Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković u ponedjeljak je u povodu dana borbe protiv nasilja nad ženama izjavila da društvo treba staviti naglasak na prevenciju svakog oblika nasilja, obrazovanje i odgoj budućih naraštaja te da taj proces zahtijeva međuresornu suradnju.
„Zgražanje, kada se nasilje dogodi je instinktivna reakcija, a odgovornost je način življenja. Odgovornost za sebe i druge je proces koji je potrebno izgrađivati kako bismo hrvatsko društvo osnaživali kao društvo koje njeguje i osnažuje kulturu nenasilja“, rekla je ministrica ministrica Bedeković na stručnom skupu o nasilju u društvu.
Stručni skup održao se u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999., kada je suprug u brakorazvodnoj parnici ubio suprugu, sutkinju, odvjetnicu te teško ranio zapisničarku. Cilj skupa je senzibilizirati javnost i struku za probleme nasilja nad ženama u društvu, kao i za probleme ostalog nasilja.
Svako nasilje teško krši ljudska prava
Bedeković je istaknula da svako nasilje teško krši ljudska prava te da, nažalost, danas postaje djelom naše svakodnevnice na svim razinama društva, neovisno o tipu obitelji, stupnju obrazovanja, dobi i spolu. Iznijela je statistiku koja pokazuje kako je od 2015. do 2018. u Hrvatskoj ubijena 61 žena, odnosno 43 posto svih ubojstava, dok su u više od polovice slučajeva ubijenih žena, odnosno 57 posto, počinitelji njihovi intimni partneri.
Tijekom prvih osam mjeseci ove godine, ubijeno je osam žena, jednako kao u cijeloj prethodnoj godini. Četiri žene ubijene su od strane bliske osobe, a četiri od strane intimnih partnera. Također, 2018. godine zabilježena su 623 kaznena djela nasilja u obitelji, dok je u prvih osam mjeseci ove godine evidentirano 703 novih kaznenih djela. U oko 85 posto ovih slučajeva, kaznena djela počinjena su na štetu žena.
U šest županija još nema sigurnih kuća
Bedeković je istaknula da u šest hrvatskih županija još ne postoje sigurne kuće, ali i da su održani sastanci sa županima tih županija. Sve županije, koje nemaju riješenu sigurnu kuću, kao privremeno rješenje osigurat će prostor i opremiti ga do kraja 2019. godine, dok su projekti za stalno rješenje u završnoj fazi i povlačit će sredstva iz europskih fondova.
Što se tiče promjena u sustavu socijalne skrbi, istaknula je da je rok za provedbu uvođenja tehničke i fizičke zaštite, odnosno uvođenja detektora i proširenja ovlasti zaštitara u sve centre za socijalnu skrb i njihove podružnice, 30. rujna te naglasila da je većina centara u finalnoj fazi provedbe. Što se tiče postizanja statusa službene osobe za sve socijalne radnike i ostale stručne radnike u sustavu socijalne skrbi, izmjene kaznenog zakona su u puštene u proces javnog savjetovanja te je za očekivati da će 1. siječnja 2020. godine socijalni radnici i svu radnici u sustavu imati status službene osobe.
Nasilje kao javnozdravstveni problem
Psihijatar iz Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb Herman Vukušić nasilje je nazvao javnozdravstvenim problemom te rekao da uzrok nasilja nikada nije u pojedincu već u cijelom društvu. Manjak povjerenja pojedinca u društvene institucije, ističe, jako je doprinio smanjenju pozitivnih društvenih osjećaja, suosjećanja i empatije. Objasnio je da se žene, pogotovo silovane žene, boje prijaviti nasilnika zbog straha, osjećaja stigme, srama i fenomena sekundarne viktimizacije, gdje žrtva po drugi puta postaje žrtva kada se mora dokazati pred institucijama.
Međuresorna suradnja
Profesorica sa Studijskog centra socijalnog rada Marina Ajduković u svojem je predavanju istaknula značaj međuresorne suradnje u zaštiti od nasilja za osnaživanje svih stručnjaka te naglasila kako stručnjaci u sustavu socijalne skrbi rade stresan posao, da je nasilje izvor stresa i za donositelje odluka te poručila da je odgovornost sviju da ukazuju gdje su problemi u sustavu.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
