Za Hrvatsku u novom proračunu EU posebno važna sredstva iz poljoprivredne i kohezijske politike >
Objavljeno: 18.10.2019.
Za Hrvatsku u novom proračunu EU posebno važna sredstva iz poljoprivredne i kohezijske politike
Premijer Plenković poručio je danas da će se pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a nastaviti i za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije. Naglasio je da su za Hrvatsku posebno važne poljoprivredna i kohezijska politika te da se čak 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj sufinancira europskim sredstvima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Bruxellesu na sastanku Europskoga vijeća, koje je danas raspravljalo o tri glavne teme.
Prva je tema bio program Ursule von der Leyen, novoizabrane predsjednice Europske komisije, u odnosu na Strateški program Europske unije usvojenog na Europskom vijeću u lipnju. Ursula von der Leyen još je jednom iznijela svoje prioritete, kako bi se oni preklapali s programom Vijeća, te naglasila što želi napraviti u početku mandata.
Druga tema bila je načelna rasprava o novom Višegodišnjem financijskom okviru, gdje je finsko predsjedništvo dalo presjek do sada provedenih konzultacija o najvažnijem dokumentu – sedmogodišnjem proračunu Europske unije. Premijer Plenković je dodao da je gotovo sigurno, kako sada stoje stvari, da konačan dogovor o proračunu neće biti postignut za vrijeme finskoga predsjedanja već će se nastaviti za vrijeme hrvatskoga predsjedanja u prvoj polovici 2020.
Treća tema bili su zaključci o klimi, koji su usvojeni bez rasprave.
"Danas smo se oprostili od Donalda Tuska, koji je bio 5 godina na dužnosti predsjedatelja Europskoga vijeća, i od Jean-Claudea Junckera, koji je danas bio na svom 138 Europskom vijeću, i od Federice Mogherini, koja je bila visoka predstavnica. Dakle, jedan referentan dan za jednu generaciju koja nakon 1. prosinca više neće biti na dužnostima", rekao je premijer Plenković.
Nedonošenje odluke o pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom pogrešno
Nakon sinoćnje rasprave o daljnjem proširenju Europske unije, dogovoreno je da se Vijeće vrati na tu temu prije sastanka na vrhu u Zagrebu između članica Europske unije i država jugoistočne Europe, s ambicijom da se na tom sastanku postigne konsenzus o tome kako dalje s procesom proširenja.
Predsjednik Vlade Plenković smatra da je nedostatak konsenzusa na sinoćnjoj raspravi i nedonošenje odluke o početku pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju bilo pogrešno.
Ustvrdivši da je danas točno 2096 dana da Srbija pregovara o članstvu u Europskoj uniji, dok je Hrvatska u razdoblju od 2096 dana počela i zatvorila pregovore, poručio je da je ta činjenica jedan od argumenata koji je iznio kolegama u raspravi da se ne radi o procesu koji će biti gotov sutra nego će u ovako postroženoj metodologiji pregovora biti još zahtjevniji, teži i kontroliraniji.
Sredstva EU instrument koji pomaže Vladinoj politici ravnomjernog regionalnog razvoja
Govoreći detaljnije o raspravi o višegodišnjem proračunskom okviru kazao je da Hrvatska ide tek u svoj drugi proračunski okvir te da joj sredstva iz europskoga proračuna predstavljaju važan segment u javnim investicijama, s obzirom da je čak 80 posto projekata sufinancirano europskim sredstvima. Pritom je naglasio da se Hrvatska posebno zalaže za dvije politike – poljoprivrednu i kohezijsku.
"Očekujemo da poljoprivredna politika, bilo kroz izravna plaćanja bilo kroz ruralni razvoj pomogne hrvatskom selu i hrvatskom poljoprivredniku, a da kohezijska politika ojača našu nacionalnu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, stoga i Projekt Slavonija, i brdsko-planinska područja, i Zakon o otocima, i Zakon o potpomognutim područjima, i fiskalna decentralizacija, jer želimo omogućiti nova radna mjesta i zapošljavanje i ostanak ljudi u krajevima koja nisu najveće urbane cjeline u Hrvatskoj", istaknuo je Plenković, poručivši da je to bit Vladine politike, dok su europska sredstva alat i instrument koji joj u tom pomažu.
Međutim, dodao je, uz ove dvije politike, Hrvatska je svjesna važnosti adekvatnoga financiranja politika koje se bave globalnim izazovima koji su i pred Europskom unijom – od migracija, klimatskih promjena, digitalnoga društva i sigurnosti.
Smirivanje tenzija i bolje međusobne razumijevanje
Premijer Plenković odgovarao je i na pitanja novinara o aktualnim političkim temama u Hrvatskoj.
Vezano za današnja događanja na sjednici Gradskog vijeća Grada Vukovara, premijer Plenković je poručio da se u Vukovaru treba voditi politika koja ide prema smirivanju tenzija, pomirbi, suživotu te boljem razumijevanju većinskog hrvatskog naroda s predstavnicima srpske manjine.
„Premalo imamo informacija je li to danas bilo s nekim ciljem provokacije. Očito je to gradonačelnik doživio kao provokaciju i burnije reagirao. U svakom slučaju, nije dobro da se to događa. Nisam imao nikakvih saznanja da će predstavnik SDSS-a uručivati baš na sjednici Gradskog vijeća, kad se odlučuje o ovoj temi, Statut Grada Vukovara na ćirilici. To mi ne djeluje najdobronamjernije, premda nema ništa nezakonito u tome da zastupnik u Gradskom vijeću ima Statut na pismu svog naroda, koje je između ostalog i hrvatska kulturna baština“, kazao je.
Loši i nepotrebni incidenti
Plenković je naglasio da je politika koju ova Vlada stalno vodi smirivanje tenzija te su ovakvi incidenti loši i nepotrebni.
Na pitanje hoće li razgovarati s Miloradom Pupovcem, premijer Plenković odgovorio je potvrdno.
„Hoću, razgovarat ću sa svima kada se vratim. Meni se čini da dio ljudi ili namjerno neke stvari radi, ili ima ljudi koji se prave nevješti ili neki zaista ništa ne razumiju. Vodim politiku koja smanjuje podjele i polarizaciju, a imate stalno aktere koji guraju vodu na taj mlin. Ima ih dosta u društvu koji to rade, mislim da to rade svjesno i namjerno te žele vratiti podjele na razinu koja je neprimjerena trenutku u kojem je Hrvatska“, rekao je, ponovivši da je Hrvatska riješila sve svoje strateške zadaće.
„Imamo državu, slobodu, demokraciju, institucije, međunarodni položaj i sad se svi zajedno trudimo na gospodarskom, socijalnom i razvojnom segmentu. Ovoliko fokusiranje na teme koje pridonose polarizaciji, podjelama, razdoru i netrpeljivosti nije dobro“, poručio je predsjednik Vlade.
Fokusiranost da se Hrvatsku učini boljom u svim segmentima
Istaknuvši golemu odgovornost novih tehnologija i medija, upozorio je na nekontrolirani govor mržnje koji, dodao je, sije jako puno zla među ljude.
„I to se sada manifestira, ne samo u ovom slučaju nego općenito, više nego inače. To je jako loše. Zaista me to zabrinjava i žalosti“, kazao je te podsjetio da je Vlada od početka mandata fokusirana da Hrvatsku učini boljom u svim aspektima – društvenoj klimi, gospodarstvu, institucijama, solidarnosti i međunarodnom ugledu.
„Izvješće koje sam imao u Saboru prije dva dana išlo je za tim da se stavi akcent na sve te konkretne stvari koje smo napravili. Međutim, sve je to zasjenjeno drugim temama koje su, po mom sudu, manje važne za konkretan život naših građana, a dobivaju eksponiranje disproporcionalno. To je loše, to je „feler“ na kojeg ne možemo utjecati“, rekao je.
Predsjednik Vlade Plenković je kazao da je današnja sjednica Gradskog vijeća Grada Vukovara trebala odlučiti kakva je trenutna situacija s odnosom većinskog naroda i manjinskih predstavnika.
„Na njima je da to procjene. Razumijem da postoje teške rane, strašni zločini, najgori ratni zločini su se dogodili baš u Vukovaru, na Ovčari, veleprometu. Sve je to ostavilo jako puno tragova“, kazao je.
Državništvo dr. Tuđmana
Plenković je podsjetio na hrabrost, odvažnost i državništvo prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je odabrao mirnu reintegraciju.
„Da bez ijedne žrtve, bez ijednog ispaljenog metka i bez krvi nakon svega onoga što se dogodilo 1991., reintegrira 15. siječnja 1998. hrvatsko Podunavlje u hrvatski ustavnopravni poredak. To je odvažna i hrabra odluka koja je, siguran sam, poštedjela veliki broj života. I sada, 21 godinu nakon kraja mirne reintegracije mislim da svi zajedno moramo investirati da taj suživot bude funkcionalan. Očito da tu ima tenzija, ali se na tome moraju svi potruditi“, kazao je.
Povećanje plaća za šest posto
Osvrnuo se na upit novinara i na štrajk prosvjetara, kazavši da će ponuda 2+2+2 riješiti zahtjeve povećanje plaća od 6 posto.
"Na kraju, kada to zbrojite plaće će biti 6 posto veće. Kad na to nadogradite dosadašnjih više od 11.5 posto, koji su također dani za plaće u državnoj i javnoj službi, onda je to povećanje od praktički 18 posto samo temeljem povećanja osnovice u mandatu ove Vlade. Plus porezne olakšice. I onda to ljudima, kako kome, donosi 22, 23, a možda i 24, 25 posto veću plaću", pojasnio je Plenković.
Naglasio je da je ova Vlada napravila iskorake u pregovorima sa socijalnim partnerima kako bi omogućila povećanje plaća, ali uz vođenje računa o proračunu i bez novoga zaduživanja.
"A istodobno nismo Vlada koja gradi i povećava deficit, nismo Vlada koja neumjereno zadužuje nove generacije nego stalno vodimo politiku da trošimo onoliko koliko zarađujemo. To je temelj naše politike", rekao je Plenković.
Premijer Plenković je kazao da razumije da su koeficijenti nepravedni, ali i istaknuo da nisu takvi zbog ove Vlade.
"To je nataloženi proces najmanje zadnjih 20 godina, gdje su se povećavali, mijenjali, korigirali ti koeficijenti kako su se silnice razno-razne događale", dodao je.
Promjene koeficijenata ozbiljan su zahvat koji nije predmet kolektivnog pregovaranja
Naglasio je da je zbog toga i predložio da se krene u ozbiljan zahvat promjene koeficijenata.
"Pokušao sam to dva puta u mandatu Vlade, na razini ministarstava, ali nismo mogli ići dalje. Napišu vam nadležni ministri dva puta prijedlog zakona, dobijete 19 negativnih mišljenja. Ne od sindikalnih partnera već od samih resora jer svi tvrde da rade najteži posao i svakome treba ili neki dodatak ili veći koeficijent ili još bolja osnovica", pojasnio je Plenković.
Predsjednik Vlade je ponovio da je, usprkos okviru da se troši onoliko koliko se zarađuje, ostvaren gospodarski rast, veća zaposlenost, manja nezaposlenost, investicijski kreditni rejting, niže kamate građanima i gospodarstvu, veće plaće i mirovine.
Pojasnio je da sindikati iz srednjoškolskog i osnovnoškolskog sustava žele stići koeficijent koji su oni identificirali u visokoškolskom obrazovanju, dodavši da sada stiže zahtjev visokog obrazovanja da im se digne koeficijent.
"Nemamo odakle nabaviti te nove prihodne resurse", pojasnio je.
Voditi brigu o široj slici
Što se tiče zahtjeva sindikata za sastankom s premijerom jer smatraju da nije detaljno informiran o procesu pregovora, ustvrdio je kako to nije točno.
Podsjetio je da je već primio predstavnike osnovnoškolskog i visokoškolskog sindikata te je na sastancima koji su uslijedili Vlada dala ponudu koju je u tom trenutku mogla, istaknuvši da treba voditi računa da je trenutno završna faza izrade proračuna za 2020. godinu.
"Netko u ovoj zemlji mora voditi brigu o široj slici. Neka svatko vodi brigu o svom fragmentarnom dijelu i ja to poštujem. Moja sadašnja politička, ekonomska i financijska odgovornost je da vodim brigu o široj slici i to ću nastaviti. A to apsolutno podrazumijeva dijalog", poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade ponovio je da još nisu održani pregovori o granskom kolektivnom ugovoru, a o temeljnom su tek otvoreni, kazavši da je ovdje riječ o pregovorima o koeficijentima, koji nisu predmet kolektivnog pregovaranja.
"Uredba u načelu nije predmet pregovora, ali mi smo čak išli u mirenje i tom kontekstu ", zaključio je premijer Plenković.