Sastankom s predsjednikom Europskoga vijeća Donaldom Tuskom, predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je svoj trodnevni radni posjet Bruxellesu, koji je ocijenio kao “vrlo koristan i u dobrom trenutku planiran posjet institucijama EU”.
''Glavna tema je bila priprema razgovora i tema za sastanak Europskoga vijeća koji će se održati sredinom listopada. To je važan sastanak na kojem ćemo imati prvi put detaljniju raspravu o Višegodišnjem financijskom okviru, dakle proračunu EU za idućih 7 godina'', rekao je Plenković nakon sastanka.
Druga glavna tema tog sastanka na vrhu bit će raspravu o Brexitu nakon koje će se vidjeti hoće li se taj proces okončati 31. listopada ili će eventualno doći do produljenja do 31. siječnja iduće godine i u vrijeme hrvatskog predsjedanja.
Plenković i Tusk su razgovarali i o temama koje se odnose na Hrvatskoj susjedne zemlje, posebno na pitanje otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Plenkovć je istaknuo da Hrvatska smatra da su obje zemlje ispunile kriterije te da treba donijeti odluku o pokretanju pregovora. No, također je dodao kako u ovom trenutku traju konzultacije kako bi se vidjelo da li vlada jednako raspoloženje kod svih članica.
Prioriteti hrvatskog predsjedanja EU-om dobro prihvaćeni
Riječi je bilo i o pripremama Hrvatske za predsjedanje.
''Pojasnio sam četiri bloka naših prioriteta – prvi dio koji se odnosi na gospodarski rast, unutarnje tržište, koheziju i klimatske promjene, drugi koji se odnosi na sve teme vezane na jučerašnji forum Azije i Europe, a to je povezivost; treći blok se odnosi na unutarnju i vanjsku sigurnost, a četvrti blok je jačanje globalne uloge Europske unije. Svi ti prioriteti dobro su prihvaćeni od svih naših sugovornika'', kazao je Plenković.
Poseban zakon za Vukovar
Novinari su premijera još jednom pitali o tome što bi posebni Zakon o Vukovaru donio samom gradu.
''Mi od početka mandata nastojimo donijeti jedan Zakon o razvoju grada Vukovara s obzirom da je to grad simbol Domovinskog rata, simbol hrvatske žrtve i patnje. Činjenica je da Vukovar ima danas više od 10 tisuća stanovnika manje nego prije 1991., činjenica je da treba gospodarski oporavak, da treba nova radna mjesta, da treba demografsku revitalizaciju…
Naša je ideja da se Vukovar tretira na jedan drugi način u odnosu na postojeća pravila EU zbog zaista specifičnih okolnosti i kompletnog razaranja i skoro 1500 poginulih u samome Vukovaru. I na taj način razgovaramo sa službama Komisije, da se nađu određene iznimke i da Hrvatska donese zakon koji neće biti u suprotnosti s europskom pravnom stečevinom.''
U razgovoru s novinarima bilo je riječi i o ulasku Hrvatske u Schengen.
Hrvatska u Schengenu - politička ostavština Junckerove Komisije
''Nama je cilj bio 2019. dobiti pozitivnu ocjenu EK da je Hrvatska ispunila kriterije. S te strane smo vodili intenzivni dijalog s Komisijom i Hrvatska je te kriterije u cijelosti ispunila, povukla sve preporuke, dala ogromna sredstva za jačanje kontrole posebice vanjske granice… Jedna smo od onih država koja, za razliku od nekih nama susjednih, nije digla niti bodljikavu žicu niti je gradila zid. S tehnologijom i angažmanom naše policije nastojimo sprječavati ilegalne migracije'', izjavio je Plenković.
Naglasio je da je za nas je u ovom trenutku politički bitno da to bude ostavština Junckerove Komisije kada je riječ o Hrvatskoj i Schengenu.
''Nakon toga procedura ide u Vijeće. U ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne može dati nekakav datum kada bi se o tome odlučilo iz više razloga: prvi je razlog što je u procesu već nekoliko godina reforma tzv. dublinskog sustava oko kojeg nema konsenzusa. To je pitanje solidarnosti na temi migracija unutar EU. Drugo je što će se sigurno morati jačati i sam schengenski sustav, a treće što su ispred nas u čekaonici Rumunjska i Bugarska i to dugi niz godina. U tom kontekstu je teško i meni ili bilo kome drugome dati neki datum. Mi ćemo se za tu temu zalagati na razini Vijeća i očekivati odluku temeljem naših konkretnih postignuća.''
Osvrnuo se i na kritike koje iz Slovenije stižu zbog vjerojatnog skorog ulaska Hrvatske u Schengen.
''Imamo načina da rješavamo bilateralna pitanja, dobrosusjedski, trezveno, razumno. Svako posezanje za blokadama, zlorabljenje teme za ono što nema veze s onim što je supstanca nije dobro i na kraju se uvijek obije o glavu onome tko to radi.''
Čeka se konkretni prijedlog o Brexitu iz Londona
Na novinarsko pitanje o Brexitu, premijer Plenković je kazao da se očekuje neki konkretni prijedlog koji bi došao iz Londona nakon stranačke konferencije konzervativaca.
''Takav konkretni formalni prijedlog još nitko nije dobio da može sa sigurnošću reći što bi bile te modifikacije u odnosu na ono što je dogovoreno. Jako je važno potvrditi da je i dalje pozicija svih 27 članica EU jedinstvena, da je naš primarni cilj, kad je već nažalost došlo do te izrazito loše odluke da UK izađe iz EU, da taj izlazak bude uređen. To je puno bolje za sve, i za pravnu sigurnost i za naše buduće odnose, a najviše za UK. Hrvatska je pripravna za sve scenarije, ali vidjet ćemo za koji dan hoće li se taj 31.10. pokazat kao krajnji datum ili će doći do tog prolongata koji je predviđen do 31. siječnja'', rekao je predsjednik Vlade dodavši kako je ovog ljeta o svemu tome telefonom dugo razgovarao i s britanskim premijerom Johnsonom.
Pisane vijesti
