Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek gostovala je u N1 studiju. Između ostalog, komentirala je proračun za kulturu te Zakon o obavljanju umjetničkih djelatnosti.
Komentirajući stanje proračuna za kulturu, ministrica Obuljen Koržinek je rekla da je od početka mandata dosad svake godine povećanje išlo kroz limitirana proračunska sredstva i kroz bolje povlačenje sredstava iz fondova Europske unije.
„Potrebe su velike, ali najvažnije je da imamo pozitivni trend, povećavamo ulaganja i diverzificiramo izvore ulaganja“, rekla je ministrica.
Upitana za koeficijente djelatnika u njezinu resoru, ministrica je rekla da se pitanje koeficijenata odnosi na javne i državne službenike, a izrazila je i žaljenje za nastavkom štrajka u školama.
„Cijeli sustav traži detaljnu analizu, svatko se osjeća da u nekom parametru za nekim kaska“, kazala je Obuljen Koržinek.
Osuvremeniti zakonski okvir
Što se tiče Zakona o obavljanju umjetničkih djelatnosti, ministrica je istaknula da se on odnosi na samostalne umjetnike i umjetnike koji djeluju izvan institucija.
„Mi taj zakon s velikom pažnjom radimo u vrlo širokom krugu svih profesionalnih udruga. Ono što je izlazilo u javnost, izlazila su nezadovoljstva samim procesom jedne od tih udruga. To je udruga kojoj je dosadašnjim zakonom prepušteno da obavlja administrativne poslove uplate tih doprinosa. To je
jedan pomalo zastarjeli proces i sad se cijela rasprava vodi oko toga hoće li ta udruga i dalje obavljati taj posao ili neće. To nije meritum, meritum je da u današnjem vremenu, kad sve više mladih umjetnika rade kao freelanceri, važno je osuvremeniti taj okvir, da umjetnici ne bi bili izloženi različitim
poreznim interpretacijama. Želimo zakonom stvoriti preduvjet da se osuvremeni cijeli taj zakonski okvir“, rekla je ministrica.
Stvaramo uvjete da bi umjetnici mogli stvarati
Dodala je da se najveći problem nalazi u dvije djelatnosti - kod vizualnih umjetnika i kod književnika i književno-prijevodne djelatnosti, gdje su primanja mala.
„Zakon neće ići u proceduru dok ne postignemo suglasje“, rekla je ministrica. „Bit će prilike o svemu razgovarati“, dodala je.
„Javna rasprava je važna, pogotovo u kulturi. Tu se ne upravlja odozgo prema dolje, mi samo stvaramo uvjete da bi umjetnici mogli stvarati“, rekla je ministrica.
Komentirajući donošenje Zakona o elektroničkim medijima i izlaska HND-a iz radne skupine za izradu toga zakona, ministrica je rekla da je direktiva usvojena u studenom 2018. godine te da države članice imaju rok od 2 godine za uskladiti se s direktivom te da ne smatra da proces dugo traje, nego da
je dugo trajalo izdavanje direktive.
„Mi smo jučer reagirali priopćenjem i taksativno smo naveli desetak zahtjeva HND-a koja smo prihvatili. Ostala su dva zahtjeva koja ne možemo uvažiti, a to je zahtjev HND-a da se u vijeće biraju članovi na njihov prijedlog. To je neovisni regulator, svi se biraju po istoj proceduri, a mi smo podigli kriterije
u ovom prijedlogu o kojem raspravlja radna skupina“, rekla je ministrica.
„Drugi zahtjev HND-a koji je mene iznenadio jest pitanje neovisne produkcije, njihovi zahtjevi da se snize kvote za to. To je nešto što je europska stečevina, čiji je cilj poticati kreativnu industriju u svakoj državi“, rekla je Obuljen Koržinek.
Održan zadnji sastanak radne skupine
„Mi smo sad održali zadnji sastanak radne skupine, temeljem zadnjih komentara imamo jedno desetak dana posla da se sve napravi, upiše u tekst zakona, nakon toga provodimo konzultacije unutar Vlade i idemo u javnu raspravu sigurno tijekom ovog mjeseca“, kazala je.
Upitana kako je zadovoljna HRT-om kao javnim servisom, Obuljen Koržinek kazala je da je važno što o tome misle tijela koja imaju obvezu nadzirati HRT i tijela u Saboru koja imaju obvezu nadzirati HRT.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti |
Nina Obuljen Koržinek
