Premijer Plenković predstavio je danas u Ženevi na skupu Svjetskog gospodarskog foruma prioritete hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a. Najavio je da će se, uz Zagrebački summit, u svibnju u Hrvatskoj održati i sastanak na visokoj razini u organizaciji sa WEF-om.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer i danas u Ženevi, na sastanku na vrhu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma na temu „Strateški dijalog o zapadnom Balkanu“, koji je okupio predsjednike država ili vlada te ministre iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Grčke, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske.
Na sastanku su sudjelovali i predstavnici niza europskih i svjetskih organizacija, između ostalih Europske komisije, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Svjetskog gospodarskog foruma.
Nakon današnjeg sastanka, na konferenciji za medije, premijer Plenković kazao je da se radilo o zanimljivoj, sadržanoj i iskrenoj razmjeni mišljenja.
Istaknuo je da se radi o izrazito važnom dijalogu koji Svjetski gospodarski forum u protekle dvije godine organizira s liderima država jugoistoka Europe i ključnih europskih zemalja i institucija koje se bave tematikom proširenja, gospodarskom suradnjom i pitanjima sigurnosti.
Ovaj sastanak, dodao je, bio je i prigoda da se još jednom predstave prioriteti hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici iduće godine.
Podsjetio je da je slogan hrvatskog predsjedanja Snažna Europa u svijetu punom izazova, dok su četiri politička prioriteta– Europa koja razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna, globalno, ali i u svome susjedstvu na jugoistoku Europe.
Hrvatska i Svjetski gospodarski forum domaćin sastanka na visokoj razini
Upravo stoga će tijekom hrvatskoga predsjedanja, u svibnju 2020. godine, Zagreb biti domaćin sastanka na vrhu između država članica Europske unije i država jugoistočne Europe.
Taj će se sastanak održati na 20. obljetnicu prvog Zagreb summita, koji je održan 2000. godine na inicijativu tadašnjeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca. Od toga sastanka, jedini uspjeh u pogledu europske perspektive od svih tadašnjih sudionica iz regije ostvarila je Hrvatska – koja je danas punopravna članica Europske unije već šest i pol godina.
"Željeli bismo da naši susjedi nastave u tom smjeru", poručio je premijer Plenković.
Izrazio je zadovoljstvo što će Svjetski gospodarski forum zajedno s hrvatskim predsjedništvom biti domaćin sastanka na visokoj razini, tijekom Zagrebačkog summita, što će predstavljati dodanu vrijednost koja će proširiti poglede na to kako slijediti trendove i loviti korak prema potpunoj konvergenciji s razvijenijim zemljama od onih u jugoistočnoj Europi.
"Činjenica da će Svjetski gospodarski forum taj događaj organizirati zajedno s nama je dodatna poruka važnosti i kredibilitetu Hrvatske uopće u međunarodnim odnosima. Ova organizacija ovdje u Ženevi, koja spaja i privatni i javni i međunarodni kontekst, bavi se temama budućnosti – četvrtom industrijskom revolucijom, digitalizacijom, konkurentnošću, inovacijama – svime onime što bi trebale biti istinske teme Europske unije, što i jesu velikim dijelom, ali i zemalja jugoistoka Europe", poručio je Plenković.
Nužan konsenzus o daljnjem konceptu proširenja EU
Osvrnuvši se na zadnji sastanak Europskoga vijeća, koje nije donijelo odluku o pokretanju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kazao je kako je potrebna otvorenija rasprava o toj temi među članicama Unije.
Ta rasprava, dodao je premijer Plenković, treba odgovoriti na pitanja kako nastaviti općenito s konceptom daljnjeg proširenja Europske unije, kako nastaviti s unutarnjim reformama Unije te kako se postaviti prema dugo očekivanim odlukama o pokretanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i pregovorima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, te Kosovom.
"Moramo doći do konsenzusa koji će nastaviti ovaj proces", smatra predsjednik Vlade i ističe da je europska perspektiva nužna za stabilnost i gospodarski razvoj regije, a Hrvatska je svojim susjedima u tome procesu voljna pomoći.
Odgovarajući na pitanja novinara, najavio je da će Hrvatska sigurno temu daljnjeg proširenja tijekom svoga predsjedanja staviti na dnevni red Unije te dodao da bi problem Sjeverne Makedonije i Albanije trebalo riješiti prije zagrebačkog sastanka na vrhu jer će taj sastanak biti multilateralan i trebao bi urediti dinamiku odnosa sa zemljama jugoistoka Europe u sljedećih deset godina.
"Imate Crnu Goru i Srbiju koje već pregovaraju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju koje trebaju otvoriti pregovore i nakon njih Kosovo i Bosnu i Hercegovinu koje slijede. Stoga je važan jedan cjelovit pristup, organiziran i realističan", kazao je premijer Plenković i dodao kako nema pretjeranog optimizma ni entuzijazma s obzirom na trenutno raspoloženje u Europskoj uniji.
"Ali, taj proces treba ići dalje. Bez te perspektive ne možemo računati niti na ubrzani gospodarski razvoj, niti na prave demokratske vrijednosti niti na međusobnu suradnju, a onda sukladno tome, ni na daljnje jačanje stabilnosti i sigurnost našeg neposrednog susjedstva", upozorio je Plenković dodavši kako je ta sigurnost Hrvatskoj važna u svim aspektima – od zaštite od ilegalnih migracija do odnosa među državama u susjedstvu.
Premijer Plenković kazao je da u ovom trenutku Sjeverna Makedonija i Albanija mogu računati na potporu u 24 zemlje članice EU.
"Samo su tri i pol, ja bih rekao, države bile rezervirane na Europskom vijeću. Jako je važno da shvatimo da to nije neka kolektivna odluka konsenzusom političke volje da ne želimo otvoriti pregovore. Pregovori, nažalost, nisu otvoreni stoga što su tri države i jedna otprilike napola imale neke rezerve. Sada je na nama da, jer Hrvatska ima daleko najveće iskustvo i znanja, u krajnjoj liniji ja i osobno poznam svaki detalj procesa pristupnih pregovora i to mi pomaže u raspravi o novoj metodologiji i o načinima kako razriješiti ovaj problem, pomognemo onim našim partnerima koji te rezerve u ovom trenutku zadržavaju", rekao je premijer Plenković.
Konferencija o budućnosti Europe
Iduće godine krenut će rasprava i o Konferenciji o budućnosti Europe, što je uz demokraciju i demografiju treći ključni zadatak koji će imati hrvatska potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, koja će imati direktne posljedice na proširenje Europe, što svjedoči o ulozi i doprinosu Hrvatske na to kako će Unija izgledati u narednom razdoblju.
Ta će Konferencija, pojasnio je premijer Plenković, trajati dvije do tri godine, a hoće li biti prijedloga da se ide u reviziju ugovora ili ne trenutno je prerano reći. Stoga premijer Plenković smatra da je potrebno napraviti distinkciju između trenutka otvaranja pregovora i eventualnog unaprjeđenja metodologije i realistične procjene kada će netko postati članicom.
Podsjetio je da je Hrvatska pregovarala 2096 dana, dok je Srbija, koja trenutno nije niti na pola procesa pregovora, prije nekoliko dana obilježila 2096 dana procesa iza sebe.
"To govori o tome da je proces već sada kompleksniji, stroži, s puno više filtera i mogućnošću vraćanja na već ranije privremeno zatvorena poglavlja i mogućnošću suspenzije pregovora te niza načina da svaka od država da neku svoju primjedbu po bilo kojem od 35 poglavlja acquisa", pojasnio je premijer Plenković.
Zagrebački summit ključan trenutak hrvatskoga predsjedanja
Upozorio je da se već osjećaju posljedice nedonošenja odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom - od izvanrednih izbora u Sjevernoj Makedoniji u travnju, do osjećaja da ne postoji jasan smjer reformi u Albaniji te vrlo očitih upitnika u drugim zemljama u kontekstu budućnosti procesa pregovaranja.
"Pitanje na koje lideri jugoistoka Europe žele jasan odgovor – da li da radimo i dalje prema članstvu u Europskoj uniji ili je taj proces sam po sebi doveden u pitanje", kazao je premijer objašnjavajući krupnu političku posljedicu nedonošenja odluke.
Dodao je da će Hrvatska raditi na tome da dobiju taj jasan odgovor i naglasio da je Zagrebački summit upravo stoga postavljen kao ključni trenutak hrvatskoga predsjedanja.
Prosvjedna nota Srbiji
Predsjednik Vlade komentirao je i otkrivanje spomen ploče Mladenu Bratiću u Novom Sadu, koji je bio zapovjednik u Vukovaru. Najavio je da će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova radi toga uputiti diplomatsku notu Srbiji, kojom će izraziti najoštriji prosvjed, o čemu je osobno obavijestio i predsjednika Srbije Vučića.
Sastanak s vodstvom Svjetskog gospodarskog foruma
Predsjednik Vlade Andrej Plenković susreo se u Ženevi jučer i s predsjednikom Svjetskog gospodarskog foruma Borgeom Brendeom s kojim je razgovarao o gospodarskim trendovima i reformama u Hrvatskoj, situaciji u susjedstvu i proširenju EU-a te prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Potom će sudjelovati na večeri sudionika sastanaka na vrhu.
Po dolasku je novinarima rekao kako je riječ o formatu međunarodnoga dijaloga koji Svjetski gospodarski forum organizira već neko vrijeme s liderima država jugoistoka Europe, ali i drugim zemljama.
"Razgovarat ćemo o trenutnim europskim perspektivama naših susjednih zemalja nakon zadnjeg Europskog vijeća kada, nažalost, nije bila donesena odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Prigoda je to da ih upoznam s našim planovima za predsjedanje idućih šest mjeseci, a posebno za sastanak na vrhu u Zagrebu u svibnju. Želim u izravnom razgovoru s kolegama ocijeniti kakvo je njihovo raspoloženje, što očekuju i kako su zaista primili odluku o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji te da se znamo zajednički postaviti prigodom idućih rasprava na razini Europske komisije", rekao je Plenković.
Upitan koje teme očekuje rekao je kako će sve teme biti na dnevnom redu, ali dominantno refleksije zadnjeg Europskog vijeća, kao i jačanje gospodarska suradnje.
Dodao je da Svjetski gospodarski forum želi kroz svoje aktivnosti potaknuti ekonomsku suradnju i ekonomski razvoj država jugoistoka Europe, a riječ je o jednoj od najutjecajnijih nevladinih organizacija koja okuplja gospodarsku i političku skupinu ljudi svijeta.
"Hrvatsku dobro vide, prepoznaju, želimo dogovoriti i naš nastup u vrijeme kad ćemo predsjedati Vijećem EU-a na idućem sastanku na vrhu, a znate i sami da je Svjetski gospodarski forum predvodnik intelektualnih, znanstvenih i stručnih rasprava. Na taj način pratimo svjetska kretanja i zato je dobro biti ovdje i biti dio globalne priče."