U sustavu domovinske sigurnosti postignut je ogroman napredak, no potrebno ga je dalje razvijati te raditi na otklanjanju slabosti i nedostataka, zaključeno je u utorak na trećoj ovogodišnjoj sjednici Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
„Postigli smo ogroman napredak, ali se sustav mora razvijati u konceptualnom, pravnom, organizacijskom, operativnom, obrazovnom i tehnološkom pogledu“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar obrane te predsjednik Koordinacije Damir Krstičević na sjednici koja se održala u Ravnateljstvu policije u Zagrebu.
„Jedino kroz sustav domovinske sigurnosti možemo se nositi sa svim ugrozama i rizicima kako suvremenog društva, tako i hrvatskog društva“, poručio je Krstičević i pozvao sve u sustavu da nastave rješavati nedostatke i slabosti u sustavu u cilju bolje koordinacije i djelovanja sustava.
Granica sigurna
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na sjednici se osvrnuo na migracije istaknuvši kako na granici ima izazova, ali i da je granica sigurna.
„Pored zaštite najduže vanjske granice Europske unije i borbe protiv pokušaja nezakonitih prelazaka granice i krijumčarskih mreža koje su u značajnom porastu, Hrvatska ima ključnu ulogu i onemogućavanju sekundarnih kretanja tražitelja međunarodne zaštite, koja su dovela u pitanje opstojnost europskoga sustava azila i rezultirala uvođenjem kontrola na unutarnjim granicama Schengena“, kazao je Božinović.
Jačati kapacitete
Prezentirajući nezakonite migracije pomoćnik načelnika Uprave za granicu Gilio Toić Sintić kazao je da najveći pritisak nezakonitih migracija dolazi iz dva smjera, preko Srbije te Bosne i Hercegovine, a da je povećan pritisak i na granici sa Sjevernom Makedonijom.
„Najveći pritisak je na područjima Policijske uprave karlovačke, potom sisačko-moslavačke i ličko-senjske“, izjavio je Toić Sintić dodavši da su u osam mjeseci ove godine pokušaji nezakonitih prelazaka granica Hrvatske više čak 211 posto, nego u istom razdoblju 2018. godine.
„Puno je izazova pred nama, potrebno je jačati kapacitete, interoperabilnost, kao i razmjenu informacija svih sastavnica domovinske sigurnosti s obzirom da će pritisak na državne granice biti sve veći“, poručio je Glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Značajna poboljšanja preventivnog djelovanja
Tema sjednice bila je i ovogodišnja protupožarna sezona pri čemu je zaključeno kako je bila dobro pripremljena, organizirana i koordinirana što je doprinijelo uspješnom izvršavanju zadaća svih sudionika u gašenju požara.
„Ustrojavanje Operativnog vatrogasnog zapovjedništva i situacijskog središta u Divuljama, računalna potpora, poboljšanje video nadzora, djelovanje bespilotnih letjelica, skraćeni proces donošenja odluka, bolje krizno komuniciranje, sve je to pridonijelo značajnim poboljšanjima preventivnog djelovanja i odgovora na požare te je role model kako bi se sustav trebao razvijati i u drugim područjima mogućih kriza“, rekao je potpredsjednik Vlade Krstičević.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković naglasio je kako su za smanjenje požara ključna prevencija i brzo otkrivanje požara
Na sjednici je također najavljeno kako se tijekom 2020. ili 2021 godine očekuje upis prve generacije studenata na novopokrenuti Studij domovinske sigurnosti u okviru Sveučilišta za obranu i sigurnost „Dr. Franjo Tuđman“.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić predložio je uvođenje u Studij domovinske sigurnosti kolegija zdravstva pod nazivom „Zdravstveni sustava u kriznim situacijama“.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti |
Davor Božinović
