- Tijekom 2018. godine, kada je bilo riječi o mirovinskoj reformi, govorili smo o tri cilja: održivost sustava, adekvatnost mirovine i rješavanje međugeneracijske nejednakosti. Ono što smo postigli mirovinskom reformom jesu podizanje najniže mirovine, odobravanje dodatnog staža za majke i posvojiteljice, drugačije usklađivanje mirovina koje su već naši umirovljenici mogli osjetiti i na prošlom usklađivanju, prije mjesec dana. Velika većina mirovinske reforme je prihvaćena, rekao je.
Dodao je da je inicijativa "67 je previše" prikupila više od 700.000 potpisa.
- To je volja građana i demokratsko pravo građana u RH. Mi smo tu volju akceptirali i određene segmente mirovinske reforme odlučili smo izmijeniti odnosno prihvatiti prijedloge koje su iznijeli sindikati, napomenuo je.
Na stav nekih sindikalnih središnjica da i unatoč ovakvoj odluci Vlade oni neće odustati od referenduma, ministar Aladrović je kazao kako smatra da se pri spominjanju referenduma zapravo govori o tome što se njime željelo postići.
- Ono što je izneseno u prijedlogu zakona kako su ga formirale sindikalne središnjice, odnosno građanska inicijativa, bit će prihvaćeno u cijelosti. Samim time gubi se smisao referenduma i smatramo da više nema potrebe za njegovim održavanjem.
Govorio je i o 45 milijardi kuna koje su se često spominjale kao eventualni trošak ako se mirovinska reforma ne provede te izjavi ministra financija Zdravka Marića da to neće ugroziti državne financije.
- Mirovine su u prosjeku u protekle tri godine rasle 11,7%. Najniža mirovina je rasla 15%. Taj cilj adekvatnosti mirovina smo postigli. Nastojat ćemo da one budu još veće, da makroekonomski pokazatelji, od kojih ovisi rast mirovina, budu što kvalitetniji i da se gospodarstvo razvija. Samim time će i mirovine biti adekvatnije za naše građane, dodao je.
Osvrćući se na prijedlog zakona koji se tiče liberalizacije rada nakon 65. godine starosti, Aladrović je rekao da je saborski Odbor za Ustav dao Vladi RH 60 dana da se donesu zakoni koji se odnose na mirovinsku reformu.
- Osim zakona o mirovinskom osiguranju radi se još o šest zakona koji definiraju radno zakonodavstvo. Mi ćemo ih u ponedjeljak pustiti u proceduru, javno savjetovanje. Definitivno ćemo omogućiti svima onima s više od 65 godina koji se žele zadržati na tržištu rada da se i zadrže. Smatramo da zadržavanje duže u svijetu rada dugoročno čini benefite za cijelu ekonomiju, pa tako i za mirovinski sustav, kazao je.
- Želio bih samo iznijeti da je od početka godine oko 13.500 ljudi, koji su bili u mirovini, ostvarilo pravo na primanje određenog dijela mirovine i rad uz mirovinu. Interes za takvim radom postoji, ali postoji i određeni nedostatak radne snage u Hrvatskoj, a postoje i oni koji se žele dugo zadržati u svijetu rada.
Izvor: HRT / Vlada