Predloženo je specifično rješenje za Brexit, kompromis s kojim bi mogle živjeti i Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas u Bruxellesu na sastanku Europskoga vijeća. U izjavi za medije uoči početka sastanka poručio je kako je njegov dojam da će većina država članica EU prihvatiti novi dogovor o Brexitu, ukoliko je njime zadovoljna irska Vlada te da je sporazum moguće provesti do 31.10., ako ga prihvati britanski parlament.

Pojasnio je da je, prema onome što je na sastanku na vrhu Europske pučke stranke izvijestio Michel Barnier, pronađeno specifično rješenje, kompromis u kojem bi mogle živjeti i Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo te da predloženi dogovor ne bi remetio koncept jedinstvenoga tržišta Europske unije, a istodobno ne bi doveo u pitanje mirovne sporazume iz 1998. i stvarao nove prepreke u neposrednom svakodnevnom kontaktu ljudi i prelasku granice između Irske i Sjeverne Irske. No, dodao je, tek će na sastanku Vijeća čelnici članica Europske unije čuti sve detalje.
 
Istaknuo je da je poruka europskih lidera bila poruka solidarnosti te pojasnio da se sam Sporazum o povlačenju ne mijenja, već se mijenjaju odredbe protokola o Irskoj i Sjevernoj Irskoj i politička deklaracija o budućim odnosima.
 
"Ukoliko je irska Vlada zadovoljna s onim što je dogovoreno, moj je dojam trenutno da će većina država članica prihvatiti taj sporazum", kazao je premijer i napomenuo da ima malo vremena do 31. listopada, ali ako i britanski parlament potvrdi ovakav sporazum, tehnički ga je moguće provesti u narednih nekoliko dana.
 
Upozorio je da sporazum nije moguć bez suglasnosti britanskoga parlamenta te podsjetio da premijerka Theresa May nije uspijevala postići konsenzus u parlamentu za razne varijante.
 
Premijer Plenković nije želio predviđati kako će se završiti sve u britanskom parlamentu, kazavši da u ovom trenutnu to ne može učiniti s obzirom na novu fragmentiranost trenutne političke arhitekture Zastupničkoga doma britanskoga parlamenta.
 
"Ovo je jedna vrlo kompleksna unutarnja politička situacija koja traje protekle tri godine. Biti tu veliki prorok bi možda bilo biti malo previše hrabar. Ako postoji razuman dogovor, a čini mi se, jer sam razgovarao i s Leom Varadkarom, da je taj dogovor razuman i da neće stvoriti poteškoće, nego će se stvari koje eventualno još budu otvorene rješavati u hodu, da bi s ovim dogovorom mogli živjeti", poručio je premijer Plenković.
 
Ponovio je kako smatra da je izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije loš te kazao da se radi o povijesnom porazu koji ima dugoročne posljedice na funkcioniranje Europske unije i europskoga kontinenta. Naglasio je kako nakon 46 godina suradnje iz Unije ne izlazi bilo koja članica, već zemlja koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, nuklearna sila, prvak slobodne trgovine i zemlja koja je ojačala Europsku uniju.
 
Hrvatska podržava otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom
 
Novinare je zanimao stav hrvatske Vlade o Sjevernoj Makedoniji, odnosno što Hrvatska tijekom svoga predsjedanja Vijećem Europske unije može učiniti kako bi ta zemlja konačno dobila datum početka pregovora.
 
Predsjednik Vlade kazao je da je načelna pozicija Hrvatske da daje podršku za otvaranje pregovora i sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom.
 
"Smatramo da je to važno, da su se zemlje puno trudile, i da je Europska komisija vrlo jasno, vrlo eksplicitno preporučila otvaranje. Smatramo da je ovo pitanje kredibiliteta cijeloga procesa. Ne mogu se pravila mijenjati dok se utakmica igra, to nije fer", istaknuo je premijer Plenković govoreći o revidiranoj metodologiji proširenja koju sugerira Francuska.

Ukupno povećanje plaća u mandatu ove Vlade više od 18 posto
 
Premijer Plenković potom se, na upit novinara, osvrnuo na najave sindikata školstva o "dizanju štrajka u školama na višu razinu".
 
Kazao je da je Vlada poslala poruku poštovanja prema učiteljima i profesorima koji rade važan posao za mlade i za obrazovanje.
 
Podsjetio je da je, uz jučerašnju najavu povećanja plaća prema modelu 2+2+2 posto, ukupno povećanje plaća u mandatu ove Vlade u državnom i javnom sektoru za više od 18 posto.
 
"Mnogi ljudi u našem mandatu dobit će skoro 23 posto veću plaću, što se ranije nije događalo", poručio je premijer u potpunosti odbacivši neke interpretacije da se radi o predizbornim darovima i podsjetivši da je Vlada prema modelu 2+2+2 dizala plaće u 2017. godini te modelu 3+2 u 2018., uz porezne olakšice. 
 
Ponovio je da smatra kako razloga za štrajk nema, a pogotovo što je Vlada izrazila i spremnost da se uhvati u koštac s kompleksnom Uredbom o koeficijentima, koja se nikada nije pravično ni cjelovito riješila.
 
Pojasnio je pritom da zahtjevi za koeficijente koje su postavili sindikati osnovnih i srednjih škola koštaju 486 milijuna kuna na godišnjoj razini. Dodatni zahtjev, koji je odmah stigao nakon toga, su postavili iz sindikata visokoga obrazovanja, a cilj prvih sindikata bilo je upravo stići jedan stupanj u visokom obrazovanju. Time bi se, dodao je, ponovno povećala ta razlika. A to bi koštalo minimalno 200 milijuna kuna. Inicijalna procjena troška koeficijenata koje traže sindikati policije jest 306 milijuna kuna, bez da se zbroje svi ostali koji traže izmjene koeficijenata.
 
"Ne govorimo mi o par desetaka ili stotina ljudi u nekom manjem sustavu. To su ozbiljni iznosi. I zato smo išli, u kontekstu mogućnosti, konzistentnom politikom povećanja plaća, odustajanjem od smanjenja PDV-a za gospodarstvo, kako bismo omogućili na sustavan način veće plaće", poručio je i upitao je li štrajk opravdan, ako je zahtjev sindikata bio 6 posto veća plaća, što će i dobiti u idućoj godini.
 
Najavio je da će Vlada raspravom o Uredbi o koeficijentima pokušati, i uz stručnu pomoć, riješiti to pitanje cjelovito.
 
Novinare je zanimao komentar premijera Plenkovića o najavi SDP-a da će večeras održati sastanak nakon kojega će izvijestiti na koji će način instruirati svoje zastupnike u Europskom parlamentu da glasuju o novoj Europskoj komisiji.
 
"Ja im samo predlažem da nazovu Nevena Mimicu i da ga pitaju kako ga je HDZ, ja i drugi zastupnici, podržao kad se birao za povjerenika 2013. i 2014. Postoji hrvatski interes, a ako postoji neki mali, sitni, partikularni kapric, tako ga treba nazvati", poručio je premijer Plenković.



Pisane vijesti