svoju zemlju, kako biste vi u Slavoniji rekli", zaključio je svoj govor Plenković, zahvalivši na pozivu i čestitavši Dan grada i blagdan sv. Ivana.
Potom je ministar državne imovine Mario Banožić gradonačelniku Davoru Miličeviću uručio dva ugovora, vrijedna gotovo 12 milijuna kuna.
Prvim ugovorom, vrijednosti 7,2 milijuna kuna, Ministarstvo Županji daruje nekretnine u stambenom naselju „Šećerana“ ukupne površine 83.468 četvorna metra za provođenje programa stambenog zbrinjavanja i programa demografske obnove.
Drugim ugovorom darovano je zemljište površine 50.969 četvorna metra, vrijedno 4,5 milijuna kuna, za izgradnju sportsko-rekreacijskog centra „Laze“.
Osnažiti proizvodnju šećera u Hrvatskoj
Predsjednik Vlade potom je obišao tvornice kombajna Same Deutz Fahr Žetelice u Županji.
Susreo se i s predstavnicima Sladorane d.d. tvornice šećera - Županja, s kojima je razgovarao o jačanju proizvodnje šećera kao jednog od važnih hrvatskih izvoznih poljoprivrednih proizvoda.
U pratnji predsjednika Vlade u Brijestu bili su ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar državne imovine Mario Banožić i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Pisane vijesti
